Brže od pregledniku!
58 odnosi: Šesti saziv Hrvatskog sabora, Četvrti saziv Hrvatskog sabora, Biologija, Blok umirovljenici zajedno, Bogoslovlje, Europski parlament, Homofobija, Homoseksualnost, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska demokršćanska stranka, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Hrvatski državni sabor, Hrvatski parlamentarni izbori 2007., Hrvatski parlamentarni izbori 2011., Hrvatski predsjednički izbori 2005., Ivan Šaško, Ivo Sanader, Izbori za Europski parlament 2013., Josip Bozanić, Katolička Crkva, Klub zastupnika, Kutina, LGBT, Liberalna stranka, Ljudska prava, Martin Schulz, Odnosi s javnošću, Političar, Povorka ponosa, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Protukršćanstvo, Sisačka biskupija, Socijalni nauk Katoličke Crkve, Srbija, Stjepan Mesić, Zagorska demokratska stranka, Zagreb, Zagrebačka nadbiskupija, 1. srpnja, 14. lipnja, 16. siječnja, 1975., 2. srpnja, 2002., 2003., 2007., ..., 2011., 2014., 2016., 2019., 22. prosinca, 25. studenoga, 28. listopada, 4. listopada. Proširite indeks (8 više) »
Šesti saziv Hrvatskog sabora
Šesti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 11. siječnja 2008. godine, a mandatima je raspolagalo ukupno 153 zastupnika.
Novi!!: Marijana Petir i Šesti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Četvrti saziv Hrvatskog sabora
Četvrti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 2. veljače 2000., a odluku o svome raspuštanju donio je 17. listopada 2003. godine.
Novi!!: Marijana Petir i Četvrti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Novi!!: Marijana Petir i Biologija · Vidi više »
Blok umirovljenici zajedno
Blok umirovljenici zajedno (BUZ) je hrvatska politička stranka koja zastupa umirovljeničku populaciju.
Novi!!: Marijana Petir i Blok umirovljenici zajedno · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Marijana Petir i Bogoslovlje · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Marijana Petir i Europski parlament · Vidi više »
Homofobija
Homofobija (od grč. homós što znači isti, jednako i phóbos što znači strah) je termin koji označuje različite negativne stavove i osjećaje prema homoseksualnim osobama i osobama koje su percipirane kao homoseksualne, a što uključuje strah, averziju, predrasude, mržnju i slično.
Novi!!: Marijana Petir i Homofobija · Vidi više »
Homoseksualnost
Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista. Homoseksualnost (od starogrčkog ὁμός što znači isto, i latinskog sexus što znači spol), romantična i spolna privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog spola.
Novi!!: Marijana Petir i Homoseksualnost · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Marijana Petir i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Marijana Petir i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Marijana Petir i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska demokršćanska stranka
Hrvatska demokršćanska stranka (HDS) politička je stranka osnovana s ciljem da se Republika Hrvatska uredi na načelima kršćanske demokracije.
Novi!!: Marijana Petir i Hrvatska demokršćanska stranka · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Marijana Petir i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Marijana Petir i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević
Hrvatska stranka prava dr.
Novi!!: Marijana Petir i Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević · Vidi više »
Hrvatski državni sabor
Hrvatski državni sabor je naziv koji se za hrvatski parlament koristio još početkom 20.
Novi!!: Marijana Petir i Hrvatski državni sabor · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2007.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održani su 25. studenog 2007. godine, odnosno 24.
Novi!!: Marijana Petir i Hrvatski parlamentarni izbori 2007. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2011.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su odlukom Predsjednika RH, te održani 4. prosinca 2011. godine, odnosno 3.
Novi!!: Marijana Petir i Hrvatski parlamentarni izbori 2011. · Vidi više »
Hrvatski predsjednički izbori 2005.
Rezultati predsjedničkih izbora po županijama: Stjepan Mesić - narančasto, Jadranka Kosor - plavo. Predsjednički izbori 2005. su četvrti predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.
Novi!!: Marijana Petir i Hrvatski predsjednički izbori 2005. · Vidi više »
Ivan Šaško
Msgr.
Novi!!: Marijana Petir i Ivan Šaško · Vidi više »
Ivo Sanader
Dr.
Novi!!: Marijana Petir i Ivo Sanader · Vidi više »
Izbori za Europski parlament 2013.
Izbori za Europski parlament 2013. izbori su za predstavnike Hrvatske u Europskom parlamentu, održani su 14. travnja 2013. godine.
Novi!!: Marijana Petir i Izbori za Europski parlament 2013. · Vidi više »
Josip Bozanić
Josip Bozanić (Rijeka, 20. ožujka 1949.), hrvatski kardinal i nadbiskup zagrebački u miru.
