OdlazniDolazni

🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!

Sadržaj

1. 722 odnosi: A1 Hrvatska, Albanski jezik, Alpsko skijanje, Američki dolar, Amfiteatar u Puli, Ana Katarina Zrinski, Anžuvinci, Andrija II., Andrija Kačić Miošić, Andrija Mohorovičić, Ante Kovačić, Ante Pavelić, Ante Starčević, Antun Branko Šimić, Antun Gustav Matoš, Antun Lučić (mineralog), Antun Mihanović, Antun Vrančić, Ardijejci, Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu, Arpadovići, Atletika, August Šenoa, Austrija, Austro-Ugarska, Autocesta A1, Autocesta A2, Autocesta A3, Autocesta A4, Autocesta A5, Autocesta A6, Autocesta A8, Autocesta A9, Automobil, Autonomaši, Avari, Đurđica Bjedov, Šećerna bolest, Šiško Menčetić, Šibenik, Šibensko-kninska županija, Širokopojasni internet, Škoda Auto, Španjolska, Željezno doba, Željko Mavrović, Županijski sudovi u Hrvatskoj, Čakovec, Češka, Česi, ... Proširite indeks (672 više) » « Stisni indeks

2. Države članice Europske unije
3. Države članice NATO-a

A1 Hrvatska

A1 Hrvatska (kraće A1; bivši Vipnet, kraće Vip) je prvi privatni mobilni operater u Hrvatskoj, dio A1 Telekom Austria Grupe i strateški partner Vodafona.

Pogledaj Hrvatska i A1 Hrvatska

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.

Pogledaj Hrvatska i Albanski jezik

Alpsko skijanje

Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snijegom.

Pogledaj Hrvatska i Alpsko skijanje

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Pogledaj Hrvatska i Američki dolar

Amfiteatar u Puli

Amfiteatar u Puli ili pulska Arena (u narodu poznata i kao Divić-grad) najveći je i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Amfiteatar u Puli

Ana Katarina Zrinski

Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.

Pogledaj Hrvatska i Ana Katarina Zrinski

Anžuvinci

Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.

Pogledaj Hrvatska i Anžuvinci

Andrija II.

Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.

Pogledaj Hrvatska i Andrija II.

Andrija Kačić Miošić

Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.

Pogledaj Hrvatska i Andrija Kačić Miošić

Andrija Mohorovičić

Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. – Zagreb, 18. prosinca 1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska i Andrija Mohorovičić

Ante Kovačić

Antun "Ante" Kovačić (Oplaznik u Mariji Gorici, 6. lipnja 1854. – Glina/Zagreb, 10. prosinca 1889.), hrvatski romanopisac i novelist, pjesnik.

Pogledaj Hrvatska i Ante Kovačić

Ante Pavelić

Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.

Pogledaj Hrvatska i Ante Pavelić

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Pogledaj Hrvatska i Ante Starčević

Antun Branko Šimić

Antun Branko Šimić (Drinovci, 18. studenoga 1898. – Zagreb, 2. svibnja 1925.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatska i Antun Branko Šimić

Antun Gustav Matoš

Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.

Pogledaj Hrvatska i Antun Gustav Matoš

Antun Lučić (mineralog)

Antun Lučić (Split, 9. rujna 1855. – Washington, SAD, 2. rujna 1921.), američki inovator hrvatskog podrijetla, pomorski časnik, mineralog, najzaslužniji za prvu naftnu bušotinu u Teksasu u mjestu Spindletop, kraj Beaumonta.

Pogledaj Hrvatska i Antun Lučić (mineralog)

Antun Mihanović

Antun Mihanović (Zagreb, 10. lipnja 1796. – Novi Dvori Klanječki kraj Klanjca, 14. studenoga 1861.), bio je hrvatski književnik i pravnik.

Pogledaj Hrvatska i Antun Mihanović

Antun Vrančić

Antun Vrančić (Šibenik, 29. svibnja 1504. – Prešov, Slovačka, 15. lipnja 1573.), hrvatski patricij, crkveni prelat, diplomat, pisac, nadbiskup i kardinal.

Pogledaj Hrvatska i Antun Vrančić

Ardijejci

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Ardijejci (Ardiaei, Vardaei), ilirsko pleme s južne obale Jadrana koje prvo među Ilirima osnivaju državu pod vodstvom kralja Agrona, na području od lijeve obale Neretve pa do Vojuše u Albaniji.

Pogledaj Hrvatska i Ardijejci

Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu

Kardinal Richelieu Armand Jean du Plessis de Richelieu (Richelieu, 9. rujna 1585. – Pariz, 4. prosinca 1642.), francuski državnik i kardinal.

Pogledaj Hrvatska i Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu

Arpadovići

Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.

Pogledaj Hrvatska i Arpadovići

Atletika

Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.

Pogledaj Hrvatska i Atletika

August Šenoa

August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.

Pogledaj Hrvatska i August Šenoa

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.

Pogledaj Hrvatska i Austrija

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Pogledaj Hrvatska i Austro-Ugarska

Autocesta A1

Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama.

Pogledaj Hrvatska i Autocesta A1

Autocesta A2

Autocesta A2 (Zagorska autocesta) je autocesta od Macelja na slovenskoj granici preko Krapine do čvora Jankomir (A2/A3). Sustav naplate je zatvoreni s dvije čeone naplate i četiri naplatne postaje u čvorovima autoceste. Cestom gospodari društvo "Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o." (AZM) u vlasništvu Republike Hrvatske (49%) i Pyhrn Concession Holding GmbH (51%), čiji vlasnik je austrijska tvrtka Strabag.

Pogledaj Hrvatska i Autocesta A2

Autocesta A3

Autocesta A3 je druga autocesta po duljini u Republici Hrvatskoj. Vodi od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda, tj. Posavine do Lipovca na granici sa Srbijom. Njezina međunarodna oznaka, koja apostrofira njezinu važnost, je E70 (europska autocesta 70).

Pogledaj Hrvatska i Autocesta A3

Autocesta A4

Autocesta A4 ("Varaždinska autocesta"), ide od Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Povezuje Zagreb s Varaždinom i Čakovcem. Na ovoj autocesti se plaća cestarina.

Pogledaj Hrvatska i Autocesta A4

Autocesta A5

Autocesta A5 ("Slavonska autocesta" ili "Slavonika"), autocesta je na istoku Hrvatske, u Slavoniji, te je dio europskog pravca E73.

Pogledaj Hrvatska i Autocesta A5

Autocesta A6

Autocesta A6 ("Goranka") je autocesta u Gorskoj Hrvatskoj koja ide od Bosiljeva prema Rijeci. Povezuje Rijeku s Delnicama i Karlovcem te sa Zagrebom preko A1. Zahtjevniji objekti.

Pogledaj Hrvatska i Autocesta A6

Autocesta A8

Autocesta A8 je dio Istarskog ipsilona. Trenutno je izgrađena u profilu 1+1 brze ceste, a u planu je proširenje na puni profil autoceste, kao i gradnja druge cijevi tunela Učka. Autocesta počinje u čvoru Kanfanar, gdje se odvaja od drugog dijela Istarskog ipsilona, tj. autoceste A9, prolazi središnjom Istrom u smjeru sjeveroistoka prema Rijeci, točnije čvoru Učka (ex Matulji), gdje se spaja s autocestom A7.

Pogledaj Hrvatska i Autocesta A8

Autocesta A9

Autocesta A9 je dio Istarskog ipsilona, te europskog pravca E751.

Pogledaj Hrvatska i Autocesta A9

Automobil

Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.

Pogledaj Hrvatska i Automobil

Autonomaši

Autonomaši (ili "tolomaši" - po splitskom dijalektu) odn.

Pogledaj Hrvatska i Autonomaši

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Pogledaj Hrvatska i Avari

Đurđica Bjedov

Đurđica "Đurđa" Bjedov (Split, 5. travnja 1947.) hrvatska plivačica, dvostruka osvajačica olimpijske medalje.

Pogledaj Hrvatska i Đurđica Bjedov

Šećerna bolest

Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus), poremećaj je povećanja razine šećera u krvi, koji se zbiva kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu.

Pogledaj Hrvatska i Šećerna bolest

Šiško Menčetić

Šišmundo (Šiško) Menčetić Vlahović (1457. – 1527.) dubrovački je vlastelin i hrvatski renesansni pjesnik koji je stvarao uglavnom u 15. stoljeću.

Pogledaj Hrvatska i Šiško Menčetić

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Pogledaj Hrvatska i Šibenik

Šibensko-kninska županija

Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.

Pogledaj Hrvatska i Šibensko-kninska županija

Širokopojasni internet

Širokopojasni pristup Internetu (eng. broadband Internet access) ili često samo širokopojasni Internet je zajednički naziv za načine povezivanja na Internet koji omogućuju velike brzine prijenosa podataka.

Pogledaj Hrvatska i Širokopojasni internet

Škoda Auto

Škoda je češki proizvođač automobila sa sjedištem u Mladoj Boleslavi.

Pogledaj Hrvatska i Škoda Auto

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.

Pogledaj Hrvatska i Španjolska

Željezno doba

Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.

Pogledaj Hrvatska i Željezno doba

Željko Mavrović

Željko Mavrović (Zagreb, 17. veljače 1969.), hrvatski boksač.

Pogledaj Hrvatska i Željko Mavrović

Županijski sudovi u Hrvatskoj

Županijski sud u Vukovaru Županijski sudovi jedna su od vrsta redovnih sudova u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Županijski sudovi u Hrvatskoj

Čakovec

Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.

Pogledaj Hrvatska i Čakovec

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.

Pogledaj Hrvatska i Češka

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Pogledaj Hrvatska i Česi

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Pogledaj Hrvatska i Četvorni kilometar

Čista srijeda

Carl Spitzweg: Pepelnica, kraj karnevala. Pepelnica ili Čista srijeda je kršćanski spomendan kojim započinje korizma.

Pogledaj Hrvatska i Čista srijeda

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.

Pogledaj Hrvatska i Bašćanska ploča

Bakar

Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.

Pogledaj Hrvatska i Bakar

Banka

Banka u Bostonu Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u novčanom prometu i novčanim poslovima.

Pogledaj Hrvatska i Banka

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska i Banovina Hrvatska

Baranja (regija)

Zemljovid Baranje Baranja (mađarski: Baranya, njemački: Branau, ćirilično: Барања) je zemljopisna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Mađarske.

Pogledaj Hrvatska i Baranja (regija)

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Pogledaj Hrvatska i Barcelona

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18.

Pogledaj Hrvatska i Barok

Bartol Kašić

Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatska i Bartol Kašić

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Pogledaj Hrvatska i Beč

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Pogledaj Hrvatska i Bečki kongres

Beli Manastir

Trg slobode Beli Manastir Beli Manastir je jedini baranjski grad i upravno središte Baranje, u Osječko-baranjskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska i Beli Manastir

Benediktinci

Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.

Pogledaj Hrvatska i Benediktinci

Benkovac

Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska i Benkovac

Bihać

Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.

Pogledaj Hrvatska i Bihać

Bitka kod Siska

Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.

Pogledaj Hrvatska i Bitka kod Siska

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Pogledaj Hrvatska i Bizant

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Pogledaj Hrvatska i Bjelovar

Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Bjelovarsko-bilogorska županija

Blanka Vlašić

Blanka Vlašić (Split, 8. studenoga 1983.), bivša je hrvatska atletičarka, hrvatska rekorderka na otvorenom (208 cm – drugi rezultat svih vremena) i u dvorani (206 cm) i dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis.

Pogledaj Hrvatska i Blanka Vlašić

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Pogledaj Hrvatska i Bošnjački jezik

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Pogledaj Hrvatska i Božić

Boks

Boksači u akciji (amaterski boks) Boks (šakanje) je borilački sport u kojem se protivnici slične tjelesne težine udaraju šakama na kojima su podstavljene rukavice.

Pogledaj Hrvatska i Boks

Bolnica

'''H''' - međunarodni znak za bolnice KB Dubrava u Zagrebu Bolnica (u prošlosti hospital ili lazaret) je javna ili privatna zdravstvena ustanova za liječenje bolesnika.

Pogledaj Hrvatska i Bolnica

Bolonjska deklaracija

Bolonjska deklaracija je zajednička deklaracija europskih ministara obrazovanja potpisana u Bologni 19. lipnja 1999. godine, a odnosi se na reformu sustava visokog obrazovanja u Europi koji je postao poznat kao "Bolonjski proces".

Pogledaj Hrvatska i Bolonjska deklaracija

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Pogledaj Hrvatska i Bosna i Hercegovina

Branimir

Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.

Pogledaj Hrvatska i Branimir

Bregana

Bregana je naselje koje administrativno pripada Gradu Samoboru.

Pogledaj Hrvatska i Bregana

Brijuni

Karta Brijuna Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.

Pogledaj Hrvatska i Brijuni

Brne Karnarutić

Brne Karnarutić (Zadar, 1515.? - Zadar, između 2. veljače i 27. srpnja 1573.),, Milovan Tatarin (2009.), pristupljeno 3.

Pogledaj Hrvatska i Brne Karnarutić

Brodogradilište

Brodogradilšte ''Uljanik'' Brodogradilište je veći ili manji industrijski pogon za gradnju i popravak brodova, objekata morske tehnologije i drugih plovnih objekata te njihovo popravljanje i održavanje smještenog na pogodnom mjestu morske obale, na riječnim ušćima, obalama rijeka, kanala i jezera.

Pogledaj Hrvatska i Brodogradilište

Brodsko-posavska županija

Slavonski Brod administrativni centar županije Nova Gradiška centar zapadnoga dijela županije Vrpolju na istoku županije Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra).

