Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Rat u Bosni i Hercegovini
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Rat u Bosni i Hercegovini imaju 131 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Armija Republike Bosne i Hercegovine, Šipovo, Široki Brijeg, Žepče, Čapljina, Čitluk, Banja Luka, Bihać, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bošnjaci, Bosanska Dubica, Bosanska Kostajnica, Bosanska krajina, Bosanska Posavina, Bosanski Šamac, Bosanski Brod, Bosanski Novi, Bosanski Petrovac, Bosansko Grahovo, Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini, Bosna, Bosna i Hercegovina, Brčko, Breza (BiH), Bugojno, Busovača, Cincar, Daytonski sporazum, Derventa, Doboj, ..., Domovinski rat, Donji Vakuf, Drvar, Etničko čišćenje, Federacija Bosne i Hercegovine, Glamoč, Glamočko polje, Gradačac, Gromiljak, Grude, Hercegovina, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatska zajednica Usora, Hrvatske obrambene snage, Hrvatsko vijeće obrane, Ilijaš, Istočna Hercegovina, Jablanica, Jadransko more, Jajce, Jugoslaveni, Kakanj, Kiseljak, Ključ (BiH), Komušina Donja, Konjic, Kotor Varoš, Kreševo (BiH), Krešimir Zubak, Kupres, Lašva, Livanjsko polje, Livno, Ljubuški, Maglaj, Mate Boban, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Modriča, Mostar, Neretva, Neum, Njemačka marka, Novi Travnik, Odžak, Operacija Lipanjske zore, Orašje, Oružane snage Republike Hrvatske, Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991., Posušje, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, Prozor-Rama, Raspad SFRJ, Rat u Bosni i Hercegovini, Ravno, Republika Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Sarajevo, Sava, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Središnja Bosna, Stolac (BiH), Stranka demokratske akcije, Studenci (Teslić, BiH), Tarčin, Tešanj, Teslić, Tomislavgrad, Travnik, Tuzla, UNPROFOR, Uskoplje, Usora, Vareš, Velika Kladuša, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Vitez (BiH), Vojska Republike Srpske, Washington, Washingtonski sporazum (1994.), Zastava Bosne i Hercegovine, Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Zavidovići, Zenica, 1. travnja, 14. rujna, 15. listopada, 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 21. travnja, 28. kolovoza, 8. travnja. Proširite indeks (101 više) »
Armija Republike Bosne i Hercegovine
Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Armija Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Armija Republike Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Šipovo
Šipovo (stari hrvatski naziv: Plivski Grad) je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Šipovo i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Šipovo i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Široki Brijeg i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Široki Brijeg i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Žepče
Žepče je mjesto i središte općine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Žepče · Rat u Bosni i Hercegovini i Žepče ·
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Čapljina · Rat u Bosni i Hercegovini i Čapljina ·
Čitluk
Čitluk je gradić i općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, BiH.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Čitluk · Rat u Bosni i Hercegovini i Čitluk ·
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Banja Luka i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bihać i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bošnjačko-hrvatski sukob i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bošnjaci i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanska Dubica
Općina Bosanska Dubica (boš. / srp. Kozarska Dubica / Козарска Дубица) smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoceste Zagreb – Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Europom.
Bosanska Dubica i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bosanska Dubica i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanska Kostajnica
Bosanska Kostajnica je grad i općina u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, a nalazi se na rijeci Uni, na granici s Hrvatskom.
Bosanska Kostajnica i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bosanska Kostajnica i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanska krajina
Približni teritorij Bosanske krajineNedostaje izvor Bosanske krajiine i područja koja se nekad smatraju njenim djelom Bosanska krajina je regija koja obuhvaća prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri veće rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usore na istoku regije do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu odnosno do rijeke Korane.
Bosanska krajina i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bosanska krajina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanska Posavina
Položaj Bosanske Posavine u BiH Bosanska Posavina regija je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine te najveća nizina koja se na sjeveru proteže uz Savu.
Bosanska Posavina i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bosanska Posavina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanski Šamac
Bosanski Šamac (boš. / srp. Šamac, Шамац) grad je i općina u Bosni i Hercegovini.
Bosanski Šamac i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bosanski Šamac i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanski Brod
Bosanski Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Republike Srpske u BiH, na desnoj obali rijeke Save.
Bosanski Brod i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bosanski Brod i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanski Novi
Bosanski Novi (boš. / srp. Novi Grad / Нови Град) općina i grad, nalazi se u Bosni i Hercegovini.
