Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatska barokna književnost i Hrvatski jezik
Hrvatska barokna književnost i Hrvatski jezik imaju 31 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ana Katarina Zrinski, Barok, Bartol Kašić, Dalmacija, Družba Isusova, Dubrovnik, Europa, Fran Krsto Frankapan, Franjevci, Hrvatska, Hrvatski jezik, Istra, Ivan Belostenec, Ivan Bunić Vučić, Ivan Gundulić, Jakov Mikalja, Junije Palmotić, Katolička Crkva, Mađarska, Matija Divković, Nikola VII. Zrinski, Petar IV. Zrinski, Protureformacija, Putni tovaruš, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Renesansa, Rim, Slavonija, Zagreb, 1622., ..., 17. stoljeće. Proširite indeks (1 više) »
Ana Katarina Zrinski
Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.
Ana Katarina Zrinski i Hrvatska barokna književnost · Ana Katarina Zrinski i Hrvatski jezik ·
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Barok i Hrvatska barokna književnost · Barok i Hrvatski jezik ·
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Bartol Kašić i Hrvatska barokna književnost · Bartol Kašić i Hrvatski jezik ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Hrvatska barokna književnost · Dalmacija i Hrvatski jezik ·
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Družba Isusova i Hrvatska barokna književnost · Družba Isusova i Hrvatski jezik ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Hrvatska barokna književnost · Dubrovnik i Hrvatski jezik ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Hrvatska barokna književnost · Europa i Hrvatski jezik ·
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Fran Krsto Frankapan i Hrvatska barokna književnost · Fran Krsto Frankapan i Hrvatski jezik ·
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Franjevci i Hrvatska barokna književnost · Franjevci i Hrvatski jezik ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatska barokna književnost · Hrvatska i Hrvatski jezik ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatska barokna književnost i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Hrvatski jezik ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Hrvatska barokna književnost i Istra · Hrvatski jezik i Istra ·
Ivan Belostenec
Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog postumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec OSPPE (Varaždin?, 1593. ili 1594. ‒ Lepoglava, 10. veljače 1675.), hrvatski katolički svećenik, pavlin, propovjednik i leksikograf.
Hrvatska barokna književnost i Ivan Belostenec · Hrvatski jezik i Ivan Belostenec ·
Ivan Bunić Vučić
Naslovnica ''Mandalijene pokornice'' tiskane u Mletcima 1705. godine Ivan (Dživo) Bunić Vučić, (Dubrovnik, početkom 1591. ili 1592. – Dubrovnik, 6. ožujka 1658.), hrvatski barokni pjesnik, pripadnik plemićke obitelji Bunić, jedne od najutjecajnijih u Dubrovačkoj Republici.
Hrvatska barokna književnost i Ivan Bunić Vučić · Hrvatski jezik i Ivan Bunić Vučić ·
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Hrvatska barokna književnost i Ivan Gundulić · Hrvatski jezik i Ivan Gundulić ·
Jakov Mikalja
Mikalja: Blago jezika slovinskoga Jakov Mikalja (Pještica (Peschici) na poluotoku Gargano, Italija, 31. ožujka 1601. ‒ Loreto, 1. prosinca 1654.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, leksikograf.
Hrvatska barokna književnost i Jakov Mikalja · Hrvatski jezik i Jakov Mikalja ·
Junije Palmotić
'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607. – Dubrovnik, 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.
Hrvatska barokna književnost i Junije Palmotić · Hrvatski jezik i Junije Palmotić ·
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Hrvatska barokna književnost i Katolička Crkva · Hrvatski jezik i Katolička Crkva ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Hrvatska barokna književnost i Mađarska · Hrvatski jezik i Mađarska ·
Matija Divković
bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. – Olovo, 21. kolovoza 1631.), hrvatski franjevac i vjerski pisac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska barokna književnost i Matija Divković · Hrvatski jezik i Matija Divković ·
Nikola VII. Zrinski
Nikola VII.
Hrvatska barokna književnost i Nikola VII. Zrinski · Hrvatski jezik i Nikola VII. Zrinski ·
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Hrvatska barokna književnost i Petar IV. Zrinski · Hrvatski jezik i Petar IV. Zrinski ·
Protureformacija
Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka. Termin "protureformacija" se od kraja 19. stoljeća uvriježio u protestantskim područjima pa se odatle u 20. stoljeću proširio i u Hrvatsku, makar katolički crkveni pisci do danas radije koriste termin katolička obnova.
Hrvatska barokna književnost i Protureformacija · Hrvatski jezik i Protureformacija ·
Putni tovaruš
Izvorna naslovna stranica "Putnog tovaruša" tiskanog u Mlecima 1661. godine Putni tovaruš (Suputnik) je molitvenik iz 1660. godine koji je Ana Katarina Zrinski priredila u Ozlju i objavila u Veneciji.
Hrvatska barokna književnost i Putni tovaruš · Hrvatski jezik i Putni tovaruš ·
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Hrvatska barokna književnost i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Hrvatski jezik i Red svetog Pavla prvog pustinjaka ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Hrvatska barokna književnost i Renesansa · Hrvatski jezik i Renesansa ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Hrvatska barokna književnost i Rim · Hrvatski jezik i Rim ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Hrvatska barokna književnost i Slavonija · Hrvatski jezik i Slavonija ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatska barokna književnost i Zagreb · Hrvatski jezik i Zagreb ·
1622.
Bez opisa.
1622. i Hrvatska barokna književnost · 1622. i Hrvatski jezik ·
17. stoljeće
Bez opisa.
17. stoljeće i Hrvatska barokna književnost · 17. stoljeće i Hrvatski jezik ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska barokna književnost i Hrvatski jezik imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska barokna književnost i Hrvatski jezik
Usporedba između Hrvatska barokna književnost i Hrvatski jezik
Hrvatska barokna književnost ima 60 odnose, a Hrvatski jezik ima 496. Kao što im je zajedničko 31, Jaccard indeks 5.58% = 31 / (60 + 496).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska barokna književnost i Hrvatski jezik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
