Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hrvatska demokratska zajednica i Raspad SFRJ

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska demokratska zajednica i Raspad SFRJ

Hrvatska demokratska zajednica vs. Raspad SFRJ

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije. Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.

Sličnosti između Hrvatska demokratska zajednica i Raspad SFRJ

Hrvatska demokratska zajednica i Raspad SFRJ imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Dobrica Ćosić, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski sabor, Ivo Josipović, Josip Manolić, Maja Freundlich, Osijek, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Stjepan Mesić, Zagreb, 17. lipnja, 1989., 2009., 28. veljače.

Dobrica Ćosić

Dobrica Ćosić (rođen kao Dobrosav Ćosić, poznat kao Otac nacije; Velika Drenova, Trstenik, 29. prosinca 1921. – Beograd, 18. svibnja 2014.), srbijanski književnik, akademik, političar i politički teoretičar, smatra se ocem modernog srpskog nacionalizma.

Dobrica Ćosić i Hrvatska demokratska zajednica · Dobrica Ćosić i Raspad SFRJ · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Franjo Tuđman i Hrvatska demokratska zajednica · Franjo Tuđman i Raspad SFRJ · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska i Raspad SFRJ · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.

Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Raspad SFRJ · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Raspad SFRJ · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Raspad SFRJ · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Raspad SFRJ · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Raspad SFRJ · Vidi više »

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.

Hrvatska demokratska zajednica i Ivo Josipović · Ivo Josipović i Raspad SFRJ · Vidi više »

Josip Manolić

Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski (prije jugoslavenski) političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e.

Hrvatska demokratska zajednica i Josip Manolić · Josip Manolić i Raspad SFRJ · Vidi više »

Maja Freundlich

Maja Freundlich (18. studenoga 1959.) je hrvatska novinarka, esejistica, glumica i političarka.

Hrvatska demokratska zajednica i Maja Freundlich · Maja Freundlich i Raspad SFRJ · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Hrvatska demokratska zajednica i Osijek · Osijek i Raspad SFRJ · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Hrvatska demokratska zajednica i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Raspad SFRJ i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Hrvatska demokratska zajednica i Stjepan Mesić · Raspad SFRJ i Stjepan Mesić · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Hrvatska demokratska zajednica i Zagreb · Raspad SFRJ i Zagreb · Vidi više »

17. lipnja

17.

17. lipnja i Hrvatska demokratska zajednica · 17. lipnja i Raspad SFRJ · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

1989. i Hrvatska demokratska zajednica · 1989. i Raspad SFRJ · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

2009. i Hrvatska demokratska zajednica · 2009. i Raspad SFRJ · Vidi više »

28. veljače

28.

28. veljače i Hrvatska demokratska zajednica · 28. veljače i Raspad SFRJ · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatska demokratska zajednica i Raspad SFRJ

Hrvatska demokratska zajednica ima 137 odnose, a Raspad SFRJ ima 349. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 3.91% = 19 / (137 + 349).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska demokratska zajednica i Raspad SFRJ. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »