Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Hrvatska književnost i Hrvatsko proljeće

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska književnost i Hrvatsko proljeće

Hrvatska književnost vs. Hrvatsko proljeće

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11. Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Sličnosti između Hrvatska književnost i Hrvatsko proljeće

Hrvatska književnost i Hrvatsko proljeće imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Boris Domagoj Biletić, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska revija, Hrvatski jezik, Hrvatsko proljeće, Igor Zidić, Kolo (časopis), Lazar Merković, Matica hrvatska, Petar Šegedin, Savez komunista Jugoslavije, Stjepan Radić, Vlado Gotovac, Vlatko Pavletić.

Boris Domagoj Biletić

Boris Domagoj Biletić ''Hvatanje zraka'', Zagreb, 2021. Boris Domagoj Biletić (Pula, 22. ožujka 1957.), hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar, antologičar, publicist, polemičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, urednik i nakladnik, danas jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i među vodećim imenima hrvatske književnosti u Istri.

Boris Domagoj Biletić i Hrvatska književnost · Boris Domagoj Biletić i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Hrvati i Hrvatska književnost · Hrvati i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska književnost · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatska književnost · Hrvatska i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvatska revija

Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.

Hrvatska književnost i Hrvatska revija · Hrvatska revija i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Hrvatska književnost i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Hrvatska književnost i Hrvatsko proljeće · Hrvatsko proljeće i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Igor Zidić

Igor Zidić (Split, 10. veljače 1939.) je povjesničar hrvatske umjetnosti, likovni kritičar, pjesnik i esejist.

Hrvatska književnost i Igor Zidić · Hrvatsko proljeće i Igor Zidić · Vidi više »

Kolo (časopis)

Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.

Hrvatska književnost i Kolo (časopis) · Hrvatsko proljeće i Kolo (časopis) · Vidi više »

Lazar Merković

Lazar Merković (Subotica, 14. lipnja 1926. – 30. listopada 2016.)(srp.) Magločistač: IN MEMORIAM: LAZAR MERKOVIĆ (1926. – 2016.), 30.

Hrvatska književnost i Lazar Merković · Hrvatsko proljeće i Lazar Merković · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Hrvatska književnost i Matica hrvatska · Hrvatsko proljeće i Matica hrvatska · Vidi više »

Petar Šegedin

Petar Šegedin (Žrnovo na Korčuli, 8. srpnja 1909. – Zagreb, 2. rujna 1998.), hrvatski književnik, akademik, intelektualac i kulturni djelatnik.

Hrvatska književnost i Petar Šegedin · Hrvatsko proljeće i Petar Šegedin · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Hrvatska književnost i Savez komunista Jugoslavije · Hrvatsko proljeće i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Stjepan Radić

Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.

Hrvatska književnost i Stjepan Radić · Hrvatsko proljeće i Stjepan Radić · Vidi više »

Vlado Gotovac

Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.

Hrvatska književnost i Vlado Gotovac · Hrvatsko proljeće i Vlado Gotovac · Vidi više »

Vlatko Pavletić

Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.

Hrvatska književnost i Vlatko Pavletić · Hrvatsko proljeće i Vlatko Pavletić · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatska književnost i Hrvatsko proljeće

Hrvatska književnost ima 512 odnose, a Hrvatsko proljeće ima 226. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 2.17% = 16 / (512 + 226).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska književnost i Hrvatsko proljeće. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: