Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatska i Hrvatska književnost
Hrvatska i Hrvatska književnost imaju 112 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ana Katarina Zrinski, Andrija Kačić Miošić, Ante Kovačić, Ante Starčević, Antun Branko Šimić, Antun Gustav Matoš, Antun Kanižlić, Antun Vrančić, August Šenoa, Šiško Menčetić, Bašćanska ploča, Barok, Bartol Kašić, Bosna i Hercegovina, Brne Karnarutić, Dalmacija, Džore Držić, Dimitrija Demeter, Dinko Šimunović, Dmitar Zvonimir, Dobriša Cesarić, Dragutin Domjanić, Dragutin Tadijanović, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Eugen Kumičić, Europa, Faust Vrančić, Fran Krsto Frankapan, Glagoljica, ..., Habsburška Monarhija, Hanibal Lucić, Historiografija, Hrvati, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska ćirilica, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatsko proljeće, Humanizam, Ignjat Đurđević, Ilirski pokret, Isus, Ivan Aralica, Ivan Bunić Vučić, Ivan Goran Kovačić, Ivan Gundulić, Ivan Kozarac, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Lučić, Ivan Mažuranić, Ivo Andrić, Ivo Brešan, Ivo Sanader, Ivo Vojnović, Janus Pannonius, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Josip Kozarac, Josip Pupačić, Junije Palmotić, Juraj Šižgorić, Juraj Habdelić, Jure Kaštelan, Klasicizam, Književnost, Ksaver Šandor Gjalski, Latinica, Latinski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Ljudevit Gaj, Marija Terezija Austrijska, Marin Držić, Marko Marulić, Matica hrvatska, Matija Antun Relković, Matija Petar Katančić, Mavro Vetranović, Miroslav Krleža, Modernizam (književnost), Njemačka, Osmansko Carstvo, Pavao Štoos, Pavao Pavličić, Petar Hektorović, Petar IV. Zrinski, Petar Preradović, Petar Zoranić, Poljski jezik, Protorealizam, Prvi svjetski rat, Realizam (književnost), Romantizam, Ruđer Bošković, Silvije Strahimir Kranjčević, Slavonija, Slobodan Novak, Srednji vijek, Sredozemlje, Stanko Vraz, Talijanski jezik, Tin Ujević, Tituš Brezovački, Vesna Parun, Vinodolski zakonik, Vjenceslav Novak, Vladimir Nazor, Vladimir Vidrić, Vlado Gotovac, Vlatko Pavletić, Zadar, 18. stoljeće, 19. stoljeće. Proširite indeks (82 više) »
Ana Katarina Zrinski
Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.
Ana Katarina Zrinski i Hrvatska · Ana Katarina Zrinski i Hrvatska književnost ·
Andrija Kačić Miošić
Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.
Andrija Kačić Miošić i Hrvatska · Andrija Kačić Miošić i Hrvatska književnost ·
Ante Kovačić
Antun "Ante" Kovačić (Oplaznik u Mariji Gorici, 6. lipnja 1854. – Glina/Zagreb, 10. prosinca 1889.), hrvatski romanopisac i novelist, pjesnik.
Ante Kovačić i Hrvatska · Ante Kovačić i Hrvatska književnost ·
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Ante Starčević i Hrvatska · Ante Starčević i Hrvatska književnost ·
Antun Branko Šimić
Antun Branko Šimić (Drinovci, 18. studenoga 1898. – Zagreb, 2. svibnja 1925.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj.
Antun Branko Šimić i Hrvatska · Antun Branko Šimić i Hrvatska književnost ·
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Antun Gustav Matoš i Hrvatska · Antun Gustav Matoš i Hrvatska književnost ·
Antun Kanižlić
Antun Kanižlić (Požega, 20. studenog 1699. – Požega, 24. kolovoza 1777.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac i pjesnik.
Antun Kanižlić i Hrvatska · Antun Kanižlić i Hrvatska književnost ·
Antun Vrančić
Antun Vrančić (Šibenik, 29. svibnja 1504. – Prešov, Slovačka, 15. lipnja 1573.), hrvatski patricij, crkveni prelat, diplomat, pisac, nadbiskup i kardinal.
Antun Vrančić i Hrvatska · Antun Vrančić i Hrvatska književnost ·
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
August Šenoa i Hrvatska · August Šenoa i Hrvatska književnost ·
Šiško Menčetić
Šišmundo (Šiško) Menčetić Vlahović (1457. – 1527.) dubrovački je vlastelin i hrvatski renesansni pjesnik koji je stvarao uglavnom u 15. stoljeću.
Šiško Menčetić i Hrvatska · Šiško Menčetić i Hrvatska književnost ·
Bašćanska ploča
Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.
Bašćanska ploča i Hrvatska · Bašćanska ploča i Hrvatska književnost ·
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Barok i Hrvatska · Barok i Hrvatska književnost ·
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Bartol Kašić i Hrvatska · Bartol Kašić i Hrvatska književnost ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska · Bosna i Hercegovina i Hrvatska književnost ·
Brne Karnarutić
Brne Karnarutić (Zadar, 1515.? - Zadar, između 2. veljače i 27. srpnja 1573.),, Milovan Tatarin (2009.), pristupljeno 3.
Brne Karnarutić i Hrvatska · Brne Karnarutić i Hrvatska književnost ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Hrvatska · Dalmacija i Hrvatska književnost ·
Džore Držić
Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. – Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću.
Džore Držić i Hrvatska · Džore Držić i Hrvatska književnost ·
Dimitrija Demeter
Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. – Zagreb, 24. lipnja 1872.), bio je hrvatski pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist, kazališni kritičar, književni i kazališni djelatnik.
Dimitrija Demeter i Hrvatska · Dimitrija Demeter i Hrvatska književnost ·
Dinko Šimunović
Dinko Šimunović, reljef na spomen-ploči u Zagrebu Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, 3. kolovoza 1933.), hrvatski književnik i učitelj.
Dinko Šimunović i Hrvatska · Dinko Šimunović i Hrvatska književnost ·
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Dmitar Zvonimir i Hrvatska · Dmitar Zvonimir i Hrvatska književnost ·
Dobriša Cesarić
Dobriša (Dobroslav)Cesarić, Dobriša. Izabrana djela, prir. Vinko Brešić, 2. dopunjeno izd., Zagreb: Matica hrvatska, 2008.,, str. 31., str. 192. Cesarić (Požega, 10. siječnja 1902. – Zagreb, 18. prosinca 1980.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.
Dobriša Cesarić i Hrvatska · Dobriša Cesarić i Hrvatska književnost ·
Dragutin Domjanić
Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec, 12. rujna 1875. – Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.
Dragutin Domjanić i Hrvatska · Dragutin Domjanić i Hrvatska književnost ·
Dragutin Tadijanović
Dragutin Tadijanović, znan i po pseudonimu Margan Tadeon (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenoga 1905. – Zagreb, 27. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a, predsjednik Društva književnika Hrvatske, predložen za Nobelovu nagradu, počasni građanin grada Zagreba.
Dragutin Tadijanović i Hrvatska · Dragutin Tadijanović i Hrvatska književnost ·
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Dubrovačka Republika i Hrvatska · Dubrovačka Republika i Hrvatska književnost ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Hrvatska · Dubrovnik i Hrvatska književnost ·
Eugen Kumičić
Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.
Eugen Kumičić i Hrvatska · Eugen Kumičić i Hrvatska književnost ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Hrvatska · Europa i Hrvatska književnost ·
Faust Vrančić
Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.
Faust Vrančić i Hrvatska · Faust Vrančić i Hrvatska književnost ·
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Fran Krsto Frankapan i Hrvatska · Fran Krsto Frankapan i Hrvatska književnost ·
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Glagoljica i Hrvatska · Glagoljica i Hrvatska književnost ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Habsburška Monarhija i Hrvatska · Habsburška Monarhija i Hrvatska književnost ·
Hanibal Lucić
Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.
Hanibal Lucić i Hrvatska · Hanibal Lucić i Hrvatska književnost ·
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Historiografija i Hrvatska · Historiografija i Hrvatska književnost ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatska · Hrvati i Hrvatska književnost ·
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Hrvatska i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska književnost ·
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Hrvatska i Hrvatska ćirilica · Hrvatska književnost i Hrvatska ćirilica ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatska i Hrvatski jezik · Hrvatska književnost i Hrvatski jezik ·
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Hrvatska i Hrvatski narodni preporod · Hrvatska književnost i Hrvatski narodni preporod ·
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Hrvatska i Hrvatsko proljeće · Hrvatska književnost i Hrvatsko proljeće ·
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Hrvatska i Humanizam · Hrvatska književnost i Humanizam ·
Ignjat Đurđević
Ignjat Đurđević poznat i kao Ignazio Giorgi (Dubrovnik, 13. veljače 1675. ‒ Dubrovnik, 21. siječnja 1737.), hrvatski katolički svećenik, isusovac potom benediktinac, barokni pjesnik i prevoditelj.