Bosanski Novi i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bosanski Novi i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanski Petrovac
Bosanski Petrovac (stari hrvatski naziv: Pset) je mjesto i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini.
Bosanski Petrovac i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bosanski Petrovac i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosansko Grahovo
Bosansko Grahovo je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosansko Grahovo i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bosansko Grahovo i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini
Na prvim slobodnim demokratskim izborima u studenom 1990. godine pobijedila je koalicija tri najveće nacionalne stranke u zemlji sastavljena od Stranke demokratske akcije (SDA), Srpske demokratske stranke (SDS) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).
Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bosna i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Brčko i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Brčko i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Breza (BiH)
Breza je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Breza (BiH) i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Breza (BiH) i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bugojno
Bugojno je općina u Županiji Središnja Bosna u Bosni i Hercegovini.
Bugojno i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Bugojno i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Busovača
Busovača je općina u Središnjoj Bosni u Bosni i Hercegovini.
Busovača i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Busovača i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Cincar
Cincar (Cincar, Ćinćer) je planina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sjeveroistočno od Livna.
Cincar i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Cincar i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Daytonski sporazum i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Daytonski sporazum i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Derventa
Derventa je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Derventa i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Derventa i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Doboj
Doboj je grad, u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u Republici Srpskoj, u BiH.
Doboj i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Doboj i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Domovinski rat i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Donji Vakuf
Donji Vakuf (stariji nazivi Novosel, Donji Novi,Ante Škegro: Uskoplje; Hrvatska uzdanica Uskoplje; Uskoplje, 1996. Donje Skoplje) je općina u Županiji Središnja Bosna, BiH.
Donji Vakuf i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Donji Vakuf i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Drvar
Drvar je općina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz granicu s Republikom Hrvatskom.
Drvar i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Drvar i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Etničko čišćenje i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Etničko čišćenje i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Federacija Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Glamoč
Glamoč je grad i središte istoimene općine u Hercegbosanskoj županiji u Bosni i Hercegovini.
Glamoč i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Glamoč i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Glamočko polje
Glamočko polje Glamočko polje je prostrana i dosta zatvorena krška ravnica na zapadu BiH koja se izdužila pravcem SZ-JI za oko 45 km.
Glamočko polje i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Glamočko polje i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Gradačac
Gradačac je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanske županije.
Gradačac i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Gradačac i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Gromiljak
Gromiljak je naseljeno mjesto u općini Kiseljak, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Gromiljak i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Gromiljak i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Grude
Grude su općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini.
Grude i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Grude i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Hercegovina i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Hrvati i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Hrvati Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Hrvatska i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska demokratska zajednica i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatska zajednica Usora
Hrvatske zajednice Hrvatske zajednice na etničkom zemljovidu BiH 1991.Tanke crte - općinske granice; točke - naselja; bijelo, sivo, tamno - hrvatski, srpski, muslimanski etnički prostori; podebljane crte - teritorijalni okvir HZ HB-a i HZ BP-a; 1, 2, '''3''', 4, 5, 6 - HZ: HB, BP, '''Usora''', Srednja Bosna, Soli, Vrhbosna. Etnički zemljovid izradio dr. sc Saša Mrduljaš prema podatcima: Gelo, J., Grizelj, M., Akrap, A. (priredili) (1995.), ''Stanovništvo BiH - narodnosni sastav po naseljima'', Zagreb: RH - Državni zavod za statistiku.http://hrcak.srce.hr/file/66622 Društvena istraživanja Saša Mrduljaš: ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnoga i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.)'', vol.18 br.4-5 (102-103) listopad 2009., str.828 (pristupljeno 9. srpnja 2017.) Hrvatska zajednica Usora je bila teritorijalno-administrativna zajednica hrvatskog naroda u BiH.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Hrvatska zajednica Usora · Hrvatska zajednica Usora i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatske obrambene snage
Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Hrvatske obrambene snage · Hrvatske obrambene snage i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatsko vijeće obrane i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Ilijaš
Ilijaš je općina sjeveroistočno od grada Sarajeva.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Ilijaš · Ilijaš i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Istočna Hercegovina
Istočna Hercegovina je mikroregija u Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Istočna Hercegovina · Istočna Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Jablanica