Novi!!: Marijana Petir i Josip Bozanić · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Marijana Petir i Katolička Crkva · Vidi više »
Klub zastupnika
Klub zastupnika u Hrvatskom saboru čine najmanje tri zastupnika.
Novi!!: Marijana Petir i Klub zastupnika · Vidi više »
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Marijana Petir i Kutina · Vidi više »
LGBT
Zastava duginih boja – danas najčešće korišten simbol LGBT-zajednice LGBT ili LGBTQIA+ jest engleska pokrata za lesbian, gay, bisexual, trans, questioning, queer, intersex, androgynous/agender/asexual/aromantic.
Novi!!: Marijana Petir i LGBT · Vidi više »
Liberalna stranka
Liberalna stranka (kratica: LS) je bila politička stranka u Hrvatskoj.
Novi!!: Marijana Petir i Liberalna stranka · Vidi više »
Ljudska prava
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Novi!!: Marijana Petir i Ljudska prava · Vidi više »
Martin Schulz
Martin Schulz (Eschweiler, 20. prosinca 1955.), njemački političar, predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke, dugogodišnji zastupnik i predsjednik Europskog parlamenta od siječnja 2012. do siječnja 2017. godine, kada ga je na toj dužnosti naslijedio Antonio Tajani.
Novi!!: Marijana Petir i Martin Schulz · Vidi više »
Odnosi s javnošću
Odnosi s javnošću (eng. public relations, njem. Öffentlichkeitsarbeit) su dvosmjerna komunikacija između organizacije i njezine unutarnje i vanjske javnosti, u svrhu postizanja međusobnog razumijevanja, izgradnje društvene odgovornosti i ostvarivanja zajedničkih interesa.
Novi!!: Marijana Petir i Odnosi s javnošću · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Marijana Petir i Političar · Vidi više »
Povorka ponosa
Povorka ponosa, parada ponosa, marš ponosa, festival ponosa ili pride (engl. pride: ponos) godišnja je proslava ponosa zajednice LGBT-a. Održava se u mnogim gradovima širom svijeta, često kao najvažniji dio većih događanja, obično u lipnju, u znak sjećanja na stonvolske nemire koji se smatraju početkom suvremenog LGBT-ovskog pokreta u svijetu.
Novi!!: Marijana Petir i Povorka ponosa · Vidi više »
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Marijana Petir i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Protukršćanstvo
Protukršćanstvo ili kristofobija ili kristijanofobija označava protivljenje nekim ili svim kršćanima, kršćanskoj religiji ili način/ sustav vrijednosti života kršćana.
Novi!!: Marijana Petir i Protukršćanstvo · Vidi više »
Sisačka biskupija
Sisačka biskupija je hrvatska biskupija koju je utemeljio, točnije ponovno uspostavio papa Benedikt XVI., 5.
Novi!!: Marijana Petir i Sisačka biskupija · Vidi više »
Socijalni nauk Katoličke Crkve
Socijalni nauk Katoličke Crkve temelji se na razmatranju 'Ordo Socialis ("društveni poredak") racionalnim poredku društvene zajednice i suživota, izravnije se bave gospodarskim, političkim i kulturnim pitanjima, aktivnostima koje idu na štetu opće dobrobiti ljudi u društvu i koje utječu na dostojanstvo ljudskih osoba, obitelji, zajednica i naroda.
Novi!!: Marijana Petir i Socijalni nauk Katoličke Crkve · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Marijana Petir i Srbija · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Marijana Petir i Stjepan Mesić · Vidi više »
Zagorska demokratska stranka
Zagorska demokratska stranka (ZDS), hrvatska je regionalna politička stranka koja djeluje u Krapinsko Zagorskoj županiji, Varaždinskoj županiji i u gradu Zagrebu.
Novi!!: Marijana Petir i Zagorska demokratska stranka · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Marijana Petir i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Marijana Petir i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Marijana Petir i 1. srpnja · Vidi više »
14. lipnja
14.
Novi!!: Marijana Petir i 14. lipnja · Vidi više »
16. siječnja
16.
Novi!!: Marijana Petir i 16. siječnja · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Marijana Petir i 1975. · Vidi više »
2. srpnja
2.
Novi!!: Marijana Petir i 2. srpnja · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Marijana Petir i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Marijana Petir i 2003. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Marijana Petir i 2007. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Marijana Petir i 2011. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Marijana Petir i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Marijana Petir i 2016. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Marijana Petir i 2019. · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Marijana Petir i 22. prosinca · Vidi više »
25. studenoga
25.
Novi!!: Marijana Petir i 25. studenoga · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Marijana Petir i 28. listopada · Vidi više »
4. listopada
4.
Novi!!: Marijana Petir i 4. listopada · Vidi više »