Pogledaj Hrvatska i Brodsko-posavska županija

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Pogledaj Hrvatska i Brončano doba

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Pogledaj Hrvatska i Bruto domaći proizvod

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Pogledaj Hrvatska i Bugari

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Pogledaj Hrvatska i Bugarski jezik

Celestin Medović

Mato Celestin Medović (Kuna na Pelješcu, 17. studenoga 1857. – Sarajevo, 20. siječnja 1920.), bio je hrvatski slikar.

Pogledaj Hrvatska i Celestin Medović

Cetinski sabor

Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.

Pogledaj Hrvatska i Cetinski sabor

Cres

Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.

Pogledaj Hrvatska i Cres

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.

Pogledaj Hrvatska i Crna Gora

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.

Pogledaj Hrvatska i Crnogorski jezik

Croatia Airlines

Croatia Airlines je hrvatska nacionalna zrakoplovna tvrtka sa sjedištem u Zagrebu.

Pogledaj Hrvatska i Croatia Airlines

Daktiloskopija

Površina prsta Daktiloskopija (grčki: dactilo - prst + latinski: scopein - gledati) je disciplina kriminalističke tehnike, koja se bavi proučavanjem papilarnih linija, formiranih u raznim oblicima na jagodicama i člancima prstiju, dlanovima i stopalima u cilju identifikacije, dokazivanja identiteta, živih i mrtvih osoba, kao i počinitelja kaznenih djela na temelju ostavljenih tragova papilarnih linija.

Pogledaj Hrvatska i Daktiloskopija

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Dalmacija

Dalmacija (rimska provincija)

Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.

Pogledaj Hrvatska i Dalmacija (rimska provincija)

Dan antifašističke borbe

Dan antifašističke borbe državni je praznik u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja.

Pogledaj Hrvatska i Dan antifašističke borbe

Dan državnosti

Dan državnosti je dogovoreni datum na koji se proslavama obilježava konstituiranje naroda ili ne-suverene države.

Pogledaj Hrvatska i Dan državnosti

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.

Pogledaj Hrvatska i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja

Davisov kup

Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.

Pogledaj Hrvatska i Davisov kup

Džore Držić

Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. – Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću.

Pogledaj Hrvatska i Džore Držić

Delmati

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.

Pogledaj Hrvatska i Delmati

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Pogledaj Hrvatska i Demokracija

Dimitrija Demeter

Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. – Zagreb, 24. lipnja 1872.), bio je hrvatski pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist, kazališni kritičar, književni i kazališni djelatnik.

Pogledaj Hrvatska i Dimitrija Demeter

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.

Pogledaj Hrvatska i Dinaridi

Dinko Šimunović

Dinko Šimunović, reljef na spomen-ploči u Zagrebu Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, 3. kolovoza 1933.), hrvatski književnik i učitelj.

Pogledaj Hrvatska i Dinko Šimunović

Dino Rađa

Dino Rađa (Split, 24. travnja 1967.), bivši hrvatski košarkaš, osvajač dvije olimpijske medalje, svjetski prvak, višestruki klupski prvak Europe te uspješan NBA igrač.

Pogledaj Hrvatska i Dino Rađa

Dioklecijanova palača

Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.

Pogledaj Hrvatska i Dioklecijanova palača

Dječji vrtić

Djeca u dječjem vrtiću. Dječji vrtić ustanova je za odgoj, čuvanje i obrazovanje predškolske djece.

Pogledaj Hrvatska i Dječji vrtić

Djeca

Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.

Pogledaj Hrvatska i Djeca

Dmitar Zvonimir

Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.

Pogledaj Hrvatska i Dmitar Zvonimir

Dobriša Cesarić

Dobriša (Dobroslav)Cesarić, Dobriša. Izabrana djela, prir. Vinko Brešić, 2. dopunjeno izd., Zagreb: Matica hrvatska, 2008.,, str. 31., str. 192. Cesarić (Požega, 10. siječnja 1902. – Zagreb, 18. prosinca 1980.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatska i Dobriša Cesarić

Doktor

Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.

Pogledaj Hrvatska i Doktor

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore.

Pogledaj Hrvatska i Domovinski rat

Dražen Petrović

Nadgrobni spomenik Dražena Petrovića na Mirogoju Dražen Petrović (Šibenik, 22. listopada 1964. – Denkendorf, Bavarska, 7. lipnja 1993.), bio je hrvatski košarkaš.

Pogledaj Hrvatska i Dražen Petrović

Dragutin Domjanić

Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec, 12. rujna 1875. – Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.

Pogledaj Hrvatska i Dragutin Domjanić

Dragutin Gorjanović-Kramberger

Obitelj krapinskog pračovjeka Nalazište krapinskog pračovjeka Dragutin Gorjanović-Kramberger (Zagreb, 25. listopada 1856. - Zagreb, 22. prosinca 1936.), hrvatski je paleontolog, arheolog i geolog.

Pogledaj Hrvatska i Dragutin Gorjanović-Kramberger

Dragutin Tadijanović

Dragutin Tadijanović, znan i po pseudonimu Margan Tadeon (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenoga 1905. – Zagreb, 27. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a, predsjednik Društva književnika Hrvatske, predložen za Nobelovu nagradu, počasni građanin grada Zagreba.

Pogledaj Hrvatska i Dragutin Tadijanović

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Pogledaj Hrvatska i Drava

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Pogledaj Hrvatska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Državni proračun

Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament.

Pogledaj Hrvatska i Državni proračun

Dream team

Dream team (ili u slobodnon prijevodu s engleskog Momčad iz snova) je naziv kojeg su mediji namijenili košarkaškoj reprezentaciji SAD-a koja je nastupila na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine.

Pogledaj Hrvatska i Dream team

Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.

Pogledaj Hrvatska i Društvo hrvatskih književnika

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Pogledaj Hrvatska i Družba Isusova

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Pogledaj Hrvatska i Drugi svjetski rat

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Pogledaj Hrvatska i Dubrovačka Republika

Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.

Pogledaj Hrvatska i Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Dubrovnik

Duje Draganja

Duje Draganja (Split, 27. veljače 1983.) je hrvatski plivač.

Pogledaj Hrvatska i Duje Draganja

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Pogledaj Hrvatska i Dunav

Dvorska komora

Dvorska komora (njem. Hofkammer) bila je financijska institucija Habsburške Monarhije.

Pogledaj Hrvatska i Dvorska komora

Dvorsko ratno vijeće

Dvorsko ratno vijeće (njem. Hofkriegsrat) osnovano je 1556. u Beču kao središnje vojno nadleštvo za sve habsburške zemlje.

Pogledaj Hrvatska i Dvorsko ratno vijeće

Eduard Slavoljub Penkala

Penkala. olovke s različitim ulošcima. Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu. Eduard Slavoljub Penkala (Liptovský Mikuláš – Liptószentmiklós, tada Austro-Ugarska, danas Slovačka, 20. travnja 1871. – Zagreb, 5. veljače 1922.), bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskonizozemskog podrijetla.

Pogledaj Hrvatska i Eduard Slavoljub Penkala

Električni generator

Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.

Pogledaj Hrvatska i Električni generator

Eufrazijeva bazilika

Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreču jedan je od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju.

Pogledaj Hrvatska i Eufrazijeva bazilika

Eugen Kumičić

Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.

Pogledaj Hrvatska i Eugen Kumičić

Eugen Kvaternik

Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.

Pogledaj Hrvatska i Eugen Kvaternik

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Pogledaj Hrvatska i Euro

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Pogledaj Hrvatska i Europa

Europska plivačka federacija

Europska plivačka federacija (fra. izvornik Ligue Européenne de Natation), međ.

Pogledaj Hrvatska i Europska plivačka federacija

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Pogledaj Hrvatska i Europska unija

Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008.

Europsko prvenstvo za rukometaše 2008. održavalo se od 17.

Pogledaj Hrvatska i Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008.

Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994.

Europsko prvenstvo za rukometaše 1994. održavalo se od 3. lipnja do 12. lipnja 1994. u Portugalu.

Pogledaj Hrvatska i Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994.

Europsko prvenstvo u vaterpolu

Europsko prvenstvo u vaterpolu za muškarce se održavaju od 1981. svake druge godine, a do tada uz iznimke, održavala su se svake četiri godine.

Pogledaj Hrvatska i Europsko prvenstvo u vaterpolu

Faust Vrančić

Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.

Pogledaj Hrvatska i Faust Vrančić

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.

Pogledaj Hrvatska i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdo Šišić

Ferdinand Maksimilijan pl.

Pogledaj Hrvatska i Ferdo Šišić

Filip IV., španjolski kralj

Diega Velázquea)''' Filip IV.

Pogledaj Hrvatska i Filip IV., španjolski kralj

Film

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.

Pogledaj Hrvatska i Film

Fran Galović

Fran Galović (Peteranec, 20. srpnja 1887. – Radenković, 26. listopada 1914.), bio je hrvatski književnik.

Pogledaj Hrvatska i Fran Galović

Fran Krsto Frankapan

Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.

Pogledaj Hrvatska i Fran Krsto Frankapan

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Pogledaj Hrvatska i Franci

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Pogledaj Hrvatska i Francuski jezik

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Pogledaj Hrvatska i Franjevci

Franjo Šanjek

O.

Pogledaj Hrvatska i Franjo Šanjek

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Pogledaj Hrvatska i Franjo Josip I.

Franjo Rački

Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".

Pogledaj Hrvatska i Franjo Rački

Franjo Tuđman

Dr.

Pogledaj Hrvatska i Franjo Tuđman

Frankapani

Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.

Pogledaj Hrvatska i Frankapani

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Pogledaj Hrvatska i Genova

Geopolitika

Geopolitika analizira odnose politike, povijesti i socijalne znanosti s geografijom.

Pogledaj Hrvatska i Geopolitika

Gimnazija

Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.

Pogledaj Hrvatska i Gimnazija

Ginekologija

Ginekologija je grana medicine koja se bavi bolestima i liječenjem ženskog reproduktivnog sustava.

Pogledaj Hrvatska i Ginekologija

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Pogledaj Hrvatska i Glagoljica

Glina (tlo)

Glina je sediment vrlo sitnih koloidnih čestica, sastavljen od različitih minerala, među kojima prevladava kaolin.

Pogledaj Hrvatska i Glina (tlo)

GNK Dinamo Zagreb

Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

Pogledaj Hrvatska i GNK Dinamo Zagreb

Goran Ivanišević

Goran Ivanišević (Split, 13. rujna 1971.) je umirovljeni hrvatski tenisač, do 2021. bio je jedini Hrvat koji je osvojio Wimbledon (2001.). Također je i jedini tenisač u povijesti koji je pobijedio na Wimbledonu s pozivnicom, kao i tenisač s najnižim plasmanom u vrijeme pobjede - 125.

Pogledaj Hrvatska i Goran Ivanišević

Goričan

Goričan (mađarski: Muracsány) je općina i naselje u sjevernoj Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Goričan

Gorski kotar

Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Pogledaj Hrvatska i Gorski kotar

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Gospić

Građevinarstvo

Gizi, jedna od najstarijih sačuvanih građevina Građevinarstvo ili građevina je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana tehnike.

Pogledaj Hrvatska i Građevinarstvo

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Pogledaj Hrvatska i Grad

Gradec (Zagreb)

Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.

Pogledaj Hrvatska i Gradec (Zagreb)

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Pogledaj Hrvatska i Gramatika

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Pogledaj Hrvatska i Grci

Grgur VII.

Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.

Pogledaj Hrvatska i Grgur VII.

Gusari

Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi grada u kojemu su živjeli.

Pogledaj Hrvatska i Gusari

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.

Pogledaj Hrvatska i Habsburška Monarhija

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska i Habsburg

Haiti

Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.

Pogledaj Hrvatska i Haiti

Hajduci

Crtež hajduka iz 1703. Hajduci (od mađarskog hajdu za naoružanog vojnika-plaćenika bez zemlje) bili su odmetnici u zemljama Osmanskog Carstva.

Pogledaj Hrvatska i Hajduci

Hanibal Lucić

Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatska i Hanibal Lucić

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.

Pogledaj Hrvatska i Hebrejski jezik

Hektar

Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.

Pogledaj Hrvatska i Hektar

Historiografija

Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.

Pogledaj Hrvatska i Historiografija

Histri

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede.Histri su pleme doseljeno u II.

Pogledaj Hrvatska i Histri

HNK Hajduk Split

Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.

Pogledaj Hrvatska i HNK Hajduk Split

Horvatska domovina

U desetom broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnog lista ''Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka'', koji od 1836. godine izlazi pod imenom ''Danica ilirska'', objavljena je pjesma ''Horvatska Domovina'' Antuna Mihanovićahttp://www.nsk.hr/horvatska-domovina/ Horvatska domovina, nsk.hr, (pristupljeno 14.

Pogledaj Hrvatska i Horvatska domovina

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska ćirilica

Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska ćirilica

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska književnost

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska književnost

Hrvatska košarkaška reprezentacija

Dino Rađa Roko Leni Ukić Hrvatska košarkaška reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska košarkaška reprezentacija

Hrvatska narodna banka

Hrvatska narodna banka (HNB, od 1990. do 1997. godine Narodna banka Hrvatske) je središnja banka Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska narodna banka

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati

Hrvatska nogometna reprezentacija

Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska nogometna reprezentacija

Hrvatska perunika

Iris × germanica Hrvatska perunika, albino Iris × germanica Hrvatska perunika (germanska perunika; bogiša, modra perunika, perunika pitoma, lat. Iris × germanica; sinonim Iris × croatica i preko 50 drugih) biljka iz porodice Iridaceae (perunikovke).