Hrvatska i Ignjat Đurđević · Hrvatska književnost i Ignjat Đurđević ·
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Hrvatska i Ilirski pokret · Hrvatska književnost i Ilirski pokret ·
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Hrvatska i Isus · Hrvatska književnost i Isus ·
Ivan Aralica
Ivan Aralica (Puljane na planini Promini u Zagori, 10. rujna 1930.), hrvatski je književnik i akademik.
Hrvatska i Ivan Aralica · Hrvatska književnost i Ivan Aralica ·
Ivan Bunić Vučić
Naslovnica ''Mandalijene pokornice'' tiskane u Mletcima 1705. godine Ivan (Dživo) Bunić Vučić, (Dubrovnik, početkom 1591. ili 1592. – Dubrovnik, 6. ožujka 1658.), hrvatski barokni pjesnik, pripadnik plemićke obitelji Bunić, jedne od najutjecajnijih u Dubrovačkoj Republici.
Hrvatska i Ivan Bunić Vučić · Hrvatska književnost i Ivan Bunić Vučić ·
Ivan Goran Kovačić
Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.), preuzeto 13.
Hrvatska i Ivan Goran Kovačić · Hrvatska književnost i Ivan Goran Kovačić ·
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Hrvatska i Ivan Gundulić · Hrvatska književnost i Ivan Gundulić ·
Ivan Kozarac
Ivan Kozarac (Vinkovci, 8. veljače 1885. – Vinkovci, 16. studenog 1910.), hrvatski književnik, romanopisac, pisac pripovjedaka i pjesnik.
Hrvatska i Ivan Kozarac · Hrvatska književnost i Ivan Kozarac ·
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Hrvatska i Ivan Kukuljević Sakcinski · Hrvatska književnost i Ivan Kukuljević Sakcinski ·
Ivan Lučić
Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.
Hrvatska i Ivan Lučić · Hrvatska književnost i Ivan Lučić ·
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Hrvatska i Ivan Mažuranić · Hrvatska književnost i Ivan Mažuranić ·
Ivo Andrić
Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14.
Hrvatska i Ivo Andrić · Hrvatska književnost i Ivo Andrić ·
Ivo Brešan
Ivo Brešan (Vodice, 27. svibnja 1936. – Zagreb, 3. siječnja 2017.), bio je hrvatski dramski pisac, prozaist, slavist i scenarist.
Hrvatska i Ivo Brešan · Hrvatska književnost i Ivo Brešan ·
Ivo Sanader
Dr.
Hrvatska i Ivo Sanader · Hrvatska književnost i Ivo Sanader ·
Ivo Vojnović
Ivo Vojnović (Dubrovnik, 9. listopada 1857. – Beograd, 30. kolovoza 1929.), hrvatski književnik.
Hrvatska i Ivo Vojnović · Hrvatska književnost i Ivo Vojnović ·
Janus Pannonius
Janus Pannonius (Čazma, 29. kolovoza 1434. – Medvedgrad kraj Zagreba, 27. ožujka 1472.), hrvatski i mađarski humanist, latinski pjesnik, diplomat, biskup Pečuha.
Hrvatska i Janus Pannonius · Hrvatska književnost i Janus Pannonius ·
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Hrvatska i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Hrvatska književnost i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva ·
Josip Kozarac
Josip Kozarac (Vinkovci, 18. ožujka 1858. – Koprivnica, 21. kolovoza 1906.), hrvatski je prozaist – novelist, romanopisac, pjesnik, pisac pripovijetki i polemičar, diplomirani inženjer šumarstva, jedan od najpoznatijih hrvatskih šumara.
Hrvatska i Josip Kozarac · Hrvatska književnost i Josip Kozarac ·
Josip Pupačić
Josip Pupačić (Slime kraj Omiša, 19. rujna 1928. – Krk, 23. svibnja 1971.), bio je hrvatski književnik, književni kritičar i povjesničar književnosti.