Jablanica je općina u sjevernoj Hercegovini, u Federaciji BiH.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Jablanica · Jablanica i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Jadransko more · Jadransko more i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Jajce · Jajce i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Jugoslaveni · Jugoslaveni i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Kakanj
Kakanj je općina u Bosni i Hercegovini, u srednjoj Bosni.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Kakanj · Kakanj i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Kiseljak
Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Kiseljak · Kiseljak i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Ključ (BiH)
Ključ je općina u sjeverozapadnom dijelu Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Ključ (BiH) · Ključ (BiH) i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Komušina Donja
Komušina Donja je naseljeno mjesto u sastavu općine Teslić, Republika Srpska, BiH.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Komušina Donja · Komušina Donja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Konjic · Konjic i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Kotor Varoš
Kotor Varoš je općina u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republika Srpska.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Kotor Varoš · Kotor Varoš i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Kreševo (BiH)
Kreševo je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine poznata kao bosanski kraljevski grad te glasovitom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Kreševo (BiH) · Kreševo (BiH) i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Krešimir Zubak
Krešimir Zubak (Doboj, 25. siječnja 1947.), hrvatski bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Federacije BiH i prvi hrvatski član Predsjedništva BiH.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Krešimir Zubak · Krešimir Zubak i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Kupres
Kupres (starije hrvatsko ime Kupris) je općina koja se nalazi Hercegbosanskoj županiji u BiH.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Kupres · Kupres i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Lašva
Lašva je rijeka u srednjoj Bosni (BiH) i lijeva je pritoka Bosne.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Lašva · Lašva i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Livanjsko polje
Livanjsko polje Livanjsko polje je krška tektonska rasjedlina, okružena visokim, zimi vrlo surovim planinama, pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok s Buškim jezerom na jugoistoku i Ždralovcem na sjeverozapadu.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Livanjsko polje · Livanjsko polje i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Livno · Livno i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Ljubuški · Ljubuški i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Maglaj
Maglaj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Maglaj · Maglaj i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Mate Boban
Mate Boban (Sovići, Grude, 12. veljače 1940. – Mostar, 7. srpnja 1997.), hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Mate Boban · Mate Boban i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Modriča
Modriča je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Modriča · Modriča i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Mostar · Mostar i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Neretva · Neretva i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Neum · Neum i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Njemačka marka
Njemačka marka (njem. Deutsche Mark), skraćeno DM, u svakodnevnom govoru isto «D-Mark», bila je od 21. lipnja 1948. do 22. svibnja 1949. valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora Berlina.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Njemačka marka · Njemačka marka i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Novi Travnik
Novi Travnik je općina u središtu Županije Središnja Bosna na nadmorskoj visini od 516 metara.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Novi Travnik · Novi Travnik i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Odžak
Odžak je općina na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Odžak · Odžak i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Operacija Lipanjske zore
Operacija Lipanjske zore je zajednička operacija HVO-a, HV-a i HOS-a iz lipnja 1992. godine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Operacija Lipanjske zore · Operacija Lipanjske zore i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Orašje
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Orašje · Orašje i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Oružane snage Republike Hrvatske · Oružane snage Republike Hrvatske i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.
Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1991. godine; Srbi - plava, Muslimani - zelena, Hrvati - narančasta. Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen u ožujku 1991. godine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991. · Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Posušje
Park i zgrada Županije Posušje je općina i naselje u Županiji Zapadnohercegovačkoj u Bosni i Hercegovini, koja zauzima površinu od 461 km².
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Posušje · Posušje i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je bilo najviši izvršni organ Republike Bosna i Hercegovina od proglašenja njene nezavisnosti do Daytonskog sporazuma.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine · Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Prozor-Rama · Prozor-Rama i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Raspad SFRJ · Raspad SFRJ i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Rat u Bosni i Hercegovini · Rat u Bosni i Hercegovini i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Ravno
Ravno je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Ravno · Rat u Bosni i Hercegovini i Ravno ·
Republika Bosna i Hercegovina
Republika Bosna i Hercegovina bio je službeni naziv Bosne i Hercegovine od vremena proglašenja neovisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu Daytonskog sporazuma, odnosno područja koja su za vrijeme rata u BiH bila pod kontrolom vlade u Sarajevu.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Republika Bosna i Hercegovina · Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Bosna i Hercegovina ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Republika Srpska · Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Sarajevo · Rat u Bosni i Hercegovini i Sarajevo ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Sava · Rat u Bosni i Hercegovini i Sava ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Rat u Bosni i Hercegovini i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Srbi · Rat u Bosni i Hercegovini i Srbi ·
Središnja Bosna
Središnja Bosna ili Centralna Bosna je jedna od regija u Bosni i Hercegovini, u samom središtu države.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Središnja Bosna · Rat u Bosni i Hercegovini i Središnja Bosna ·
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Stolac (BiH) · Rat u Bosni i Hercegovini i Stolac (BiH) ·
Stranka demokratske akcije
Stranka demokratske akcije (SDA) konzervativna politička stranka u Bosni i Hercegovini pučanske orijentacije.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Stranka demokratske akcije · Rat u Bosni i Hercegovini i Stranka demokratske akcije ·
Studenci (Teslić, BiH)
Studenci su naselje i središte istoimene mjesne zajednice u općini Teslić, Republika Srpska, BiH.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Studenci (Teslić, BiH) · Rat u Bosni i Hercegovini i Studenci (Teslić, BiH) ·
Tarčin
Tarčin je naseljeno mjesto u sastavu općine Hadžići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Tarčin · Rat u Bosni i Hercegovini i Tarčin ·
Tešanj
Tešanj Tešanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Tešanj · Rat u Bosni i Hercegovini i Tešanj ·
Teslić
Teslić je općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Teslić · Rat u Bosni i Hercegovini i Teslić ·
Tomislavgrad
Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Tomislavgrad · Rat u Bosni i Hercegovini i Tomislavgrad ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Travnik · Rat u Bosni i Hercegovini i Travnik ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Tuzla · Rat u Bosni i Hercegovini i Tuzla ·
UNPROFOR
UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage Ujedinjenih Naroda) osnovane 21. veljače 1992. Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. ožujka 1995.(formiran je UNCRO) Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i UNPROFOR · Rat u Bosni i Hercegovini i UNPROFOR ·
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Uskoplje · Rat u Bosni i Hercegovini i Uskoplje ·
Usora
Usora je općina u Bosni i Hercegovini, a nalazi se između Doboja i Tešnja.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Usora · Rat u Bosni i Hercegovini i Usora ·
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Vareš · Rat u Bosni i Hercegovini i Vareš ·
Velika Kladuša
Velika Kladuša je općina na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Velika Kladuša · Rat u Bosni i Hercegovini i Velika Kladuša ·
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
Logo OHR-a Christian Schmidt, visoki predstavnik od 1. kolovoza 2021. Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) je vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu · Rat u Bosni i Hercegovini i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Vitez (BiH)
Vitez je općina u Županiji Središnja Bosna, BIH.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Vitez (BiH) · Rat u Bosni i Hercegovini i Vitez (BiH) ·
Vojska Republike Srpske
Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Vojska Republike Srpske · Rat u Bosni i Hercegovini i Vojska Republike Srpske ·
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Washington · Rat u Bosni i Hercegovini i Washington ·
Washingtonski sporazum (1994.)
Potpisivanje sporazuma Washingtonski sporazum je sporazum potpisan između bosanskohercegovačkih Hrvata (koje je predstavljala Republike Hrvatske) i Republike Bosne i Hercegovine (u multietničkoj vladi kojom su tada dominirali Bošnjaci) 18. ožujka 1994. godine u Washingtonu.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Washingtonski sporazum (1994.) · Rat u Bosni i Hercegovini i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Zastava Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine usvojena je 4. veljače 1998., zamijenivši prethodnu koja je korištena od neovisnosti.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Zastava Bosne i Hercegovine · Rat u Bosni i Hercegovini i Zastava Bosne i Hercegovine ·
Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne
Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne sastoji se od triju jednako širokih vodoravnih pruga crvene, bijele i plave boje s grbom Hrvatske Republike Herceg-Bosne u sredini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne · Rat u Bosni i Hercegovini i Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne ·
Zavidovići
Zavidovići su grad u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Zavidovići · Rat u Bosni i Hercegovini i Zavidovići ·
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Zenica · Rat u Bosni i Hercegovini i Zenica ·
1. travnja
1.
1. travnja i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · 1. travnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
14. rujna
14.
14. rujna i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · 14. rujna i Rat u Bosni i Hercegovini ·
15. listopada
15.
15. listopada i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · 15. listopada i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · 1990. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · 1991. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · 1992. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · 1993. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · 1994. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · 1995. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
21. travnja
21.
21. travnja i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · 21. travnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
28. kolovoza
28.
28. kolovoza i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · 28. kolovoza i Rat u Bosni i Hercegovini ·
8. travnja
8.
8. travnja i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · 8. travnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Rat u Bosni i Hercegovini imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Rat u Bosni i Hercegovini
Usporedba između Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Rat u Bosni i Hercegovini
Hrvatska Republika Herceg-Bosna ima 282 odnose, a Rat u Bosni i Hercegovini ima 532. Kao što im je zajedničko 131, Jaccard indeks 16.09% = 131 / (282 + 532).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Rat u Bosni i Hercegovini. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