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska perunika

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska povijest

Hrvatska pragmatička sankcija

Hrvatska pragmatička sankcija naziv je za zaključak Hrvatskog sabora donesen 11. ožujka 1712. kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska pragmatička sankcija

Hrvatska rukometna reprezentacija

Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska rukometna reprezentacija

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska vaterpolska reprezentacija

Hrvatska vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u sportu vaterpolu.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatska vaterpolska reprezentacija

Hrvatske željeznice

Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu Parna lokomotiva izložena u Vinkovcima Hrvatske željeznice (HŽ) su skup javno prometnih tvrtki koje upravljaju željezničkom infrastrukturom te putničkim i teretnim prijevozom u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatske željeznice

Hrvatske županije

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj čije područje "predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa".

Pogledaj Hrvatska i Hrvatske županije

Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb

Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost (HAVK Mladost) je hrvatski vaterpolski klub iz Zagreba, dio Hrvatskog akademskog športskog društva Mladost.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatski jezik

Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode

'''Nacionalni parkovi u Hrvatskoj''' Nacionalni park Krka.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatski narodni preporod

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Hrvatski parlamentarni izbori 2000.

Zakonu iz 1999. godine) Parlamentarni izbori 2000.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 2000.

Hrvatski parlamentarni izbori 2003.

Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 2003.

Hrvatski parlamentarni izbori 2007.

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održani su 25. studenog 2007. godine, odnosno 24.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 2007.

Hrvatski predsjednički izbori 2000.

Predsjednički izbori 2000. su treći predsjednički izbori održani po Ustavu iz 1990.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatski predsjednički izbori 2000.

Hrvatski predsjednički izbori 2005.

Rezultati predsjedničkih izbora po županijama: Stjepan Mesić - narančasto, Jadranka Kosor - plavo. Predsjednički izbori 2005. su četvrti predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatski predsjednički izbori 2005.

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatski sabor

Hrvatski sabor 1861.

Hrvatski sabor 1861., nazvan i "velikim" Hrvatski sabor iz 1861. godine, koji se u literaturi naziva i "Velikim saborom Hrvatske" otvoren je 15. travnja 1861.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatski sabor 1861.

Hrvatski Telekom

Hrvatski Telekom (kraće HT) je hrvatski nacionalni fiksni i mobilni operater osnovan 28. prosinca 1998. godine sukladno odredbama Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije, poslovanje poduzeća Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT) razdvojeno je na dva nova dionička društva koja su započela poslovati 1.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatski Telekom

Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska i Hrvatsko proljeće

Hrvojev misal

Stranica Hrvojeva misala Hrvojev misal je glagoljski iluminirani rukopis pisan za velikog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića nakon što je on postao i hercegom splitskim, između 1403. i 1404.

Pogledaj Hrvatska i Hrvojev misal

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Pogledaj Hrvatska i Humanizam

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Pogledaj Hrvatska i Hvar

Identifikacija

Identifikacija je dokazivanje identiteta živih i mrtvih osoba, kao i utvrđivanje identiteta počinitelja kaznenih djela na temelju ostavljenih tragova na mjestu događaja kaznenih djela.

Pogledaj Hrvatska i Identifikacija

Ignjat Đurđević

Ignjat Đurđević poznat i kao Ignazio Giorgi (Dubrovnik, 13. veljače 1675. ‒ Dubrovnik, 21. siječnja 1737.), hrvatski katolički svećenik, isusovac potom benediktinac, barokni pjesnik i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatska i Ignjat Đurđević

Ilija Crijević

Ilija Crijević Ilija Crijević (tal.: Elio Lampridio Cerva, lat. Aelius Lampridius, de Crieva, Lampričin, itd., Dubrovnik, 1463. – Dubrovnik, 15. rujna 1520.) bio je hrvatski latinist, humanist, pjesnik i prozaist.

Pogledaj Hrvatska i Ilija Crijević

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Pogledaj Hrvatska i Iliri

Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

Pogledaj Hrvatska i Ilirske pokrajine

Ilirski pokret

Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.

Pogledaj Hrvatska i Ilirski pokret

INA

INA je nacionalna naftna kompanija u Hrvatskoj s vodećom ulogom u naftnom poslovanju, te značajnom ulogom u regiji.

Pogledaj Hrvatska i INA

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Pogledaj Hrvatska i Industrija

Inflacija

Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.

Pogledaj Hrvatska i Inflacija

Informatika

Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka.

Pogledaj Hrvatska i Informatika

Internet

Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.

Pogledaj Hrvatska i Internet

Istarska županija

Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).

Pogledaj Hrvatska i Istarska županija

Istarski demokratski sabor

Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Istarski demokratski sabor

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Pogledaj Hrvatska i Istra

Istriotski jezik

Istriotski (ISO 639-3: ist) je zapadnoitalski jezik koji se danas očuvao tek na području gradova Vodnjana i Rovinja u Istri, Hrvatska.

Pogledaj Hrvatska i Istriotski jezik

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Pogledaj Hrvatska i Isus

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.

Pogledaj Hrvatska i Italija

Iva Majoli

Iva Majoli (Zagreb, 12. kolovoza 1977.) je najbolja hrvatska tenisačica svih vremena, osvajačica Grand Slam turnira Roland Garros u Parizu 1997. godine.

Pogledaj Hrvatska i Iva Majoli

Ivan Aralica

Ivan Aralica (Puljane na planini Promini u Zagori, 10. rujna 1930.), hrvatski je književnik i akademik.

Pogledaj Hrvatska i Ivan Aralica

Ivan Bunić Vučić

Naslovnica ''Mandalijene pokornice'' tiskane u Mletcima 1705. godine Ivan (Dživo) Bunić Vučić, (Dubrovnik, početkom 1591. ili 1592. – Dubrovnik, 6. ožujka 1658.), hrvatski barokni pjesnik, pripadnik plemićke obitelji Bunić, jedne od najutjecajnijih u Dubrovačkoj Republici.

Pogledaj Hrvatska i Ivan Bunić Vučić

Ivan Generalić

Ivan Generalić (Hlebine, 21. prosinca 1914. – Koprivnica, 27. studenoga 1992.), hrvatski naivni slikar.

Pogledaj Hrvatska i Ivan Generalić

Ivan Goran Kovačić

Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str.

Pogledaj Hrvatska i Ivan Goran Kovačić

Ivan Gundulić

Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.

Pogledaj Hrvatska i Ivan Gundulić

Ivan Kozarac

Ivan Kozarac (Vinkovci, 8. veljače 1885. – Vinkovci, 16. studenog 1910.), hrvatski književnik, romanopisac, pisac pripovjedaka i pjesnik.

Pogledaj Hrvatska i Ivan Kozarac

Ivan Kukuljević Sakcinski

Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Pogledaj Hrvatska i Ivan Kukuljević Sakcinski

Ivan Lučić

Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.

Pogledaj Hrvatska i Ivan Lučić

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.

Pogledaj Hrvatska i Ivan Mažuranić

Ivan Meštrović

Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.

Pogledaj Hrvatska i Ivan Meštrović

Ivan VIII., papa

Ivan VIII. (Rim ? - Rim 882.), rimski papa.

Pogledaj Hrvatska i Ivan VIII., papa

Ivan Vučetić

Ivan Vučetić Ivan Vučetić (Juan Vucetich Kovacevich) (Hvar, 20. srpnja 1858. – Dolores, Argentina, 25. siječnja 1925.), hrvatski izumitelj daktiloskopije.

Pogledaj Hrvatska i Ivan Vučetić

Ivan Vukić

Ivan Vukić (1813. – 1875.)Ivan Vukić, u dokumentima i kao Ioannem Blasium Ignatium Lupis, Giovanni Biagio Luppis, (od 1869: Giovanni Biagio Luppis Ritter von Rammer) poznat i kao Ivan Luppis ili Ivan Lupis (Rijeka, 28. siječnja 1813. – Torriggia, 11. siječnja 1875.), hrvatski inovator i pomorski časnik austro-ugarske mornarice rodom iz Rijeke.

Pogledaj Hrvatska i Ivan Vukić

Ivano Balić

Ivano Balić (Split, 1. travnja 1979.), hrvatski rukometaš, olimpijski pobjednik i svjetski prvak.

Pogledaj Hrvatska i Ivano Balić

Ivica Kostelić

Ivica Kostelić (Zagreb, 23. studenoga 1979.) je bivši hrvatski alpski skijaš.

Pogledaj Hrvatska i Ivica Kostelić

Ivica Račan

Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Ivica Račan

Ivo Andrić

Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10.

Pogledaj Hrvatska i Ivo Andrić

Ivo Brešan

Ivo Brešan (Vodice, 27. svibnja 1936. – Zagreb, 3. siječnja 2017.), bio je hrvatski dramski pisac, prozaist, slavist i scenarist.

Pogledaj Hrvatska i Ivo Brešan

Ivo Sanader

Dr.

Pogledaj Hrvatska i Ivo Sanader

Ivo Vojnović

Ivo Vojnović (Dubrovnik, 9. listopada 1857. – Beograd, 30. kolovoza 1929.), hrvatski književnik.

Pogledaj Hrvatska i Ivo Vojnović

Izmjenična električna struja

Efektivna vrijednost, 4.

Pogledaj Hrvatska i Izmjenična električna struja

Jadera

Jadera (Iadera, Jadra, Jadar, Idassa) je liburnijsko naselje iz kojeg se razvio današnji Zadar, Hrvatska.

Pogledaj Hrvatska i Jadera

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Pogledaj Hrvatska i Jadransko more

Jadrolinija

Palača Jadran, izgrađena 1897. u kojoj je danas sjedište Jadrolinije Jadrolinija je hrvatska brodarska tvrtka osnovana u Rijeci 20. siječnja 1947. godine.

Pogledaj Hrvatska i Jadrolinija

Janica Kostelić

Janica Kostelić (Zagreb, 5. siječnja 1982.), bivša hrvatska alpska skijašica.

Pogledaj Hrvatska i Janica Kostelić

Janko Drašković

Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. – Radgona (Bad Radkersburg), 14. siječnja 1856.), bio je hrvatski političar, "najstariji hrvatski preporoditelj".

Pogledaj Hrvatska i Janko Drašković

Janus Pannonius

Janus Pannonius (Čazma, 29. kolovoza 1434. – Medvedgrad kraj Zagreba, 27. ožujka 1472.), hrvatski i mađarski humanist, latinski pjesnik, diplomat, biskup Pečuha.

Pogledaj Hrvatska i Janus Pannonius

Japodi

ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta.

Pogledaj Hrvatska i Japodi

Jednostranački sustav

Države u kojima je ustavom uspostavljena vlast jedne stranke su obojane smeđim (''kliknite na sliku za objašnjenje boja'') Jednostranački sustav (također i jednostranački režim) je vrsta stranačkog sustava u kojem samo jedna stranka sudjeluje u vlasti, a drugima su zabranjene ili im nije dozvoljeno sudjelovanje za izborima.

Pogledaj Hrvatska i Jednostranački sustav

Johannes Gutenberg

Johannes Gutenberg (vjerojatno *Mainz, 1397. – †Mainz, 3. veljače 1468.), njemački tiskar, izumitelj tipografije u Europi, pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg.

Pogledaj Hrvatska i Johannes Gutenberg

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14.

Pogledaj Hrvatska i Josip Broz Tito

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Pogledaj Hrvatska i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Pogledaj Hrvatska i Josip Jelačić

Josip Kozarac

Josip Kozarac (Vinkovci, 18. ožujka 1858. – Koprivnica, 21. kolovoza 1906.), hrvatski je prozaist – novelist, romanopisac, pjesnik, pisac pripovijetki i polemičar, diplomirani inženjer šumarstva, jedan od najpoznatijih hrvatskih šumara.

Pogledaj Hrvatska i Josip Kozarac

Josip Pupačić

Josip Pupačić (Slime kraj Omiša, 19. rujna 1928. – Krk, 23. svibnja 1971.), bio je hrvatski književnik, književni kritičar i povjesničar književnosti.

Pogledaj Hrvatska i Josip Pupačić

Jozo Kljaković

Jozo Kljaković (Solin, 10. ožujka 1889. – Zagreb, 1. listopada 1969.), bio je hrvatski slikar, pisac, ilustrator i karikaturist, jedan od najznačajnijih majstora hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska i Jozo Kljaković

Judita

Judita je junakinja starozavjetne Knjige o Juditi.

Pogledaj Hrvatska i Judita

Jugoistočna Europa

date.

Pogledaj Hrvatska i Jugoistočna Europa

Julije Klović

Juraj Julije Klović, na talijanskom poznat kao Giorgio Giulio Clovio – Croata (Grižane, 1498. – Rim, 5. siječnja 1578.), bio je hrvatski slikar i minijaturist zvan i Michelangelo minijature.

Pogledaj Hrvatska i Julije Klović

Junije Palmotić

'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607. – Dubrovnik, 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.

Pogledaj Hrvatska i Junije Palmotić

Juraj Šižgorić

Juraj Šižgorić (lat. Georgius Sisgoreus, Georgius Sisgoritus) (Šibenik, o. 1445. – Šibenik, 1509.), hrvatski je latinistički pjesnik iz šibenske plemićke obitelji Šižgorić.

Pogledaj Hrvatska i Juraj Šižgorić

Juraj Dalmatinac

Zadru Juraj Matejev Dalmatinac (latinski: Georgius Mathaei Dalmaticus) ili Giorgio Orsini, a u međunarodnoj literaturi i Giorgio da Sebenico (Zadar, početkom 15. stoljeća – Šibenik, 1473./75.), hrvatski i talijanski kipar i graditelj.

Pogledaj Hrvatska i Juraj Dalmatinac

Juraj Dobrila

Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 16. travnja 1812. – Trst, 13. siječnja 1882.) bio je istaknuti biskup, tiskar i dobročinitelj iz Istre te preporoditelj istarskih Hrvata.

Pogledaj Hrvatska i Juraj Dobrila

Juraj Habdelić

Juraj Habdelić (Staro Čiče, 17. travnja 1609. – Zagreb, 27. studenoga 1678.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac, propovjednik i leksikograf.

Pogledaj Hrvatska i Juraj Habdelić

Juraj Ratkaj

Juraj Ratkaj Velikotaborski (Veliki Tabor, 22. prosinca 1612. – Zagreb, 1. rujna 1666.), barun, hrvatski katolički svećenik, povjesničar iz velikaške obitelji Ratkaj.

Pogledaj Hrvatska i Juraj Ratkaj

Jure Kaštelan

Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. – Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik i književnik.

Pogledaj Hrvatska i Jure Kaštelan

Kameno doba

Kameno doba je izraz kojim se označava najstarije razdoblje prapovijesti.

Pogledaj Hrvatska i Kameno doba

Karlo I. Robert

Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.

Pogledaj Hrvatska i Karlo I. Robert

Karlovačka županija

Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Karlovačka županija

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Pogledaj Hrvatska i Karlovac

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku

Katedrala sv.

Pogledaj Hrvatska i Katedrala sv. Jakova u Šibeniku

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Pogledaj Hrvatska i Katoličanstvo

Katoličanstvo u Hrvata

Katedrala sv. Duje u Splitu, najstarija katedrala na svijetu.http://www.glas-koncila.hr/index.php?option.

Pogledaj Hrvatska i Katoličanstvo u Hrvata

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Pogledaj Hrvatska i Katolička Crkva

Károly Khuen-Héderváry

Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.

Pogledaj Hrvatska i Károly Khuen-Héderváry

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Pogledaj Hrvatska i Kelti

Kemija

Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.

Pogledaj Hrvatska i Kemija

Kirurgija

Kirurgija (od grčkog: χειρουργική, i latinskog: chirurgiae, što znači "rad rukom") je grana medicine koja koristi ručne i instrumentalne operativne tehnike na pacijentima da bi istražila i/ili tretirala patološka stanja kao što su bolesti ili ozljede, a u svrhu poboljšanja tjelesnih funkcija ili vanjskog izgleda.

Pogledaj Hrvatska i Kirurgija

KK Cibona

Košarkaški klub Cibona, poznat skraćeno kao KK Cibona, hrvatski košarkaški klub iz Zagreba.

Pogledaj Hrvatska i KK Cibona

KK Split

KK Split hrvatski je košarkaški klub iz Splita.

Pogledaj Hrvatska i KK Split

KK Zadar

KK Zadar je hrvatski košarkaški klub iz Zadra.

Pogledaj Hrvatska i KK Zadar

Klasicizam

Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.

Pogledaj Hrvatska i Klasicizam

Klima

Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Pogledaj Hrvatska i Klima

Kmetstvo

Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.

Pogledaj Hrvatska i Kmetstvo

Knezovi Zrinski

Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Knezovi Zrinski

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska i Knin

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Pogledaj Hrvatska i Književnost

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

Pogledaj Hrvatska i Košarka

Košarka na OI 1992.

Košarka na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine uključivala je natjecanja u muškoj i ženskoj konkurenciji.

Pogledaj Hrvatska i Košarka na OI 1992.

Košarkaška reprezentacija SAD-a

Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država poznatija kao muška košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država, predstavlja Sjedinjene Američke Države u međunarodnoj muškoj košarci.

Pogledaj Hrvatska i Košarkaška reprezentacija SAD-a

Komunikacija

Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova, odnosno proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najčešće putem jezika.

Pogledaj Hrvatska i Komunikacija

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Pogledaj Hrvatska i Komunizam

Konstantin VII. Porfirogenet

Konstantin VII.

Pogledaj Hrvatska i Konstantin VII. Porfirogenet

Konzum

Konzum plus d.o.o., hrvatski je maloprodajni trgovački lanac osnovan 1957.

Pogledaj Hrvatska i Konzum

Koordinirano svjetsko vrijeme

PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.

Pogledaj Hrvatska i Koordinirano svjetsko vrijeme

Kopnene granice Hrvatske

Zanimljiv detalj granice u području Žumberka Kopnene granice Hrvatske ukupno su duge 2028 kilometara.

Pogledaj Hrvatska i Kopnene granice Hrvatske

Koprivničko-križevačka županija

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Koprivničko-križevačka županija

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Pogledaj Hrvatska i Koprivnica

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Pogledaj Hrvatska i Korčula

Kralj Tomislav

Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.

Pogledaj Hrvatska i Kralj Tomislav

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1.

Pogledaj Hrvatska i Kraljevina Jugoslavija

Krapina

Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Krapina

Krapinsko-zagorska županija

Krapinsko-zagorska županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Krapinsko-zagorska županija

Kravata

Kravata Kravata je vrpčasti ukrasni odjevni predmet koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekoga drugoga platna.

Pogledaj Hrvatska i Kravata

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Pogledaj Hrvatska i Kršćanstvo

Krbavska bitka

Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.

Pogledaj Hrvatska i Krbavska bitka

Krešimir Ćosić

Krešimir Ćosić (Zagreb, 26. studenoga 1948. – Baltimore, SAD, 25. svibnja 1995.), bio je hrvatski košarkaš i trener.

Pogledaj Hrvatska i Krešimir Ćosić

Križaljka

Rješavanje križaljki jedna je od najraširenijih igara na svijetu.

Pogledaj Hrvatska i Križaljka

Krsto Hegedušić

Grob Krste Hegedušića na Mirogoju Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. studenoga 1901. – Zagreb, 7. travnja 1975.), hrvatski slikar.

Pogledaj Hrvatska i Krsto Hegedušić

Krug

Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.

Pogledaj Hrvatska i Krug

Krvna žila

Sustav arterija Krvne žile su dio krvožilnog sustava čija je funkcija prenošenje krvi kroz tijelo.

Pogledaj Hrvatska i Krvna žila

Krvni tlak

Digitalni tlakomjer Konvencionalni tlakomjer Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stijenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu tijela.

Pogledaj Hrvatska i Krvni tlak

Ksaver Šandor Gjalski

Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.

Pogledaj Hrvatska i Ksaver Šandor Gjalski

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Pogledaj Hrvatska i Kultura

Kup Radivoja Koraća

Kup Radivoja Koraća Kup Radivoja Koraća (Kup Koraća) je bio redovito europsko košarkaško natjecanje koje je održavala FIBA između 1972.

Pogledaj Hrvatska i Kup Radivoja Koraća

Kup Raymonda Saporte

Kup Raymonda Saporta ili Saporta kup je bio drugo po snazi europsko klupsko natjecanje za košarkaške klubove.Više puta je mijenjao nazive a započeo je kao Kup pobjednika kupova, a u njemu su nastupali klubovi - pobjednici nacionalnih kupova svojih država, da bi u devedesetima postao Europski kup i Eurokup u kojem su uz pobjednike i finaliste kupova sudjelovali i vodeći europski klubovi koji bi ispali iz kvalifikacija za Europsku ligu ili bi bili visoko plasirani u nacionalnim prvenstvima.Od sezone 1998/99.

Pogledaj Hrvatska i Kup Raymonda Saporte

Kup UEFA

Kup UEFA je bivše UEFA-ino natjecanje, drugo po jačini nakon UEFA-ine Lige prvaka. Ustanovljeno je 1955. godine kao Kup velesajamskih gradova. Prvo izdanje se igralo između 1956. i 1958., a uglavnom su sudjelovali klubovi iz gradova koji su imali godišnje sajmove, ali i gradske reprezentacije gradova poput Barcelone, Londona, Birminghama, Zagreba, Basela, Beograda.

Pogledaj Hrvatska i Kup UEFA

Kup velesajamskih gradova

Kup velesajamskih gradova je međunarodno nogometno natjecanje klubova predstavnika europskih država koje je započeto 1955. godine, a posljednje izdanje odigrano je u sezoni 1970./71.

Pogledaj Hrvatska i Kup velesajamskih gradova

Kupa

Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Pogledaj Hrvatska i Kupa

Ladislav I. Sveti

Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.

Pogledaj Hrvatska i Ladislav I. Sveti

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Pogledaj Hrvatska i Lastovo

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Pogledaj Hrvatska i Latinica

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Hrvatska i Latinski jezik

Lavoslav Ružička

Lavoslav (Leopold) Ružička (Vukovar, 13. rujna 1887. – Mammern, Švicarska, 26. rujna 1976.) dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju, te je prvi hrvatski dobitnik te nagrade.

Pogledaj Hrvatska i Lavoslav Ružička

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Pogledaj Hrvatska i Leksikografski zavod Miroslav Krleža

LEN Liga prvaka

Liga prvaka (eng. LEN Champions League) je europsko klupsko vaterpolsko natjecanje koje se održava sezonski svake godine.

Pogledaj Hrvatska i LEN Liga prvaka

Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.

Pogledaj Hrvatska i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Ličko-senjska županija

Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Ličko-senjska županija

Liburni

Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.

Pogledaj Hrvatska i Liburni

Liječnik

Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.

Pogledaj Hrvatska i Liječnik

Lijepa naša domovino

Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.

Pogledaj Hrvatska i Lijepa naša domovino

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Pogledaj Hrvatska i Lika

Lipovac

Lipovac je naselje u općini Nijemci u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska i Lipovac

Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.

Pogledaj Hrvatska i Ljudevit Gaj

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru.

Pogledaj Hrvatska i Lošinj

Ludovik I. Anžuvinac

Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.

Pogledaj Hrvatska i Ludovik I. Anžuvinac

Luj XIV., kralj Francuske

Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.

Pogledaj Hrvatska i Luj XIV., kralj Francuske

Luka Ibrišimović

Požegi Luka Ibrišimović (ili Imbrišimović) (Požega ili Sibinj, oko 1626. – Požega, ožujak 1698.) franjevac, protuturski borac i vođa ustanka u Slavoniji.

Pogledaj Hrvatska i Luka Ibrišimović

Luka Modrić

Luka Modrić (Zadar, 9. rujna 1985.) hrvatski je profesionalni nogometaš, hrvatski nogometni reprezentativac i kapetan hrvatske nogometne reprezentacije koji trenutačno igra za španjolski nogometni klub Real Madrid.

Pogledaj Hrvatska i Luka Modrić

Lumbarda

Lumbarda je naselje na istočnom rtu otoka Korčule i općina Dubrovačko-neretvanske županije.

Pogledaj Hrvatska i Lumbarda

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Pogledaj Hrvatska i Mađari

Mađaroni

Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.

Pogledaj Hrvatska i Mađaroni

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.

Pogledaj Hrvatska i Mađarska

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Pogledaj Hrvatska i Mađarski jezik

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Pogledaj Hrvatska i Magnetsko polje

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Pogledaj Hrvatska i Makedonski jezik

Maksimilijan Vrhovac

Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.

Pogledaj Hrvatska i Maksimilijan Vrhovac

Mali Lošinj

'''Mali Lošinj''', panorama južne strane luke. Mali Lošinj, panorama. Mali Lošinj (tal. Lussinpiccolo) je grad na Kvarneru, u zapadnoj Hrvatskoj smješten na južnoj strani otoka Lošinja, sedmog otoka po veličini na Jadranu.

Pogledaj Hrvatska i Mali Lošinj

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Pogledaj Hrvatska i Marija Terezija Austrijska

Marin Držić

Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.

Pogledaj Hrvatska i Marin Držić

Mario Ančić

Mario Ančić (Split, 30. ožujka 1984.), bivši hrvatski tenisač, jedan od četiri šampiona sa splitskih Firula uz Gorana Ivaniševića, Željka Franulovića i Nikolu Pilića.

Pogledaj Hrvatska i Mario Ančić

Marko Marulić

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.

Pogledaj Hrvatska i Marko Marulić

Marko Mesić

Spomenik popu '''Marku Mesiću''' u Brinju Marko Mesić (1640. – Karlobag, 2. veljače 1713.), hrvatski svećenik i ratnik.

Pogledaj Hrvatska i Marko Mesić

Mate Parlov

|- bgcolor.

Pogledaj Hrvatska i Mate Parlov

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Pogledaj Hrvatska i Matica hrvatska

Matija Antun Relković

Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.

Pogledaj Hrvatska i Matija Antun Relković

Matija Korvin

Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485.

Pogledaj Hrvatska i Matija Korvin

Matija Petar Katančić

Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. – Budim, 24. svibnja 1825.), bio je hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike, te knjižnički kustos, prevoditelj, estetičar, povjesničar i teoretičar književnosti, leksikograf, povjesničar, geograf, numizmatičar, kartograf i franjevac.

Pogledaj Hrvatska i Matija Petar Katančić

Mavro Vetranović

Mavro Vetranović Čavčić Starija hrvatska književnost - renesansa (Dubrovnik, 1482. ili 1483. - Dubrovnik, 1576.) hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti.

Pogledaj Hrvatska i Mavro Vetranović

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Pogledaj Hrvatska i Međimurska županija

Međunarodni monetarni fond

Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.

Pogledaj Hrvatska i Međunarodni monetarni fond

Međunarodni praznik rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Pogledaj Hrvatska i Međunarodni praznik rada

Medicina

Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.

