Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Hrvatska književnost i Josip Pupačić

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska književnost i Josip Pupačić

Hrvatska književnost vs. Josip Pupačić

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11. Josip Pupačić (Slime kraj Omiša, 19. rujna 1928. – Krk, 23. svibnja 1971.), bio je hrvatski književnik, književni kritičar i povjesničar književnosti.

Sličnosti između Hrvatska književnost i Josip Pupačić

Hrvatska književnost i Josip Pupačić imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Antun Šoljan, Drago Ivanišević, Dubrovnik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Jure Kaštelan, Književnost, Kolo (časopis), Krk, Miroslav Krleža, Nikola Milićević, Savez komunista Jugoslavije, Sredozemlje, Zadar.

Antun Šoljan

Antun Šoljan (Beograd, 1. prosinca 1932. – Zagreb, 9. srpnja 1993.), hrvatski književnik.

Antun Šoljan i Hrvatska književnost · Antun Šoljan i Josip Pupačić · Vidi više »

Drago Ivanišević

Drago Ivanišević (Trst, 10. veljače 1907. – Zagreb, 1. lipnja 1981.) bio je hrvatski pjesnik, dramatik, prevoditelj, urednik i slikar, kazališni djelatnik.

Drago Ivanišević i Hrvatska književnost · Drago Ivanišević i Josip Pupačić · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Dubrovnik i Hrvatska književnost · Dubrovnik i Josip Pupačić · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Hrvati i Hrvatska književnost · Hrvati i Josip Pupačić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatska književnost · Hrvatska i Josip Pupačić · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Hrvatska književnost i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Josip Pupačić · Vidi više »

Jure Kaštelan

Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. – Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik i književnik.

Hrvatska književnost i Jure Kaštelan · Josip Pupačić i Jure Kaštelan · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Hrvatska književnost i Književnost · Josip Pupačić i Književnost · Vidi više »

Kolo (časopis)

Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.

Hrvatska književnost i Kolo (časopis) · Josip Pupačić i Kolo (časopis) · Vidi više »

Krk

Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Hrvatska književnost i Krk · Josip Pupačić i Krk · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Hrvatska književnost i Miroslav Krleža · Josip Pupačić i Miroslav Krleža · Vidi više »

Nikola Milićević

Nikola Milićević (Zvečanje, kraj Omiša, 27. studenoga 1922. – Zagreb, 1. ožujka 1999.) - hrvatski pjesnik, prevoditelj i javni djelatnik.

Hrvatska književnost i Nikola Milićević · Josip Pupačić i Nikola Milićević · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Hrvatska književnost i Savez komunista Jugoslavije · Josip Pupačić i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Hrvatska književnost i Sredozemlje · Josip Pupačić i Sredozemlje · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Hrvatska književnost i Zadar · Josip Pupačić i Zadar · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatska književnost i Josip Pupačić

Hrvatska književnost ima 512 odnose, a Josip Pupačić ima 52. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 2.66% = 15 / (512 + 52).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska književnost i Josip Pupačić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: