Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska rukometna reprezentacija
Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska rukometna reprezentacija imaju 41 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Široki Brijeg, Beč, Božidar Jović, Budimpešta, Denis Buntić, Drugi svjetski rat, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska košarkaška reprezentacija, Irfan Smajlagić, Ivano Balić, Krakov, Kraljevina Jugoslavija, Ljubuški, Mirko Alilović, Nezavisna Država Hrvatska, Pariz, Prag, Rukomet, Sarajevo, Slavko Goluža, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Turska, Venio Losert, Vladimir Šola, Zadar, Zlatko Saračević, 1911., 1945., ..., 1953., 1980., 1981., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1996., 2. svibnja, 2019.. Proširite indeks (11 više) »
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Široki Brijeg i Hrvati Bosne i Hercegovine · Široki Brijeg i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Beč i Hrvati Bosne i Hercegovine · Beč i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
Božidar Jović
Božidar Jović (Banja Luka, 13. veljače 1972.), hrvatski je rukometaš rođen u Bosni i Hercegovini.
Božidar Jović i Hrvati Bosne i Hercegovine · Božidar Jović i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Budimpešta i Hrvati Bosne i Hercegovine · Budimpešta i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
Denis Buntić
Denis Buntić (Ljubuški, 13. listopada 1982.) hrvatski je rukometaš.
Denis Buntić i Hrvati Bosne i Hercegovine · Denis Buntić i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Hrvati Bosne i Hercegovine · Drugi svjetski rat i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
Hrvatska košarkaška reprezentacija
Dino Rađa Roko Leni Ukić Hrvatska košarkaška reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska košarkaška reprezentacija · Hrvatska košarkaška reprezentacija i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
Irfan Smajlagić
Irfan Smajlagić, (Banja Luka, 16. listopada 1961.) hrvatski je rukometaš i rukometni trener.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Irfan Smajlagić · Hrvatska rukometna reprezentacija i Irfan Smajlagić ·
Ivano Balić
Ivano Balić (Split, 1. travnja 1979.), hrvatski rukometaš, olimpijski pobjednik i svjetski prvak.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Ivano Balić · Hrvatska rukometna reprezentacija i Ivano Balić ·
Krakov
Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Krakov · Hrvatska rukometna reprezentacija i Krakov ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Kraljevina Jugoslavija · Hrvatska rukometna reprezentacija i Kraljevina Jugoslavija ·
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Ljubuški · Hrvatska rukometna reprezentacija i Ljubuški ·
Mirko Alilović
Mirko Alilović (Ljubuški, BiH, 15. rujna 1985.) hrvatski je rukometni vratar.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Mirko Alilović · Hrvatska rukometna reprezentacija i Mirko Alilović ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatska rukometna reprezentacija i Nezavisna Država Hrvatska ·
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Pariz · Hrvatska rukometna reprezentacija i Pariz ·
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Prag · Hrvatska rukometna reprezentacija i Prag ·
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Rukomet · Hrvatska rukometna reprezentacija i Rukomet ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Sarajevo · Hrvatska rukometna reprezentacija i Sarajevo ·
Slavko Goluža
Slavko Goluža (Pješivac-Kula u općini Stolac, BiH, 17. rujna 1971.), bivši hrvatski rukometni reprezentativac i trener, odrastao je u Metkoviću.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Slavko Goluža · Hrvatska rukometna reprezentacija i Slavko Goluža ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Hrvatska rukometna reprezentacija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Split · Hrvatska rukometna reprezentacija i Split ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Hrvati Bosne i Hercegovine i Turska · Hrvatska rukometna reprezentacija i Turska ·
Venio Losert
Venio Losert (Zavidovići, BiH, 25. srpnja 1976.), bivši hrvatski rukometni vratar, trenutno trener vratara mađarskog Veszpréma i Hrvatske rukometne reprezentacije.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Venio Losert · Hrvatska rukometna reprezentacija i Venio Losert ·
Vladimir Šola
Vlado Šola (Prisoje kod Tomislavgrada, 16. studenog 1968.) bivši je hrvatski rukometni vratar.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Vladimir Šola · Hrvatska rukometna reprezentacija i Vladimir Šola ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Zadar · Hrvatska rukometna reprezentacija i Zadar ·
Zlatko Saračević
Zlatan "Zlatko" Saračević (Banja Luka, 5. srpnja 1961. – Koprivnica, 21. veljače 2021.), bio je hrvatski rukometaš i rukometni trener.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Zlatko Saračević · Hrvatska rukometna reprezentacija i Zlatko Saračević ·
1911.
Bez opisa.
1911. i Hrvati Bosne i Hercegovine · 1911. i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Hrvati Bosne i Hercegovine · 1945. i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
1953.
Bez opisa.
1953. i Hrvati Bosne i Hercegovine · 1953. i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
1980.
Bez opisa.
1980. i Hrvati Bosne i Hercegovine · 1980. i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
1981.
Bez opisa.
1981. i Hrvati Bosne i Hercegovine · 1981. i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Hrvati Bosne i Hercegovine · 1990. i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Hrvati Bosne i Hercegovine · 1991. i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Hrvati Bosne i Hercegovine · 1992. i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Hrvati Bosne i Hercegovine · 1993. i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Hrvati Bosne i Hercegovine · 1994. i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Hrvati Bosne i Hercegovine · 1996. i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
2. svibnja
2.
2. svibnja i Hrvati Bosne i Hercegovine · 2. svibnja i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
2019. i Hrvati Bosne i Hercegovine · 2019. i Hrvatska rukometna reprezentacija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska rukometna reprezentacija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska rukometna reprezentacija
Usporedba između Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska rukometna reprezentacija
Hrvati Bosne i Hercegovine ima 480 odnose, a Hrvatska rukometna reprezentacija ima 637. Kao što im je zajedničko 41, Jaccard indeks 3.67% = 41 / (480 + 637).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska rukometna reprezentacija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