Pogledaj Hrvatska i Medicina

Mehmed-paša Sokolović

Mehmed-paša Sokolović (Sokolovići pokraj Rudog, 1505. ili 1506. – Istanbul, 11. listopada 1579.), jedan je od velikih bosansko-osmanskih vojskovođa.

Pogledaj Hrvatska i Mehmed-paša Sokolović

Metalno doba

Metalno doba je razdoblje ljudske prapovijesti u kojem čovjek od metala izrađuje oružje, oruđe i predmete svakodnevne upotrebe.

Pogledaj Hrvatska i Metalno doba

Miko Tripalo

Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.

Pogledaj Hrvatska i Miko Tripalo

Milutin Milanković

Milutin Milanković (Dalj, 28. svibnja 1879. – Beograd, 12. prosinca 1958.), srpski geofizičar, astronom i građevinski inženjer.

Pogledaj Hrvatska i Milutin Milanković

Mir u Srijemskim Karlovcima

Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.

Pogledaj Hrvatska i Mir u Srijemskim Karlovcima

Mirko Filipović

|- bgcolor.

Pogledaj Hrvatska i Mirko Filipović

Mirko Novosel

Mirko Novosel (Zagreb, 30. lipnja 1938. – Zagreb, 20. srpnja 2023.) bio je hrvatski košarkaš i trener.

Pogledaj Hrvatska i Mirko Novosel

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska i Miroslav Krleža

Mješovite borilačke vještine

right Mješovite borilačke vještine (engl.: mixed martial arts; MMA), poznatiji i kao ultimate-fight, slobodna borba, Vale Tudo (portugalska riječ, znači sve vrijedi) i free-fight je borilački sport u kojem se za pobjedu nad protivnikom koristi kombinacija velike većine borilačkih disciplina.

Pogledaj Hrvatska i Mješovite borilačke vještine

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Pogledaj Hrvatska i Mlađe kameno doba

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Pogledaj Hrvatska i Mletačka Republika

Mobilni telefon

Razvoj mobilnih telefona Mobilni telefon ili jednostavno mobitel (žargonski: mob) prijenosni je elektronički uređaj za komunikaciju.

Pogledaj Hrvatska i Mobilni telefon

Modernizam (književnost)

Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.

Pogledaj Hrvatska i Modernizam (književnost)

Mohačka bitka

Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.

Pogledaj Hrvatska i Mohačka bitka

Muškarac

Muškarac Muškarac je odraslo ljudsko biće muškoga spola.

Pogledaj Hrvatska i Muškarac

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Pogledaj Hrvatska i Musliman

Nacionalna država

Pojam nacionalna država, za razliku od općenitijeg pojma "država", odnosi se na državu u kojoj prevladava jedna nacija.

Pogledaj Hrvatska i Nacionalna država

Nacionalna manjina

Rumunjskoj. Nacionalna manjina je dio određenog naroda i/ili nacije koji ne živi u svojoj nacionalnoj državi, već kao manjina u nekoj drugoj državi, zajedno s drugim narodima.

Pogledaj Hrvatska i Nacionalna manjina

Nacionalni park Kornati

Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska i Nacionalni park Kornati

Nacionalni park Krka

Krka je nacionalni park u Hrvatskoj koji se proteže uz rijeku Krku, od mjesta gdje nad Krkom leže srednjovjekovne utvrde Trošenj (Čučevo) i Nečven do Šibenskog mosta na Jadranskoj magistrali.

Pogledaj Hrvatska i Nacionalni park Krka

Nacionalni park Mljet

''Crna klada'', početak nacionalnog parka Mljet Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora.

Pogledaj Hrvatska i Nacionalni park Mljet

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera.

Pogledaj Hrvatska i Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.

Pogledaj Hrvatska i Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Risnjak

Nacionalni park "Risnjak", smješten u Gorskom kotaru (Hrvatska), osnovan je 1953. godine na površini od 3041 hektara.

Pogledaj Hrvatska i Nacionalni park Risnjak

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine.

Pogledaj Hrvatska i Nacionalni park Sjeverni Velebit

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Pogledaj Hrvatska i Nafta

Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima

Na kraju svakog svjetskog prvenstva FIFA dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koje su se istakle u određenim segmetnima koji se nagrađuju.

Pogledaj Hrvatska i Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima

Narodna stranka

Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.

Pogledaj Hrvatska i Narodna stranka

Narona

Rekonstrukcija Augusteuma u Naroni, Arheološki muzej Narona (kipovi carske obitelj (slijeva): Lucije Cezar, Gaj Cezar, Julija Starija, Marko Vipsanije Agripa, Antonija Mlađa, Oktavija Mlađa, Livija, August, Tiberije, Germanik, Druz Stariji, Klaudije, Agripina Mlađa, Agripina Starija, Vespazijan) Narona je bila rimski grad na području današnjeg sela Vid kod Metkovića.

Pogledaj Hrvatska i Narona

National Basketball Association

National Basketball Association (NBA) je najistaknutija muška profesionalna košarkaška liga u Sjevernoj Americi.

Pogledaj Hrvatska i National Basketball Association

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.

Pogledaj Hrvatska i NATO

Neandertalac

Rekonstruirani kostur neandertalca.Neandertalac je izumrla vrsta roda Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta i dio jugozapadne Azije od sjevera Arapskog poluotoka do šire okolice Kaspijskoga mora.

Pogledaj Hrvatska i Neandertalac

Nezaposlenost

Nezaposlenost u svijetu 2021. Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.

Pogledaj Hrvatska i Nezaposlenost

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Pogledaj Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Pogledaj Hrvatska i Nijemci

Nikola Šubić Zrinski

Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.

Pogledaj Hrvatska i Nikola Šubić Zrinski

Nikola Jurišić

Nikola Jurišić (o. 1490 - 1545.) Spomenik '''Nikoli Jurišiću''' u Zagrebu. Grb baruna Nikole Jurišića. Nikola barun Jurišić od Kisega (mađarski: Jurisics Miklós), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat.

Pogledaj Hrvatska i Nikola Jurišić

Nikola Tesla

Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona.

Pogledaj Hrvatska i Nikola Tesla

Nikola VII. Zrinski

Nikola VII.

Pogledaj Hrvatska i Nikola VII. Zrinski

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Pogledaj Hrvatska i Njemačka

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Pogledaj Hrvatska i Njemački jezik

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Pogledaj Hrvatska i Nobelova nagrada

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Pogledaj Hrvatska i Nogomet

Nova godina

Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.

Pogledaj Hrvatska i Nova godina

Novac

10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.

Pogledaj Hrvatska i Novac

Novine Horvatzke

Ljudevita Gaja Novine Horvatzke su novine koje je 1835. godine u Zagrebu pokrenuo Ljudevit Gaj s prilogom "Daniczom Horvatzkom, slavonzkom y Dalmatinzkom"; pod kasnijim imenom Ilirske narodne novine odigrao je ovaj časopis ključnu ulogu u Hrvatskom narodnom preporodu.

Pogledaj Hrvatska i Novine Horvatzke

Obrazovanje

Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje.

Pogledaj Hrvatska i Obrazovanje

Odgoj

Odgoj je sistemski nastavom organiziran proces kojim se izgrađuju pozitivne osobine ličnosti, stavovi, pogled na život i svijet, te karakterne i moralne, radne i društvene vrijednosti.

Pogledaj Hrvatska i Odgoj

Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Pogledaj Hrvatska i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Pogledaj Hrvatska i Općina

Opel

Opel Rekord C, 1.7 L, 1968 Opel, punog naziva Adam Opel AG, njemački proizvođač automobila.

Pogledaj Hrvatska i Opel

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Pogledaj Hrvatska i Operacija Oluja

Opsada Sigeta

Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.

Pogledaj Hrvatska i Opsada Sigeta

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Pogledaj Hrvatska i Oružane snage Republike Hrvatske

Osječko-baranjska županija

Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Osječko-baranjska županija

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.

Pogledaj Hrvatska i Osmansko Carstvo

Osteoporoza

Osteoporoza je poremećaj gubitka koštane mase, a tipičan je za žene u postmenopauzi, te može uzrokovati frakture.

Pogledaj Hrvatska i Osteoporoza

Pacta conventa

rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.

Pogledaj Hrvatska i Pacta conventa

Panonija

Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.

Pogledaj Hrvatska i Panonija

Panonska Hrvatska (kneževina)

Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.

Pogledaj Hrvatska i Panonska Hrvatska (kneževina)

Panonska nizina

Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.

Pogledaj Hrvatska i Panonska nizina

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Pogledaj Hrvatska i Papa

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Pogledaj Hrvatska i Parlament

Pavao Štoos

Pavao Štoos (Dubravica, 10. prosinca 1806. – Pokupsko, 30. ožujka 1862.), bio je hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj.

Pogledaj Hrvatska i Pavao Štoos

Pavao Pavličić

Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.

Pogledaj Hrvatska i Pavao Pavličić

Pazin

Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.

Pogledaj Hrvatska i Pazin

Pedijatrija

Pedijatrija Pedijatrija je grana medicine koja je definirana objektom svog interesa- djetetom, od rođenja do kraja adolescencije.

Pogledaj Hrvatska i Pedijatrija

Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.

Pogledaj Hrvatska i Personalna unija

Perunika

Iris pseudacorus Perunika (mačinac, sabljan, sablja, sabljica, lelija, sabljić, lat. Iris), rod biljaka je iz razreda jednosupnica koja pripada porodici Iridaceae, zajedno s rodovima gladiola (Gladiolus) i šafrana (Crocus), trajne zeleni s podancima i gomoljima.

Pogledaj Hrvatska i Perunika

Petar Berislavić

Ivana Meštrovića iz 1933. godine. Petar Berislavić (mađ. Beriszló; Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je hrvatski ban, vesprimski biskup, kardinal i vojskovođa iz roda Berislavića Trogirskih.

Pogledaj Hrvatska i Petar Berislavić

Petar Hektorović

Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.

Pogledaj Hrvatska i Petar Hektorović

Petar IV. Zrinski

Grof Petar IV.

Pogledaj Hrvatska i Petar IV. Zrinski

Petar Krešimir IV.

Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.

Pogledaj Hrvatska i Petar Krešimir IV.

Petar Preradović

Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.

Pogledaj Hrvatska i Petar Preradović

Petar Snačić

Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.

Pogledaj Hrvatska i Petar Snačić

Petar Zoranić

Petar Zoranić (Zadar, 1508. – između 1543. i 1569.), bio je hrvatski renesansni pisac.

Pogledaj Hrvatska i Petar Zoranić

Pismenost

Stopa pismenosti u svijetu Pismenost je poznavanje pisma, umijeće čitanja i pisanja.

Pogledaj Hrvatska i Pismenost

Požarevački mir

Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.

Pogledaj Hrvatska i Požarevački mir

Požeško-slavonska županija

Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Požeško-slavonska županija

Požega

Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.

Pogledaj Hrvatska i Požega

Pobačaj

#b9b9b9 Nema informacija Pobačaj je prekid trudnoće uklanjanjem zametka ili ploda.

Pogledaj Hrvatska i Pobačaj

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Pogledaj Hrvatska i Poezija

Poglavar države

"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.

Pogledaj Hrvatska i Poglavar države

Poglavnik

Fausta Vrančića, 82. stranica, riječ ''poglavnik'' u 5. redu odozgo Riječ poglavnik je varijanta riječi poglavar ili poglavica.

Pogledaj Hrvatska i Poglavnik

Polis

Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike.

Pogledaj Hrvatska i Polis

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Pogledaj Hrvatska i Politika

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Pogledaj Hrvatska i Poljoprivreda

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.

Pogledaj Hrvatska i Poljska

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Pogledaj Hrvatska i Poljski jezik

Popis zemalja po BDP-u (PKM)

Karta zemalja svijeta po BDP-u mjereno PKM metodom (po podacima MMF-a za 2005. godinu) Ovo je popis zemalja svijeta po bruto domaćem proizvodu (ukupna vrijednost svih dobara i usluga unutar države tijekom jedne godine).

Pogledaj Hrvatska i Popis zemalja po BDP-u (PKM)

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.

Pogledaj Hrvatska i Povijest

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Pogledaj Hrvatska i Pravoslavlje

Predsjednik Republike Hrvatske

Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Predsjednik Republike Hrvatske

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (kolokvijalno premijer) nalazi se na čelu hrvatske vlade, koja provodi izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske

Primorska Hrvatska (kneževina)

Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).

Pogledaj Hrvatska i Primorska Hrvatska (kneževina)

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.

Pogledaj Hrvatska i Primorsko-goranska županija

Prirodne znanosti

Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.

Pogledaj Hrvatska i Prirodne znanosti

Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.

Pogledaj Hrvatska i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti

Prosvjetiteljstvo je intelektualni pokret 17.

Pogledaj Hrvatska i Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti

Protorealizam

August Šenoa Razdoblje hrvatske književnosti od pedesetih do osamdesetih godina, tj.

Pogledaj Hrvatska i Protorealizam

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Pogledaj Hrvatska i Prvi svjetski rat

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Pula

Računalo

right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.

Pogledaj Hrvatska i Računalo

Rak (bolest)

Rak (lat. cancer) ili zloćudna (maligna) novotvorina (neoplazma, tumor) je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo izravnim urastanjem (invazija) bilo migracijom do udaljenih područja tijela (metastaze).

Pogledaj Hrvatska i Rak (bolest)

Rakovički ustanak

Rakovički ustanak (ponegdje se naziva i Rakovička buna) naziv je za oružani ustanak kojeg je protiv Austro-Ugarske Monarhije u području Rakovice poveo Eugen Kvaternik.

Pogledaj Hrvatska i Rakovički ustanak

Rapalski ugovor

Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.

