Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatski božićni običaji

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatski božićni običaji

Hrvati Bosne i Hercegovine vs. Hrvatski božićni običaji

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Etnografskom muzeju u Zagrebu Hrvatski božićni običaji dio su hrvatske tradicije.

Sličnosti između Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatski božićni običaji

Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatski božićni običaji imaju 22 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bijela, Bosna, Bosna i Hercegovina, Crvena, Dalmacija, Dekoracija, Dubrovnik, Franjevci, Hercegovina, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Isus, Ivan Krstitelj, Jezik, Plava, Sarajevo, Selo, Slavonija, 19. stoljeće, 1976., 21. prosinca.

Bijela

Bijela boja Bijela je boja.

Bijela i Hrvati Bosne i Hercegovine · Bijela i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Bosna i Hrvati Bosne i Hercegovine · Bosna i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Bosna i Hercegovina i Hrvati Bosne i Hercegovine · Bosna i Hercegovina i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

Crvena

Crvena boja Crvena boja.

Crvena i Hrvati Bosne i Hercegovine · Crvena i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Dalmacija i Hrvati Bosne i Hercegovine · Dalmacija i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

Dekoracija

Rokoko štuko reljef na svodu ''Crkve sv. Petra i Pavla'' u Krakovu, Poljska. Dekoracija (francuski: décoration, latinski: decoratio.

Dekoracija i Hrvati Bosne i Hercegovine · Dekoracija i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Dubrovnik i Hrvati Bosne i Hercegovine · Dubrovnik i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Franjevci i Hrvati Bosne i Hercegovine · Franjevci i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Hercegovina i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hercegovina i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Hrvati i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Hrvati Bosne i Hercegovine i Isus · Hrvatski božićni običaji i Isus · Vidi više »

Ivan Krstitelj

Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.

Hrvati Bosne i Hercegovine i Ivan Krstitelj · Hrvatski božićni običaji i Ivan Krstitelj · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Hrvati Bosne i Hercegovine i Jezik · Hrvatski božićni običaji i Jezik · Vidi više »

Plava

Plava boja Plava boja.

Hrvati Bosne i Hercegovine i Plava · Hrvatski božićni običaji i Plava · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Hrvati Bosne i Hercegovine i Sarajevo · Hrvatski božićni običaji i Sarajevo · Vidi više »

Selo

Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.

Hrvati Bosne i Hercegovine i Selo · Hrvatski božićni običaji i Selo · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Hrvati Bosne i Hercegovine i Slavonija · Hrvatski božićni običaji i Slavonija · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

19. stoljeće i Hrvati Bosne i Hercegovine · 19. stoljeće i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

1976. i Hrvati Bosne i Hercegovine · 1976. i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

21. prosinca

21.

21. prosinca i Hrvati Bosne i Hercegovine · 21. prosinca i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatski božićni običaji

Hrvati Bosne i Hercegovine ima 480 odnose, a Hrvatski božićni običaji ima 295. Kao što im je zajedničko 22, Jaccard indeks 2.84% = 22 / (480 + 295).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatski božićni običaji. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »