Brže od pregledniku!
23 odnosi: Alojz Malec, Češka, Češki jezik, Čehoslovačka, Banovina, Brno, Dobro Polje (Češka), Enklava, Europa, Frielištof, Gradišćanski Hrvati, Hrvati, Josip Broz Tito, Jozo Lavička, Kordun, Münchenski sporazum, Moravska, Njemački jezik, Nova Prerava, Turci, 1918., 1938., 1948..
Alojz Malec
Alojz Malec. Alojz Malec (Alois Malec) (Hrbov, 10. srpnja, 1855. – Dobro Polje, 31. listopada, 1922.) hrvatski pisac, rimokatolički svećenik, moravskog podrijetla.
Novi!!: Moravski Hrvati i Alojz Malec · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Moravski Hrvati i Češka · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Moravski Hrvati i Češki jezik · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Moravski Hrvati i Čehoslovačka · Vidi više »
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Novi!!: Moravski Hrvati i Banovina · Vidi više »
Brno
Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.
Novi!!: Moravski Hrvati i Brno · Vidi više »
Dobro Polje (Češka)
Dobro Polje (njemački: Guttenfeld, češki: Dobré Pole) je naselje u jugoistočnoj Češkoj.
Novi!!: Moravski Hrvati i Dobro Polje (Češka) · Vidi više »
Enklava
C je enklava od A, odnosno eksklava od B Enklava, odnosno eksklava (grč. en — u, unutra, grč. eks — van, i lat. clavis — ključ) u političkoj geografiji predstavlja neki teritorij, područje, regiju ili pak državu, koja je sa svih strana okružena nekim drugim teritorijem ili državom.
Novi!!: Moravski Hrvati i Enklava · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Moravski Hrvati i Europa · Vidi više »
Frielištof
Frielištof (njemački: Fröllersdorf, češki: Jevišovka) je naselje u jugoistočnoj Češkoj.
Novi!!: Moravski Hrvati i Frielištof · Vidi više »
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Novi!!: Moravski Hrvati i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Moravski Hrvati i Hrvati · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Moravski Hrvati i Josip Broz Tito · Vidi više »
Jozo Lavička
Jozo Lavička (Frielištof, 1933. – Beč, 2020.), kulturni djelatnik, publicist i borac za očuvanje identiteta moravskih Hrvata.
Novi!!: Moravski Hrvati i Jozo Lavička · Vidi više »
Kordun
Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Moravski Hrvati i Kordun · Vidi više »
Münchenski sporazum
Britanski premijer Neville Chamberlain, francuski premijer Édouard Daladier, njemački kancelar Adolf Hitler, talijanski vođa Benito Mussolini i talijanski ministar vanjskih poslova Galeazzo Ciano na potpisivanju sporazuma 1938. Münchenski sporazum (češki: Mnichovská zrada; njemački: Münchner Abkommen) je ugovor kojim je riješena Sudetska kriza.
Novi!!: Moravski Hrvati i Münchenski sporazum · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Moravski Hrvati i Moravska · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Moravski Hrvati i Njemački jezik · Vidi više »
Nova Prerava
Nova Prerava (njemački: Neuprerau, češki: Nový Přerov) je naselje u jugoistočnoj Češkoj.
Novi!!: Moravski Hrvati i Nova Prerava · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Moravski Hrvati i Turci · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Moravski Hrvati i 1918. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Moravski Hrvati i 1938. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Moravski Hrvati i 1948. · Vidi više »
