11. siječnja i Hrvatska

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 11. siječnja i Hrvatska

11. siječnja vs. Hrvatska

11. Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

11. siječnja i Austro-Ugarska · Austro-Ugarska i Hrvatska · Vidi više »

Šećerna bolest

Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus), poremećaj je povećanja razine šećera u krvi, koji se zbiva kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu.

Šećerna bolest i 11. siječnja · Šećerna bolest i Hrvatska · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

11. siječnja i Drugi svjetski rat · Drugi svjetski rat i Hrvatska · Vidi više »

Eugen Kumičić

Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.

11. siječnja i Eugen Kumičić · Eugen Kumičić i Hrvatska · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

11. siječnja i Franjo Tuđman · Franjo Tuđman i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

11. siječnja i Hrvatski narodni preporod · Hrvatska i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

11. siječnja i Hrvatsko proljeće · Hrvatska i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Ivan Lučić

Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.

11. siječnja i Ivan Lučić · Hrvatska i Ivan Lučić · Vidi više »

Ivan Vukić

Ivan Vukić (1813. – 1875.)Ivan Vukić, u dokumentima i kao Ioannem Blasium Ignatium Lupis, Giovanni Biagio Luppis, (od 1869: Giovanni Biagio Luppis Ritter von Rammer) poznat i kao Ivan Luppis ili Ivan Lupis (Rijeka, 28. siječnja 1813. – Torriggia, 11. siječnja 1875.), hrvatski inovator i pomorski časnik austro-ugarske mornarice rodom iz Rijeke.

11. siječnja i Ivan Vukić · Hrvatska i Ivan Vukić · Vidi više »

Vlado Gotovac

Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.

11. siječnja i Vlado Gotovac · Hrvatska i Vlado Gotovac · Vidi više »

Vlatko Pavletić

Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.

11. siječnja i Vlatko Pavletić · Hrvatska i Vlatko Pavletić · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

11. siječnja i 1604. · 1604. i Hrvatska · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

11. siječnja i 1813. · 1813. i Hrvatska · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

11. siječnja i 1815. · 1815. i Hrvatska · Vidi više »

1842.

Bez opisa.

11. siječnja i 1842. · 1842. i Hrvatska · Vidi više »

1843.

Bez opisa.

11. siječnja i 1843. · 1843. i Hrvatska · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

11. siječnja i 1861. · 1861. i Hrvatska · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

11. siječnja i 1868. · 1868. i Hrvatska · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

11. siječnja i 1899. · 1899. i Hrvatska · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

11. siječnja i 1903. · 1903. i Hrvatska · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

11. siječnja i 1914. · 1914. i Hrvatska · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

11. siječnja i 1918. · 1918. i Hrvatska · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

11. siječnja i 1929. · 1929. i Hrvatska · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

11. siječnja i 1941. · 1941. i Hrvatska · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

11. siječnja i 1974. · 1974. i Hrvatska · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

11. siječnja i 1990. · 1990. i Hrvatska · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

11. siječnja i 1991. · 1991. i Hrvatska · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

11. siječnja i 2000. · 2000. i Hrvatska · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

11. siječnja i 2008. · 2008. i Hrvatska · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

11. siječnja i 2010. · 2010. i Hrvatska · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

11. siječnja i 2013. · 2013. i Hrvatska · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

11. siječnja i 2015. · 2015. i Hrvatska · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

11. siječnja i 2019. · 2019. i Hrvatska · Vidi više »