Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatska Kostajnica i Hrvatska povijest
Hrvatska Kostajnica i Hrvatska povijest imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Babonići, Banovina, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska Kostajnica, Jugoslaveni, Koloman, Kraljevina Ugarska, Matica hrvatska, Osmansko Carstvo, Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska), Srbi, Svetozar Pribićević, Una.
Babonići
Babonići (Babonegi, Babonezići) su hrvatska velikaška obitelj koja se u izvorima javlja krajem 12. stoljeća.
Babonići i Hrvatska Kostajnica · Babonići i Hrvatska povijest ·
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Banovina i Hrvatska Kostajnica · Banovina i Hrvatska povijest ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatska Kostajnica · Hrvati i Hrvatska povijest ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatska Kostajnica · Hrvatska i Hrvatska povijest ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Hrvatska Kostajnica i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatska povijest ·
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Hrvatska Kostajnica i Hrvatska Kostajnica · Hrvatska Kostajnica i Hrvatska povijest ·
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Hrvatska Kostajnica i Jugoslaveni · Hrvatska povijest i Jugoslaveni ·
Koloman
Bez opisa.
Hrvatska Kostajnica i Koloman · Hrvatska povijest i Koloman ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Hrvatska Kostajnica i Kraljevina Ugarska · Hrvatska povijest i Kraljevina Ugarska ·
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Hrvatska Kostajnica i Matica hrvatska · Hrvatska povijest i Matica hrvatska ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Hrvatska Kostajnica i Osmansko Carstvo · Hrvatska povijest i Osmansko Carstvo ·
Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska)
Barokna crkva u Sigetu. Siget (mađ. Szigetvár, nje. Großsiget, Inselburg) je gradić u južnoj Mađarskoj.
Hrvatska Kostajnica i Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska) · Hrvatska povijest i Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska) ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Hrvatska Kostajnica i Srbi · Hrvatska povijest i Srbi ·
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Hrvatska Kostajnica i Svetozar Pribićević · Hrvatska povijest i Svetozar Pribićević ·
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska Kostajnica i Hrvatska povijest imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska Kostajnica i Hrvatska povijest
Usporedba između Hrvatska Kostajnica i Hrvatska povijest
Hrvatska Kostajnica ima 63 odnose, a Hrvatska povijest ima 588. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 2.30% = 15 / (63 + 588).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska Kostajnica i Hrvatska povijest. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