Pogledaj Hrvatska i Rapalski ugovor

Raspad Kraljevine Jugoslavije

Podjela i okupacija Kraljevine Jugoslavije 1941. – 1943. Kraljevina Jugoslavija je propala u travnju 1941. godine.

Pogledaj Hrvatska i Raspad Kraljevine Jugoslavije

Realizam (književnost)

Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.

Pogledaj Hrvatska i Realizam (književnost)

Republika

Republika (od lat. res publica.

Pogledaj Hrvatska i Republika

Revolucija u Mađarskoj 1848.

Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.

Pogledaj Hrvatska i Revolucija u Mađarskoj 1848.

Riječka krpica

Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu Riječka krpica, u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66.

Pogledaj Hrvatska i Riječka krpica

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Pogledaj Hrvatska i Rijeka

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Pogledaj Hrvatska i Rimska Republika

Rimski ugovori

* Rimski ugovori (1924.).

Pogledaj Hrvatska i Rimski ugovori

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Pogledaj Hrvatska i Rimsko Carstvo

RK Bjelovar

Rukometni klub "Bjelovar" je rukometni klub iz Bjelovara.

Pogledaj Hrvatska i RK Bjelovar

RK Zagreb

RK Zagreb hrvatski je rukometni klub iz Zagreba, osnovan 1922. godine.

Pogledaj Hrvatska i RK Zagreb

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska i Romantizam

Romski jezik

Romski jezik, indoeuropski jezik i makrojezik Roma u Europi.

Pogledaj Hrvatska i Romski jezik

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.

Pogledaj Hrvatska i Ruđer Bošković

Rukomet

Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.

Pogledaj Hrvatska i Rukomet

Rukomet na OI 1996.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. uključivao je natjecanja u muškoj i ženskoj konkurenciji.

Pogledaj Hrvatska i Rukomet na OI 1996.

Rukomet na OI 2004.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. okupio je na olimpijskom turniru 12 momčadi i 10 djevojčadi.

Pogledaj Hrvatska i Rukomet na OI 2004.

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Pogledaj Hrvatska i Rumunjski jezik

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Pogledaj Hrvatska i Rusija

Rusinski jezik

Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.

Pogledaj Hrvatska i Rusinski jezik

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Pogledaj Hrvatska i Ruski jezik

Salona

Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.

Pogledaj Hrvatska i Salona

Sanja Jovanović

Sanja Jovanović (Dubrovnik, 15. rujna 1986.), hrvatska plivačica.

Pogledaj Hrvatska i Sanja Jovanović

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Sava

Savka Dabčević-Kučar

Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.

Pogledaj Hrvatska i Savka Dabčević-Kučar

Schutzstaffel

Schutzstaffel (njemački „Zaštitni odjel”), ili skraćeno SS, bila je jedna od glavnih nacističkih organizacija.

Pogledaj Hrvatska i Schutzstaffel

Silvije Strahimir Kranjčević

Silvije Strahimir Kranjčević (Senj, 17. veljače 1865. – Sarajevo, 29. listopada 1908.), bio je hrvatski pjesnik.

Pogledaj Hrvatska i Silvije Strahimir Kranjčević

Sirakuza

Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.

Pogledaj Hrvatska i Sirakuza

Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.

Pogledaj Hrvatska i Sisačko-moslavačka županija

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Pogledaj Hrvatska i Sisak

Skok u vis

Olimpijskim igrama 1928.g. Pobjednički rezultat iznosio je 1.59 m. Skok u vis atletska je disciplina u kojoj natjecatelj mora skočiti preko vodoravno položene letvice na točno određenoj visini bez ikakvih pomagala (za pomagala vidi Skok s motkom).

Pogledaj Hrvatska i Skok u vis

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Pogledaj Hrvatska i Slaveni

Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata

Slavenska teorija smatra, da su svi današnji jezični Slaveni, pa tako i Hrvati, u dalekoj prošlosti živjeli zajedno kao jedan pranarod istočno od Uralskog gorja.

Pogledaj Hrvatska i Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Slavonija

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Pogledaj Hrvatska i Slavonski Brod

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Pogledaj Hrvatska i Slobodan Milošević

Slobodan Novak

Slobodan Novak (Split, 3. studenoga 1924. – Zagreb, 25. srpnja 2016.),, info.hazu.hr, pristupljeno 31.

Pogledaj Hrvatska i Slobodan Novak

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W.

Pogledaj Hrvatska i Slovački jezik

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Pogledaj Hrvatska i Slovaci

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.

Pogledaj Hrvatska i Slovenija

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Pogledaj Hrvatska i Slovenski jezik

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Pogledaj Hrvatska i Socijaldemokratska partija Hrvatske

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.

Pogledaj Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska

Sojenica

Sojenice ili sošnice su kuće ili naselja u poplavnim i močvarnim krajevima ili na plićacima uz obale rijeka, jezera ili mora, podignute na deblima ili kolcima (tzv. soha → sošnica ili soja → sojenica) radi zaštite od poplava, neprijatelja, divljih zvijeri i sl.

Pogledaj Hrvatska i Sojenica

Solin

Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska i Solin

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Pogledaj Hrvatska i Split

Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.

Pogledaj Hrvatska i Splitsko-dalmatinska županija

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Pogledaj Hrvatska i Srbi

Srbi u Hrvatskoj

Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Srbi u Hrvatskoj

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.

Pogledaj Hrvatska i Srbija

Srce

Presjek građe srca Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile.

Pogledaj Hrvatska i Srce

Srebro

Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.

Pogledaj Hrvatska i Srebro

Središnja Hrvatska

Prikaz Središnje Hrvatske na karti Republike Hrvatske. Središnja Hrvatska ili Zagrebačka makroregija je dio peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Središnja Hrvatska

Srednja škola

Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.

Pogledaj Hrvatska i Srednja škola

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Pogledaj Hrvatska i Srednja Europa

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska i Srednji vijek

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Pogledaj Hrvatska i Sredozemlje

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Pogledaj Hrvatska i Srijem

Srpanjske žrtve

Spomenik srpanjskim žrtvama Srpanjske žrtve je naziv za žrtve pokolja koji se zbio 29. srpnja 1845.

Pogledaj Hrvatska i Srpanjske žrtve

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).

Pogledaj Hrvatska i Srpski jezik

Stanko Vraz

Stanko Vraz (Cerovec, 30. lipnja 1810. – Zagreb, 20. svibnja 1851.), hrvatski i slovenski književnik, kritičar i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatska i Stanko Vraz

Starčevačka kultura

Starčevačka kultura ili Starčevo-Körös-Criş kultura je neolitička kultura što je tijekom VI.

Pogledaj Hrvatska i Starčevačka kultura

Stari Grad

Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska i Stari Grad

Starogradsko polje

Starogradsko polje (mjesna čakavica: Starogrojsko poje) na otoku Hvaru zaštićeni je kulturni krajolik u kojem je antička grčka podjela zemljišta sačuvana do današnjih dana kao sustav putova i terasiranih parcela.

Pogledaj Hrvatska i Starogradsko polje

Stećak

Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.

Pogledaj Hrvatska i Stećak

Stjepan Držislav

Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.

Pogledaj Hrvatska i Stjepan Držislav

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992.

Pogledaj Hrvatska i Stjepan Mesić

Stjepan Prvomučenik

Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6, 5).

Pogledaj Hrvatska i Stjepan Prvomučenik

Stobreč

Stobreč je naselje na poluotoku istočno od Splita, danas zapravo njegovo predgrađe s 2.978 stanovnika (2011.). Nalazi se na mjestu antičkog naselja Epetiona, nedaleko od ušća rijeke Žrnovnice u more.

Pogledaj Hrvatska i Stobreč

Stolni tenis

Stolni tenis Stolni tenis je sport u kome se natječu dva (ili četiri) igrača koji lopticu udaraju reketom na stolu za stolni tenis.

Pogledaj Hrvatska i Stolni tenis

Stranka prava

Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.

Pogledaj Hrvatska i Stranka prava

Sudbena vlast u Hrvatskoj

Državna vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.

Pogledaj Hrvatska i Sudbena vlast u Hrvatskoj

Sulejman I.

Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.

Pogledaj Hrvatska i Sulejman I.

Sveta tri kralja

Sveta tri kralja kölnskoj katedrali koji po tradiciji sadrži kosti tri kralja Sveta tri kralja ili sveti magi su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja.

Pogledaj Hrvatska i Sveta tri kralja

Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

Pogledaj Hrvatska i Sveučilište

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku smješteno je u gradu Osijeku, središtu hrvatske istočne Slavonije.

Pogledaj Hrvatska i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (lat. Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila), zajednica visokoškolskih ustanova, fakulteta, visokih škola i pratećih ustanova, osnovana 29. rujna 2006. u Puli, imenovana po biskupu i narodnom preporoditelju Jurju Dobrili.

Pogledaj Hrvatska i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Sveučilište u Dubrovniku

Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 1. listopada 2003. godine, a u sudski registar Trgovačkoga suda u Dubrovniku upisano je 16. prosinca 2003.

Pogledaj Hrvatska i Sveučilište u Dubrovniku

Sveučilište u Splitu

Sveučilište u Splitu (lat. Universitas studiorum Spalatensis), hrvatska visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Splitu, utemeljena 15. lipnja 1974. godine.

Pogledaj Hrvatska i Sveučilište u Splitu

Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.

Pogledaj Hrvatska i Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Pogledaj Hrvatska i Sveučilište u Zagrebu

Svi sveti

čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Pogledaj Hrvatska i Svi sveti

Svjetska baština

lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.

Pogledaj Hrvatska i Svjetska baština

Svjetska prvenstva u atletici

Svjetska prvenstva u atletici organizira Međunarodni atletski savez (IAAF), čiji je član i Hrvatski atletski savez (HAS).

Pogledaj Hrvatska i Svjetska prvenstva u atletici

Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.

Pogledaj Hrvatska i Svjetska trgovinska organizacija

Svjetski skijaški kup

Svjetski skijaški kup je skup natjecanja u disciplinama alpskog skijanja pod Međunarodnom skijaškom federacijom (FIS) kao krovnom organizacijom.

Pogledaj Hrvatska i Svjetski skijaški kup

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998. (fra. Coupe du monde de football de 1998), bilo je šesnaesto svjetsko nogometno natjecanje koje se u razdoblju od 10. lipnja do 12. srpnja 1998. godine održalo u Francuskoj.

Pogledaj Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.

Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. je 21.

Pogledaj Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.

Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 1995. održano je 1995. godine na Islandu.

Pogledaj Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995.

Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2003. održano je u Portugalu od 20. siječnja do 2. veljače.

Pogledaj Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003.

Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2005. održano je u Tunisu između 23. siječnja i 23. veljače.

Pogledaj Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005.

Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007.

Svjetsko vaterpolsko prvenstvo 2007.

Pogledaj Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007.

Tadija Smičiklas

Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Tadija Smičiklas

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Pogledaj Hrvatska i Talijanski jezik

Tamara Boroš

Tamara Boroš (Senta, Vojvodina, Srbija, 1977.) je bivša hrvatska reprezentativka u stolnom tenisu mađarskog podrijetla.

Pogledaj Hrvatska i Tamara Boroš

Tehnologija

Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara.

Pogledaj Hrvatska i Tehnologija

Telefon

škotski fizičar Alexander Graham Bell (slika prikazuje glumca koji glumi Bella u reklamnom filmu iz 1926.) Telefon (iz grčkog: tele.

Pogledaj Hrvatska i Telefon

Telekomunikacija

Antena za satelitsku komunikaciju u najvećem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemačka Telekomunikacija se javlja kada nastane razmjena informacija između izvora informacije i odredišta informacije s pomoću tehnologije.

Pogledaj Hrvatska i Telekomunikacija

Teritorijalno more

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Teritorijalno more ili teritorijalne vode je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru pučine.

Pogledaj Hrvatska i Teritorijalno more

Teuta

Teuta (starogrč. Τεύτα) bila je ilirska kraljica koja je vladala od 231. pr. Kr. do 227. pr. Kr.

Pogledaj Hrvatska i Teuta

Tijelovo

Diploma iz Liegea 1252. o slavljenju Svetkovine Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove (lat. Dies Sanctissimi Corporis et Sanguinis Domini Iesu Christi, skraćeno Corpus Christi, Tijelo Kristovo), katolička je euharistijska svetkovina, koja se slavi u četvrtak nakon svetkovine Presvetoga Trojstva.

Pogledaj Hrvatska i Tijelovo

Tin Ujević

Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.

Pogledaj Hrvatska i Tin Ujević

Tituš Brezovački

Tituš, Tito (Baltazar) Brezovački poznat i pod imenom Brezovachky Titus, Brezovatsky Tituš, Baltazar (Zagreb, 4. siječnja 1757. – Zagreb, 29. listopada 1805.) bio je hrvatski književnik, točnije komediograf i pjesnik stare hrvatske književnosti.

Pogledaj Hrvatska i Tituš Brezovački

Toni Kukoč

Toni Kukoč (Split, 18. rujna 1968.), bivši je hrvatski košarkaš i reprezentativac.

Pogledaj Hrvatska i Toni Kukoč

Transformator

Transformator. Trofazni distributivni transformator. Prvi transformator iz 1885. (Zipernowsky, Déry i Bláthy). Teslinom transformatoru. snage. Glavni dijelovi transformatora. Transformatorski gubitci. Transformator (prema lat. transformare: preobraziti, pretvoriti) ili električni transformator je električni uređaj bez pokretnih dijelova koji međuinduktivno povezuje dva električna kruga izmjenične struje i izmjeničnu električnu struju zadanoga električnoga napona pretvara u izmjeničnu struju višega ili nižega električnoga napona.