Hrvatska i Josip Pupačić · Hrvatska književnost i Josip Pupačić ·
Junije Palmotić
'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607. – Dubrovnik, 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.
Hrvatska i Junije Palmotić · Hrvatska književnost i Junije Palmotić ·
Juraj Šižgorić
Juraj Šižgorić (lat. Georgius Sisgoreus, Georgius Sisgoritus) (Šibenik, o. 1445. – Šibenik, 1509.), hrvatski je latinistički pjesnik iz šibenske plemićke obitelji Šižgorić.
Hrvatska i Juraj Šižgorić · Hrvatska književnost i Juraj Šižgorić ·
Juraj Habdelić
Juraj Habdelić (Staro Čiče, 17. travnja 1609. – Zagreb, 27. studenoga 1678.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac, propovjednik i leksikograf.
Hrvatska i Juraj Habdelić · Hrvatska književnost i Juraj Habdelić ·
Jure Kaštelan
Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. – Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik i književnik.
Hrvatska i Jure Kaštelan · Hrvatska književnost i Jure Kaštelan ·
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Hrvatska i Klasicizam · Hrvatska književnost i Klasicizam ·
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Hrvatska i Književnost · Hrvatska književnost i Književnost ·
Ksaver Šandor Gjalski
Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.
Hrvatska i Ksaver Šandor Gjalski · Hrvatska književnost i Ksaver Šandor Gjalski ·
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Hrvatska i Latinica · Hrvatska književnost i Latinica ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Hrvatska i Latinski jezik · Hrvatska književnost i Latinski jezik ·
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Hrvatska i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Hrvatska književnost i Leksikografski zavod Miroslav Krleža ·
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Hrvatska i Ljudevit Gaj · Hrvatska književnost i Ljudevit Gaj ·
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Hrvatska i Marija Terezija Austrijska · Hrvatska književnost i Marija Terezija Austrijska ·
Marin Držić
Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.
Hrvatska i Marin Držić · Hrvatska književnost i Marin Držić ·
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Hrvatska i Marko Marulić · Hrvatska književnost i Marko Marulić ·
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Hrvatska i Matica hrvatska · Hrvatska književnost i Matica hrvatska ·
Matija Antun Relković
Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.
Hrvatska i Matija Antun Relković · Hrvatska književnost i Matija Antun Relković ·
Matija Petar Katančić
Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. – Budim, 24. svibnja 1825.), bio je hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike, te knjižnički kustos, prevoditelj, estetičar, povjesničar i teoretičar književnosti, leksikograf, povjesničar, geograf, numizmatičar, kartograf i franjevac.
Hrvatska i Matija Petar Katančić · Hrvatska književnost i Matija Petar Katančić ·
Mavro Vetranović
Mavro Vetranović Čavčić Starija hrvatska književnost - renesansa (Dubrovnik, 1482. ili 1483. - Dubrovnik, 1576.) hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti.
Hrvatska i Mavro Vetranović · Hrvatska književnost i Mavro Vetranović ·
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Hrvatska i Miroslav Krleža · Hrvatska književnost i Miroslav Krleža ·
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Hrvatska i Modernizam (književnost) · Hrvatska književnost i Modernizam (književnost) ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Hrvatska i Njemačka · Hrvatska književnost i Njemačka ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Hrvatska i Osmansko Carstvo · Hrvatska književnost i Osmansko Carstvo ·
Pavao Štoos
Pavao Štoos (Dubravica, 10. prosinca 1806. – Pokupsko, 30. ožujka 1862.), bio je hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj.
Hrvatska i Pavao Štoos · Hrvatska književnost i Pavao Štoos ·
Pavao Pavličić
Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.
Hrvatska i Pavao Pavličić · Hrvatska književnost i Pavao Pavličić ·
Petar Hektorović
Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.
Hrvatska i Petar Hektorović · Hrvatska književnost i Petar Hektorović ·
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Hrvatska i Petar IV. Zrinski · Hrvatska književnost i Petar IV. Zrinski ·
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.
Hrvatska i Petar Preradović · Hrvatska književnost i Petar Preradović ·
Petar Zoranić
Petar Zoranić (Zadar, 1508. – između 1543. i 1569.), bio je hrvatski renesansni pisac.
Hrvatska i Petar Zoranić · Hrvatska književnost i Petar Zoranić ·
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Hrvatska i Poljski jezik · Hrvatska književnost i Poljski jezik ·
Protorealizam
August Šenoa Razdoblje hrvatske književnosti od pedesetih do osamdesetih godina, tj.
