Brže od pregledniku!Sličnosti između Hercegovina i Hrvati
Hercegovina i Hrvati imaju 41 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Australija, Široki Brijeg, Šubići, Švedska, Švicarska, Čapljina, Čitluk, Berlin, Bošnjaci, Bosna, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Grude, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Jablanica, Jadransko more, Južna Afrika, Južna Amerika, Kanada, Konjic, Kraljevina Jugoslavija, Kupres, Livno, Ljubuški, Mostar, Neretva, Neum, ..., Njemačka, Novi Zeland, Posušje, Prozor-Rama, Prvi svjetski rat, Raspad SFRJ, Ravno, Sjedinjene Američke Države, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Stolac (BiH), Tomislavgrad. Proširite indeks (11 više) »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Australija i Hercegovina · Australija i Hrvati ·
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Široki Brijeg i Hercegovina · Široki Brijeg i Hrvati ·
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Šubići i Hercegovina · Šubići i Hrvati ·
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Švedska i Hercegovina · Švedska i Hrvati ·
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Švicarska i Hercegovina · Švicarska i Hrvati ·
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Hercegovina i Čapljina · Hrvati i Čapljina ·
Čitluk
Čitluk je gradić i općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, BiH.
Hercegovina i Čitluk · Hrvati i Čitluk ·
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Berlin i Hercegovina · Berlin i Hrvati ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Hercegovina · Bošnjaci i Hrvati ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Hercegovina · Bosna i Hrvati ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Hrvati ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Hercegovina · Crna Gora i Hrvati ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Hercegovina · Dalmacija i Hrvati ·
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Dalmacija (rimska provincija) i Hercegovina · Dalmacija (rimska provincija) i Hrvati ·
Grude
Grude su općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini.
Grude i Hercegovina · Grude i Hrvati ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Hercegovina i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hercegovina i Hrvatska · Hrvati i Hrvatska ·
Jablanica
Jablanica je općina u sjevernoj Hercegovini, u Federaciji BiH.
Hercegovina i Jablanica · Hrvati i Jablanica ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Hercegovina i Jadransko more · Hrvati i Jadransko more ·
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Hercegovina i Južna Afrika · Hrvati i Južna Afrika ·
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Hercegovina i Južna Amerika · Hrvati i Južna Amerika ·
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Hercegovina i Kanada · Hrvati i Kanada ·
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Hercegovina i Konjic · Hrvati i Konjic ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Hercegovina i Kraljevina Jugoslavija · Hrvati i Kraljevina Jugoslavija ·
Kupres
Kupres (starije hrvatsko ime Kupris) je općina koja se nalazi Hercegbosanskoj županiji u BiH.
Hercegovina i Kupres · Hrvati i Kupres ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Hercegovina i Livno · Hrvati i Livno ·
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Hercegovina i Ljubuški · Hrvati i Ljubuški ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Hercegovina i Mostar · Hrvati i Mostar ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Hercegovina i Neretva · Hrvati i Neretva ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Hercegovina i Neum · Hrvati i Neum ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Hercegovina i Njemačka · Hrvati i Njemačka ·
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Hercegovina i Novi Zeland · Hrvati i Novi Zeland ·
Posušje
Park i zgrada Županije Posušje je općina i naselje u Županiji Zapadnohercegovačkoj u Bosni i Hercegovini, koja zauzima površinu od 461 km².
Hercegovina i Posušje · Hrvati i Posušje ·
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Hercegovina i Prozor-Rama · Hrvati i Prozor-Rama ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Hercegovina i Prvi svjetski rat · Hrvati i Prvi svjetski rat ·
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Hercegovina i Raspad SFRJ · Hrvati i Raspad SFRJ ·
Ravno
Ravno je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Hercegovina i Ravno · Hrvati i Ravno ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Hercegovina i Sjedinjene Američke Države · Hrvati i Sjedinjene Američke Države ·
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Hercegovina i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Hrvati i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina ·
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Hercegovina i Stolac (BiH) · Hrvati i Stolac (BiH) ·
Tomislavgrad
Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hercegovina i Hrvati imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hercegovina i Hrvati
Usporedba između Hercegovina i Hrvati
Hercegovina ima 179 odnose, a Hrvati ima 389. Kao što im je zajedničko 41, Jaccard indeks 7.22% = 41 / (179 + 389).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hercegovina i Hrvati. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