Pogledaj Hrvatska i Transformator

Trg bana Jelačića (Zagreb)

Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.

Pogledaj Hrvatska i Trg bana Jelačića (Zagreb)

Trgovački sudovi u Hrvatskoj

Zgrada Trgovačkog suda u Zagrebu Trgovački sudovi u Republici Hrvatskoj dio su sudbene vlasti, koji su kao specijalizirani sudovi ovlašteni odlučivati u onim sporovima koji su zakonom stavljeni u njihov djelokrug.

Pogledaj Hrvatska i Trgovački sudovi u Hrvatskoj

Trgovina

Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Pogledaj Hrvatska i Trgovina

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska i Trogir

Trpimir I.

Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.

Pogledaj Hrvatska i Trpimir I.

Trpimirovići

Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.

Pogledaj Hrvatska i Trpimirovići

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Pogledaj Hrvatska i Turski jezik

Učenik

Njemački učenik 1948. godine Učenik je sudionik didaktičko-komunikacijskih stvaralačkih aktivnosti, koje su usmjerene na njegovo obrazovanje, odgajanje, integriranje u društvenu zajednicu i izgrađivanje samostalne, slobodne i kritičke ličnosti.

Pogledaj Hrvatska i Učenik

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.

Pogledaj Hrvatska i Ujedinjeni narodi

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Pogledaj Hrvatska i Ukrajinski jezik

ULEB Euroliga

Euroliga je natjecanje koje je započelo kao Kup europskih prvaka u košarci u sezoni 1958. a prvog ga je osvojila momčad ASK Riga. Obrasci natjecanja su se znali mijenjati, ali pravilo je bilo da se prvi dio odigra kup-sustavom, a onda bi momčadi koje su prošle taj izlučni dio bile igrale u skupini po dvokružnom liga sustavu.

Pogledaj Hrvatska i ULEB Euroliga

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Pogledaj Hrvatska i Umjetnost

Una

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.

Pogledaj Hrvatska i Una

Uskoci

Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.

Pogledaj Hrvatska i Uskoci

Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

Pogledaj Hrvatska i Uskrs

Uskrsni ponedjeljak

Uskrsni ponedjeljak kršćanska je svetkovina.

Pogledaj Hrvatska i Uskrsni ponedjeljak

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Pogledaj Hrvatska i Ustav

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Pogledaj Hrvatska i Ustav Republike Hrvatske

Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske

Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.

Pogledaj Hrvatska i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske

Ustavni sud Republike Hrvatske

Ustavni sud Republike Hrvatske je institucija koja je ustanovljena Ustavom Republike Hrvatske, a koja jamči njegovo poštovanje i primjenu.

Pogledaj Hrvatska i Ustavni sud Republike Hrvatske

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Varaždin

Varaždinska županija

Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Varaždinska županija

Vaterpolo

Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni šport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).

Pogledaj Hrvatska i Vaterpolo

Vaterpolo na OI 1996.

Na OI 1996. u Atlanti u SAD-u, konačna ljestvica na vaterpolskom turniru je bila sljedeća: Završnicu turnira obilježio je do tada neviđeni presedan, kojim je hrvatski trener bio isključen nakon utakmice u poluzavršnici, nije mu bilo dopušteno voditi svoju momčad u završnici po svaku cijenu, iako je bio običaj do tada da kažnjeni trener počne kaznu odrađivati nakon olimpijskog turnira.

Pogledaj Hrvatska i Vaterpolo na OI 1996.

Vaterpolski klub Jug Dubrovnik

Vaterpolski klub Jug Adriatic osiguranje (VK Jug AO) je hrvatski vaterpolski klub iz Dubrovnika utemeljen 1923. godine.

Pogledaj Hrvatska i Vaterpolski klub Jug Dubrovnik

Vaterpolski klub POŠK Split

VK POŠK je vaterpolski klub iz Splita, osnovan 1937.

Pogledaj Hrvatska i Vaterpolski klub POŠK Split

Velika Gorica

Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.

Pogledaj Hrvatska i Velika Gorica

Velika Gospa

Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.

Pogledaj Hrvatska i Velika Gospa

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Pogledaj Hrvatska i Venecija

Vesna Parun

Vesna Parun Vesna Parun (Zlarin, 10. travnja 1922. − Stubičke Toplice, 25. listopada 2010.), bila je hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica.

Pogledaj Hrvatska i Vesna Parun

Vijeće Europe

Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.

Pogledaj Hrvatska i Vijeće Europe

Virovitičko-podravska županija

Virovitičko-podravska županija je županija u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Virovitičko-podravska županija

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

Pogledaj Hrvatska i Virovitica

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Pogledaj Hrvatska i Vis

Vjekoslav Klaić

Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.

Pogledaj Hrvatska i Vjekoslav Klaić

Vjenceslav Novak

Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. – Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog.

Pogledaj Hrvatska i Vjenceslav Novak

VK Jadran

Vaterpolski klubovi.

Pogledaj Hrvatska i VK Jadran

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Pogledaj Hrvatska i Vlada Republike Hrvatske

Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska i Vladimir Nazor

Vladimir Prelog

Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. – Zürich, 7. siječnja 1998.) bio je hrvatski i švicarski kemičar.

Pogledaj Hrvatska i Vladimir Prelog

Vladimir Vidrić

Vladimir Vidrić Spomen ploča Vladimiru Vidriću na rodnoj kući u Zagrebu Vladimir Vidrić (Zagreb, 30. travnja 1875. – Zagreb, 29. rujna 1909.), hrvatski književnik, jedan od najistaknutijih lirika moderne.

Pogledaj Hrvatska i Vladimir Vidrić

Vlado Gotovac

Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.

Pogledaj Hrvatska i Vlado Gotovac

Vlaho Bukovac

Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni) (Cavtat, 4. srpnja 1855. – Prag, 23. travnja 1922.), bio je hrvatski slikar.

Pogledaj Hrvatska i Vlaho Bukovac

Vlasi

Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.

Pogledaj Hrvatska i Vlasi

Vlatko Pavletić

Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.

Pogledaj Hrvatska i Vlatko Pavletić

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Pogledaj Hrvatska i Vojna krajina

Volkswagen

Volkswagen, skraćeno VW, njemački je proizvođač automobila sa sjedištem u donjosaskom gradu Wolfsburgu.

Pogledaj Hrvatska i Volkswagen

Vrhovni sud Republike Hrvatske

Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Vrhovni sud Republike Hrvatske

Vučedolska golubica

Vučedolska golubica, ispravnije vučedolska jarebica, najpoznatija je keramička posuda s arheoloških iskopina na Vučedolu.

Pogledaj Hrvatska i Vučedolska golubica

Vučedolska kultura

Vučedolska kultura je kultura, a u klasičnoj fazi svog razvoja kulturni kompleks mlađeg eneolitika (bakrenog doba), nazvana po lokalitetu Vučedolu (5 km istočno od centra grada Vukovara), gdje se nalaze ostaci velikog naselja bakrenog doba.

Pogledaj Hrvatska i Vučedolska kultura

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Pogledaj Hrvatska i Vukovar

Vukovarsko-srijemska županija

Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.

Pogledaj Hrvatska i Vukovarsko-srijemska županija

Wehrmacht

Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.

Pogledaj Hrvatska i Wehrmacht

Wimbledon

Court No.1, Wimbledon 2004. godine Trofeji Wimbledon (engl. The Championships, Wimbledon) najstariji je i najugledniji turnir u tenisu.

Pogledaj Hrvatska i Wimbledon

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Pogledaj Hrvatska i Zadar

Zadarska županija

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.

Pogledaj Hrvatska i Zadarska županija

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Pogledaj Hrvatska i Zagreb

Zagrebačka županija

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Zagrebačka županija

Zagrebačka biskupija

Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.

Pogledaj Hrvatska i Zagrebačka biskupija

Zakon

Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).

Pogledaj Hrvatska i Zakon

Zdravstvo

Zdravstvo ili javno zdravstvo i zdravstvena zaštita bavi se opasnostima za opće zdravlje zajednice na temelju zdravstvenih analiza stanovništva.

Pogledaj Hrvatska i Zdravstvo

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

Zimske olimpijske igre

Gradovi i države u kojima su održane zimske olimpijske igre Zimske olimpijske igre održavaju se od 1924. godine, kako bi se mogli nadmetati i sportaši u zimskim sportovima.

Pogledaj Hrvatska i Zimske olimpijske igre

Zlatna bula Andrije II.

Zlatna bula Andrije II., kraljevska isprava koju je 1222. godine izdao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. (1205.-1235.) iz dinastije Arpadovića, kojom su određena kraljevska prava i prava plemića na teritoriju Kraljevine Ugarske i Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska i Zlatna bula Andrije II.

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Pogledaj Hrvatska i Znanost

Zoran Milanović

Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.

Pogledaj Hrvatska i Zoran Milanović

Zračna luka „Franjo Tuđman”

Zračna luka „Franjo Tuđman” (IATA: ZAG, ICAO: LDZA) najveća je i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Zračna luka „Franjo Tuđman”

Zračna luka „Ruđer Bošković”

Zračna luka Ruđer Bošković jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Zračna luka „Ruđer Bošković”

Zračna luka Osijek

Zračna luka Osijek jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Zračna luka Osijek

Zračna luka Pula

Zračna luka Pula jedna je od devet zračnih luka i četvrta najprometnija po broju putnika u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Zračna luka Pula

Zračna luka Rijeka

Zračna luka Rijeka (ili Rijeka/Krk I.) je zračna luka civilnog zrakoplovstva.

Pogledaj Hrvatska i Zračna luka Rijeka

Zračna luka Sveti Jeronim

Zračna luka Sveti Jeronim, osnovana kao Zračna luka Split, jedna je od devet međunarodnih zračnih luka u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Zračna luka Sveti Jeronim

Zračna luka Zadar

Pogled iz zraka na Zračnu luku Zadar Zračna luka Zadar (IATA identifikacijski kod ZAD) jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i Zračna luka Zadar

.eu

.eu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Europsku uniju.

Pogledaj Hrvatska i .eu

.hr

.hr je nacionalna vršna vrhovna internetska domena (eng. country code top-level domain – ccTLD) dodijeljena Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska i .hr

1. ožujka

1.

Pogledaj Hrvatska i 1. ožujka

1. siječnja

1.

Pogledaj Hrvatska i 1. siječnja

1. srpnja

1.

Pogledaj Hrvatska i 1. srpnja

1. studenoga

1.

Pogledaj Hrvatska i 1. studenoga

1. svibnja

1.

Pogledaj Hrvatska i 1. svibnja

1. travnja

1.

Pogledaj Hrvatska i 1. travnja

11. siječnja

11.

Pogledaj Hrvatska i 11. siječnja

15. kolovoza

15.

Pogledaj Hrvatska i 15. kolovoza

15. prosinca

15.

Pogledaj Hrvatska i 15. prosinca

15. rujna

15.

Pogledaj Hrvatska i 15. rujna

15. siječnja

15.

Pogledaj Hrvatska i 15. siječnja

15. srpnja

15.

Pogledaj Hrvatska i 15. srpnja

18. studenoga

18.

Pogledaj Hrvatska i 18. studenoga

18. svibnja

18.

Pogledaj Hrvatska i 18. svibnja

19. svibnja

19.

Pogledaj Hrvatska i 19. svibnja

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Pogledaj Hrvatska i 1900.

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Pogledaj Hrvatska i 1914.

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Pogledaj Hrvatska i 1974.

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Pogledaj Hrvatska i 1992.

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Pogledaj Hrvatska i 2000.

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Pogledaj Hrvatska i 2001.

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Pogledaj Hrvatska i 2003.

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Pogledaj Hrvatska i 2004.

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska i 2005.

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Pogledaj Hrvatska i 2006.

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Pogledaj Hrvatska i 2007.

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Pogledaj Hrvatska i 2008.

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Pogledaj Hrvatska i 2009.

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Pogledaj Hrvatska i 2010.

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Pogledaj Hrvatska i 2015.

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska i 2019.

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Pogledaj Hrvatska i 2021.

2022.

200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska i 2022.

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska i 2023.

21. svibnja

21.

Pogledaj Hrvatska i 21. svibnja

22. lipnja

22.

Pogledaj Hrvatska i 22. lipnja

22. prosinca

22.

Pogledaj Hrvatska i 22. prosinca

22. svibnja

22.

Pogledaj Hrvatska i 22. svibnja

25. lipnja

25.

Pogledaj Hrvatska i 25. lipnja

25. prosinca

25.

Pogledaj Hrvatska i 25. prosinca

25. travnja

25.

Pogledaj Hrvatska i 25. travnja

26. prosinca

26.

Pogledaj Hrvatska i 26. prosinca

3. listopada

3.

Pogledaj Hrvatska i 3. listopada

30. svibnja

30.

Pogledaj Hrvatska i 30. svibnja

30. travnja

30.

Pogledaj Hrvatska i 30. travnja

5. kolovoza

5.

Pogledaj Hrvatska i 5. kolovoza

6. siječnja

6.

Pogledaj Hrvatska i 6. siječnja

7. lipnja

7.

Pogledaj Hrvatska i 7. lipnja

8. listopada

8.