Hrvatska i Protorealizam · Hrvatska književnost i Protorealizam ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Hrvatska i Prvi svjetski rat · Hrvatska književnost i Prvi svjetski rat ·
Realizam (književnost)
Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.
Hrvatska i Realizam (književnost) · Hrvatska književnost i Realizam (književnost) ·
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Hrvatska i Romantizam · Hrvatska književnost i Romantizam ·
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Hrvatska i Ruđer Bošković · Hrvatska književnost i Ruđer Bošković ·
Silvije Strahimir Kranjčević
Silvije Strahimir Kranjčević (Senj, 17. veljače 1865. – Sarajevo, 29. listopada 1908.), bio je hrvatski pjesnik.
Hrvatska i Silvije Strahimir Kranjčević · Hrvatska književnost i Silvije Strahimir Kranjčević ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Hrvatska i Slavonija · Hrvatska književnost i Slavonija ·
Slobodan Novak
Slobodan Novak (Split, 3. studenoga 1924. – Zagreb, 25. srpnja 2016.),, info.hazu.hr, pristupljeno 31.
Hrvatska i Slobodan Novak · Hrvatska književnost i Slobodan Novak ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Hrvatska i Srednji vijek · Hrvatska književnost i Srednji vijek ·
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Hrvatska i Sredozemlje · Hrvatska književnost i Sredozemlje ·
Stanko Vraz
Stanko Vraz (Cerovec, 30. lipnja 1810. – Zagreb, 20. svibnja 1851.), hrvatski i slovenski književnik, kritičar i prevoditelj.
Hrvatska i Stanko Vraz · Hrvatska književnost i Stanko Vraz ·
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Hrvatska i Talijanski jezik · Hrvatska književnost i Talijanski jezik ·
Tin Ujević
Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.
Hrvatska i Tin Ujević · Hrvatska književnost i Tin Ujević ·
Tituš Brezovački
Tituš, Tito (Baltazar) Brezovački poznat i pod imenom Brezovachky Titus, Brezovatsky Tituš, Baltazar (Zagreb, 4. siječnja 1757. – Zagreb, 29. listopada 1805.) bio je hrvatski književnik, točnije komediograf i pjesnik stare hrvatske književnosti.
Hrvatska i Tituš Brezovački · Hrvatska književnost i Tituš Brezovački ·
Vesna Parun
Vesna Parun Vesna Parun (Zlarin, 10. travnja 1922. − Stubičke Toplice, 25. listopada 2010.), bila je hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica.
Hrvatska i Vesna Parun · Hrvatska književnost i Vesna Parun ·
Vinodolski zakonik
Vinodolski zakonik hrvatski je pisani popis običajnog prava koji je napisan 6. siječnja 1288. godine.
Hrvatska i Vinodolski zakonik · Hrvatska književnost i Vinodolski zakonik ·
Vjenceslav Novak
Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. – Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog.
Hrvatska i Vjenceslav Novak · Hrvatska književnost i Vjenceslav Novak ·
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.
Hrvatska i Vladimir Nazor · Hrvatska književnost i Vladimir Nazor ·
Vladimir Vidrić
Vladimir Vidrić Spomen ploča Vladimiru Vidriću na rodnoj kući u Zagrebu Vladimir Vidrić (Zagreb, 30. travnja 1875. – Zagreb, 29. rujna 1909.), hrvatski književnik, jedan od najistaknutijih lirika moderne.
Hrvatska i Vladimir Vidrić · Hrvatska književnost i Vladimir Vidrić ·
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Hrvatska i Vlado Gotovac · Hrvatska književnost i Vlado Gotovac ·
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Hrvatska i Vlatko Pavletić · Hrvatska književnost i Vlatko Pavletić ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Hrvatska i Zadar · Hrvatska književnost i Zadar ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Hrvatska · 18. stoljeće i Hrvatska književnost ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Hrvatska · 19. stoljeće i Hrvatska književnost ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska i Hrvatska književnost imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska i Hrvatska književnost
Usporedba između Hrvatska i Hrvatska književnost
Hrvatska ima 922 odnose, a Hrvatska književnost ima 512. Kao što im je zajedničko 112, Jaccard indeks 7.81% = 112 / (922 + 512).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska i Hrvatska književnost. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