Pogledaj Hrvatska i 8. listopada

Vidi također

Države članice Europske unije

• Španjolska
• Švedska
• Austrija
• Belgija
• Bugarska
• Cipar
• Danska
• Estonija
• Finska
• Francuska
• Grčka
• Hrvatska
• Irska
• Italija
• Kraljevina Nizozemska
• Latvija
• Litva
• Luksemburg
• Malta
• Mađarska
• Nizozemska
• Njemačka
• Poljska
• Portugal
• Rumunjska
• Slovačka
• Slovenija
• Češka

Države članice NATO-a

• Španjolska
• Švedska
• Albanija
• Belgija
• Bugarska
• Crna Gora
• Danska
• Estonija
• Finska
• Francuska
• Grčka
• Hrvatska
• Island
• Italija
• Kanada
• Kraljevina Nizozemska
• Latvija
• Litva
• Luksemburg
• Mađarska
• Nizozemska
• Njemačka
• Norveška
• Poljska
• Portugal
• Rumunjska
• Sjedinjene Američke Države
• Sjeverna Makedonija
• Slovačka
• Slovenija
• Turska
• Ujedinjeno Kraljevstvo
• Češka

Također poznat kao RH, Republika Hrvatska.

, Četvorni kilometar, Čista srijeda, Bašćanska ploča, Bakar, Banka, Banovina Hrvatska, Baranja (regija), Barcelona, Barok, Bartol Kašić, Beč, Bečki kongres, Beli Manastir, Benediktinci, Benkovac, Bihać, Bitka kod Siska, Bizant, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, Blanka Vlašić, Bošnjački jezik, Božić, Boks, Bolnica, Bolonjska deklaracija, Bosna i Hercegovina, Branimir, Bregana, Brijuni, Brne Karnarutić, Brodogradilište, Brodsko-posavska županija, Brončano doba, Bruto domaći proizvod, Bugari, Bugarski jezik, Celestin Medović, Cetinski sabor, Cres, Crna Gora, Crnogorski jezik, Croatia Airlines, Daktiloskopija, Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Dan antifašističke borbe, Dan državnosti, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, Davisov kup, Džore Držić, Delmati, Demokracija, Dimitrija Demeter, Dinaridi, Dinko Šimunović, Dino Rađa, Dioklecijanova palača, Dječji vrtić, Djeca, Dmitar Zvonimir, Dobriša Cesarić, Doktor, Domovinski rat, Dražen Petrović, Dragutin Domjanić, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Dragutin Tadijanović, Drava, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Državni proračun, Dream team, Društvo hrvatskih književnika, Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Dubrovačka Republika, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Duje Draganja, Dunav, Dvorska komora, Dvorsko ratno vijeće, Eduard Slavoljub Penkala, Električni generator, Eufrazijeva bazilika, Eugen Kumičić, Eugen Kvaternik, Euro, Europa, Europska plivačka federacija, Europska unija, Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008., Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994., Europsko prvenstvo u vaterpolu, Faust Vrančić, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdo Šišić, Filip IV., španjolski kralj, Film, Fran Galović, Fran Krsto Frankapan, Franci, Francuski jezik, Franjevci, Franjo Šanjek, Franjo Josip I., Franjo Rački, Franjo Tuđman, Frankapani, Genova, Geopolitika, Gimnazija, Ginekologija, Glagoljica, Glina (tlo), GNK Dinamo Zagreb, Goran Ivanišević, Goričan, Gorski kotar, Gospić, Građevinarstvo, Grad, Gradec (Zagreb), Gramatika, Grci, Grgur VII., Gusari, Habsburška Monarhija, Habsburg, Haiti, Hajduci, Hanibal Lucić, Hebrejski jezik, Hektar, Historiografija, Histri, HNK Hajduk Split, Horvatska domovina, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska ćirilica, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska književnost, Hrvatska košarkaška reprezentacija, Hrvatska narodna banka, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska nogometna reprezentacija, Hrvatska perunika, Hrvatska povijest, Hrvatska pragmatička sankcija, Hrvatska rukometna reprezentacija, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatska vaterpolska reprezentacija, Hrvatske željeznice, Hrvatske županije, Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb, Hrvatski jezik, Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski parlamentarni izbori 2000., Hrvatski parlamentarni izbori 2003., Hrvatski parlamentarni izbori 2007., Hrvatski predsjednički izbori 2000., Hrvatski predsjednički izbori 2005., Hrvatski sabor, Hrvatski sabor 1861., Hrvatski Telekom, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko proljeće, Hrvojev misal, Humanizam, Hvar, Identifikacija, Ignjat Đurđević, Ilija Crijević, Iliri, Ilirske pokrajine, Ilirski pokret, INA, Industrija, Inflacija, Informatika, Internet, Istarska županija, Istarski demokratski sabor, Istra, Istriotski jezik, Isus, Italija, Iva Majoli, Ivan Aralica, Ivan Bunić Vučić, Ivan Generalić, Ivan Goran Kovačić, Ivan Gundulić, Ivan Kozarac, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Lučić, Ivan Mažuranić, Ivan Meštrović, Ivan VIII., papa, Ivan Vučetić, Ivan Vukić, Ivano Balić, Ivica Kostelić, Ivica Račan, Ivo Andrić, Ivo Brešan, Ivo Sanader, Ivo Vojnović, Izmjenična električna struja, Jadera, Jadransko more, Jadrolinija, Janica Kostelić, Janko Drašković, Janus Pannonius, Japodi, Jednostranački sustav, Johannes Gutenberg, Josip Broz Tito, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Josip Jelačić, Josip Kozarac, Josip Pupačić, Jozo Kljaković, Judita, Jugoistočna Europa, Julije Klović, Junije Palmotić, Juraj Šižgorić, Juraj Dalmatinac, Juraj Dobrila, Juraj Habdelić, Juraj Ratkaj, Jure Kaštelan, Kameno doba, Karlo I. Robert, Karlovačka županija, Karlovac, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Katoličanstvo, Katoličanstvo u Hrvata, Katolička Crkva, Károly Khuen-Héderváry, Kelti, Kemija, Kirurgija, KK Cibona, KK Split, KK Zadar, Klasicizam, Klima, Kmetstvo, Knezovi Zrinski, Knin, Književnost, Košarka, Košarka na OI 1992., Košarkaška reprezentacija SAD-a, Komunikacija, Komunizam, Konstantin VII. Porfirogenet, Konzum, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kopnene granice Hrvatske, Koprivničko-križevačka županija, Koprivnica, Korčula, Kralj Tomislav, Kraljevina Jugoslavija, Krapina, Krapinsko-zagorska županija, Kravata, Kršćanstvo, Krbavska bitka, Krešimir Ćosić, Križaljka, Krsto Hegedušić, Krug, Krvna žila, Krvni tlak, Ksaver Šandor Gjalski, Kultura, Kup Radivoja Koraća, Kup Raymonda Saporte, Kup UEFA, Kup velesajamskih gradova, Kupa, Ladislav I. Sveti, Lastovo, Latinica, Latinski jezik, Lavoslav Ružička, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, LEN Liga prvaka, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Ličko-senjska županija, Liburni, Liječnik, Lijepa naša domovino, Lika, Lipovac, Ljudevit Gaj, Lošinj, Ludovik I. Anžuvinac, Luj XIV., kralj Francuske, Luka Ibrišimović, Luka Modrić, Lumbarda, Mađari, Mađaroni, Mađarska, Mađarski jezik, Magnetsko polje, Makedonski jezik, Maksimilijan Vrhovac, Mali Lošinj, Marija Terezija Austrijska, Marin Držić, Mario Ančić, Marko Marulić, Marko Mesić, Mate Parlov, Matica hrvatska, Matija Antun Relković, Matija Korvin, Matija Petar Katančić, Mavro Vetranović, Međimurska županija, Međunarodni monetarni fond, Međunarodni praznik rada, Medicina, Mehmed-paša Sokolović, Metalno doba, Miko Tripalo, Milutin Milanković, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mirko Filipović, Mirko Novosel, Miroslav Krleža, Mješovite borilačke vještine, Mlađe kameno doba, Mletačka Republika, Mobilni telefon, Modernizam (književnost), Mohačka bitka, Muškarac, Musliman, Nacionalna država, Nacionalna manjina, Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Krka, Nacionalni park Mljet, Nacionalni park Paklenica, Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Risnjak, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Nafta, Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima, Narodna stranka, Narona, National Basketball Association, NATO, Neandertalac, Nezaposlenost, Nezavisna Država Hrvatska, Nijemci, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Jurišić, Nikola Tesla, Nikola VII. Zrinski, Njemačka, Njemački jezik, Nobelova nagrada, Nogomet, Nova godina, Novac, Novine Horvatzke, Obrazovanje, Odgoj, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Općina, Opel, Operacija Oluja, Opsada Sigeta, Oružane snage Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija, Osmansko Carstvo, Osteoporoza, Pacta conventa, Panonija, Panonska Hrvatska (kneževina), Panonska nizina, Papa, Parlament, Pavao Štoos, Pavao Pavličić, Pazin, Pedijatrija, Personalna unija, Perunika, Petar Berislavić, Petar Hektorović, Petar IV. Zrinski, Petar Krešimir IV., Petar Preradović, Petar Snačić, Petar Zoranić, Pismenost, Požarevački mir, Požeško-slavonska županija, Požega, Pobačaj, Poezija, Poglavar države, Poglavnik, Polis, Politika, Poljoprivreda, Poljska, Poljski jezik, Popis zemalja po BDP-u (PKM), Povijest, Pravoslavlje, Predsjednik Republike Hrvatske, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Primorska Hrvatska (kneževina), Primorsko-goranska županija, Prirodne znanosti, Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti, Protorealizam, Prvi svjetski rat, Pula, Računalo, Rak (bolest), Rakovički ustanak, Rapalski ugovor, Raspad Kraljevine Jugoslavije, Realizam (književnost), Republika, Revolucija u Mađarskoj 1848., Riječka krpica, Rijeka, Rimska Republika, Rimski ugovori, Rimsko Carstvo, RK Bjelovar, RK Zagreb, Romantizam, Romski jezik, Ruđer Bošković, Rukomet, Rukomet na OI 1996., Rukomet na OI 2004., Rumunjski jezik, Rusija, Rusinski jezik, Ruski jezik, Salona, Sanja Jovanović, Sava, Savka Dabčević-Kučar, Schutzstaffel, Silvije Strahimir Kranjčević, Sirakuza, Sisačko-moslavačka županija, Sisak, Skok u vis, Slaveni, Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata, Slavonija, Slavonski Brod, Slobodan Milošević, Slobodan Novak, Slovački jezik, Slovaci, Slovenija, Slovenski jezik, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Sojenica, Solin, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srbija, Srce, Srebro, Središnja Hrvatska, Srednja škola, Srednja Europa, Srednji vijek, Sredozemlje, Srijem, Srpanjske žrtve, Srpski jezik, Stanko Vraz, Starčevačka kultura, Stari Grad, Starogradsko polje, Stećak, Stjepan Držislav, Stjepan Mesić, Stjepan Prvomučenik, Stobreč, Stolni tenis, Stranka prava, Sudbena vlast u Hrvatskoj, Sulejman I., Sveta tri kralja, Sveučilište, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Svi sveti, Svjetska baština, Svjetska prvenstva u atletici, Svjetska trgovinska organizacija, Svjetski skijaški kup, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005., Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007., Tadija Smičiklas, Talijanski jezik, Tamara Boroš, Tehnologija, Telefon, Telekomunikacija, Teritorijalno more, Teuta, Tijelovo, Tin Ujević, Tituš Brezovački, Toni Kukoč, Transformator, Trg bana Jelačića (Zagreb), Trgovački sudovi u Hrvatskoj, Trgovina, Trogir, Trpimir I., Trpimirovići, Turski jezik, Učenik, Ujedinjeni narodi, Ukrajinski jezik, ULEB Euroliga, Umjetnost, Una, Uskoci, Uskrs, Uskrsni ponedjeljak, Ustav, Ustav Republike Hrvatske, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske, Varaždin, Varaždinska županija, Vaterpolo, Vaterpolo na OI 1996., Vaterpolski klub Jug Dubrovnik, Vaterpolski klub POŠK Split, Velika Gorica, Velika Gospa, Venecija, Vesna Parun, Vijeće Europe, Virovitičko-podravska županija, Virovitica, Vis, Vjekoslav Klaić, Vjenceslav Novak, VK Jadran, Vlada Republike Hrvatske, Vladimir Nazor, Vladimir Prelog, Vladimir Vidrić, Vlado Gotovac, Vlaho Bukovac, Vlasi, Vlatko Pavletić, Vojna krajina, Volkswagen, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Vučedolska golubica, Vučedolska kultura, Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Wehrmacht, Wimbledon, Zadar, Zadarska županija, Zagreb, Zagrebačka županija, Zagrebačka biskupija, Zakon, Zdravstvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, Zimske olimpijske igre, Zlatna bula Andrije II., Znanost, Zoran Milanović, Zračna luka „Franjo Tuđman”, Zračna luka „Ruđer Bošković”, Zračna luka Osijek, Zračna luka Pula, Zračna luka Rijeka, Zračna luka Sveti Jeronim, Zračna luka Zadar, .eu, .hr, 1. ožujka, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. studenoga, 1. svibnja, 1. travnja, 11. siječnja, 15. kolovoza, 15. prosinca, 15. rujna, 15. siječnja, 15. srpnja, 18. studenoga, 18. svibnja, 19. svibnja, 1900., 1914., 1974., 1992., 2000., 2001., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2015., 2019., 2021., 2022., 2023., 21. svibnja, 22. lipnja, 22. prosinca, 22. svibnja, 25. lipnja, 25. prosinca, 25. travnja, 26. prosinca, 3. listopada, 30. svibnja, 30. travnja, 5. kolovoza, 6. siječnja, 7. lipnja, 8. listopada.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Informacije se temelje na člancima s Wikipedije i drugim projektima Wikimedije i dostupne su pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana