OdlazniDolazni

🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!

Sadržaj

1. 579 odnosi: Aleksandar I. Karađorđević, Aleksandar Ranković, Aleksandar VI., Alija Izetbegović, Alojzije Stepinac, Anžuvinci, Andrej Plenković, Andrija Hebrang (otac), Ante Pavelić, Ante Starčević, Ante Trumbić, Antemurale Christianitatis, Antibirokratska revolucija, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Anton Korošec, Arpadovići, Atentat u Narodnoj skupštini 1928., Austrijski nasljedni rat, Austrijsko Carstvo, Austrijsko-pruski rat, Austro-Ugarska, Avari, Šestosiječanjska diktatura, Šibenik, Šid, Šokci, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Šubići, Željezno doba, Žigmund Luksemburški, Žitvanski mir, Žumberačka gora, Čazma, Čehoslovačka, Česma (rijeka), Ćelije, Ćiril i Metod, Bašćanska ploča, Babonići, Bachov apsolutizam, Balkanski poluotok, Balkanski ratovi, Balvan-revolucija, Ban, Banovina, Banovina Hrvatska, Batonski rat, Beč, Bečko Novo Mjesto, Beograd, ... Proširite indeks (529 više) » « Stisni indeks

Aleksandar I. Karađorđević

Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929.

Pogledaj Hrvatska povijest i Aleksandar I. Karađorđević

Aleksandar Ranković

Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.

Pogledaj Hrvatska povijest i Aleksandar Ranković

Aleksandar VI.

Aleksandar VI. (Xàtiva, Valencia, 1. siječnja 1431. – Rim, 18. kolovoza 1503.), rimski papa (1492. – 1503.), rođen kao Rodrigo de Lanzol (poznatiji kao Rodrigo de Borgia), otac Cesarea Borgie i Lukrecije Borgije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Aleksandar VI.

Alija Izetbegović

Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.

Pogledaj Hrvatska povijest i Alija Izetbegović

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Pogledaj Hrvatska povijest i Alojzije Stepinac

Anžuvinci

Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.

Pogledaj Hrvatska povijest i Anžuvinci

Andrej Plenković

Andrej Plenković (Zagreb, 8. travnja 1970.), hrvatski političar, pravnik i diplomat, 12.

Pogledaj Hrvatska povijest i Andrej Plenković

Andrija Hebrang (otac)

Andrija Hebrang (Bačevac pokraj Virovitice, 22. listopada 1899. – Beograd, 11. lipnja 1949.), bio je hrvatski revolucionar, političar i državnik.

Pogledaj Hrvatska povijest i Andrija Hebrang (otac)

Ante Pavelić

Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ante Pavelić

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ante Starčević

Ante Trumbić

Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ante Trumbić

Antemurale Christianitatis

Latinski naslov Antemurale Christianitatis ("predziđe kršćanstva"), je papa Lav X. dao Hrvatskoj godine 1519. u pismu banu Petru Berislaviću.

Pogledaj Hrvatska povijest i Antemurale Christianitatis

Antibirokratska revolucija

Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Antibirokratska revolucija

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.

Pogledaj Hrvatska povijest i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

Anton Korošec

Anton Korošec Anton Korošec (Biserjane, Sveti Jurij ob Ščavnici, 12. svibnja 1872. – Beograd, 14. prosinca 1940.), slovenski političar i teolog.

Pogledaj Hrvatska povijest i Anton Korošec

Arpadovići

Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Arpadovići

Atentat u Narodnoj skupštini 1928.

Atentat u Narodnoj skupštini 1928., dogodio se 20. lipnja 1928. godine kada je u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu izvršen atentat na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Ivana Pernara, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu, Stjepana Radića i Pavla Radića.

Pogledaj Hrvatska povijest i Atentat u Narodnoj skupštini 1928.

Austrijski nasljedni rat

Marija Terezija, kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske, nadvojvotkinja Austrije. Fridrik II., kralj Pruske. Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Austrijski nasljedni rat

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Austrijsko Carstvo

Austrijsko-pruski rat

Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.

Pogledaj Hrvatska povijest i Austrijsko-pruski rat

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Austro-Ugarska

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Avari

Šestosiječanjska diktatura

''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I.

Pogledaj Hrvatska povijest i Šestosiječanjska diktatura

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Šibenik

Šid

Šid je grad i općina u zapadnom Srijemu (Vojvodina, Srbija), smješten na padinama Fruške gore.

Pogledaj Hrvatska povijest i Šid

Šokci

Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Šokci

Štajerska (austrijska savezna zemlja)

Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Štajerska (austrijska savezna zemlja)

Šubići

Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.

Pogledaj Hrvatska povijest i Šubići

Željezno doba

Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.

Pogledaj Hrvatska povijest i Željezno doba

Žigmund Luksemburški

Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Žigmund Luksemburški

Žitvanski mir

Radvaňu nad Dunajom Žitvanski mir (Žitvatoročki mir) bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva zaključen dana 11. studenoga 1606. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Žitvanski mir

Žumberačka gora

Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Žumberačka gora

Čazma

Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Čazma

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Čehoslovačka

Česma (rijeka)

Česma je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje.

Pogledaj Hrvatska povijest i Česma (rijeka)

Ćelije

Ćelije (ili Ćelija) su naselje u općini Trpinja, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ćelije

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ćiril i Metod

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bašćanska ploča

Babonići

Babonići (Babonegi, Babonezići) su hrvatska velikaška obitelj koja se u izvorima javlja krajem 12. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska povijest i Babonići

Bachov apsolutizam

Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).

Pogledaj Hrvatska povijest i Bachov apsolutizam

Balkanski poluotok

Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.

Pogledaj Hrvatska povijest i Balkanski poluotok

Balkanski ratovi

1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Balkanski ratovi

Balvan-revolucija

Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.

Pogledaj Hrvatska povijest i Balvan-revolucija

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ban

Banovina

Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.

Pogledaj Hrvatska povijest i Banovina

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Banovina Hrvatska

Batonski rat

Početak Batonovog ustanka 6. god. Vuke (7. god.) Razvoj Batonovog ustanka 8. god. Batonov pad 9. god. Batonski rat (Bellum Batonianum) ili Veliki ilirski ustanak (od 6. – 9. godine) je bila pobuna dalmatinsko-panonskih Ilira protiv rimske vladavine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Batonski rat

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Pogledaj Hrvatska povijest i Beč

Bečko Novo Mjesto

Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bečko Novo Mjesto

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Pogledaj Hrvatska povijest i Beograd

Berlinski kongres

Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Berlinski kongres

Berlinski zid

Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.

Pogledaj Hrvatska povijest i Berlinski zid

Bernardin Frankopan

Bernardin Frankopan (lat. Bernardinus de Frangepanibus) (?, 1453. - ?, 1529.), bio je hrvatski velikaš, vojskovođa, diplomat i mecena, pripadnik roda knezova Frankopana.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bernardin Frankopan

Bihać

Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bihać

Bijaći

Iskopine i obnovljena crkva sv. Marte u Bijaćima Veliki Bijać, crkva sv. Onofrija (sv.Nofar) Bijaći (Biaci, Byaci, Biaki, Biachi) su bili staro hrvatsko naselje smješteno na zapadnom dijelu Kaštelanskog polja.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bijaći

Bijela Hrvatska

Bijela Hrvatska (Velika Hrvatska, Stara Hrvatska, lat. Chrobatia) je drevna domovina Hrvata.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bijela Hrvatska

Biograd na Moru

Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Biograd na Moru

Bitka kod Siska

Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bitka kod Siska

Bitka na Dravi 925.

Bitka na Dravi bila je oružani sukob vođen između Primorska Hrvatske pod vodstvom Tomislava i Kneževine Ugarske čiji je vladar u to vrijeme bio veliki knez Zoltán, najmlađi sin Arpada, osnivača dinastije Arpadovića.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bitka na Dravi 925.

Bitka na Gvozdu

Budimpešti) Kažimira Hrastea) hrvatskog kralja 1894. godine naslikao umjetnik Oton Iveković leđima Kraljevine Ugarske Bitka na Gvozdu bila je hrvatsko-ugarski oružani sukob koji se vodio 1097. godine na gori Gvozd između hrvatske vojske predvođene kraljem Petrom Snačićem (prema starijim izvorima Svačićem) i ugarskih snaga pod zapovjedništvom kralja Kolomana Arpadovića.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bitka na Gvozdu

Bitka na Kosovu polju

Bitka na Kosovu polju vodila se 15. lipnja 1389. godine između Srbije potpomognute bosanskim, hrvatskim i albanskim snagama protiv Osmanskog Carstva, na Kosovu polju oko 5 kilometara sjeverozapadno od Prištine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bitka na Kosovu polju

Bitka za Gospić

Bitka za Gospić je bila jedna od bitaka za strateški važni gradić Gospić koji se nalazio na važnoj cestovnoj i željezničkoj prometnici koja je povezivala hrvatski sjever i jug.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bitka za Gospić

Bitka za Vukovar

Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bitka za Vukovar

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bizant

Bleiburška tragedija

njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bleiburška tragedija

Bleiburg (grad)

Bleiburg. Bleiburg (sloven. Pliberk) je grad u Austriji koji se nalazi u saveznoj državi Koruškoj blizu granice sa Slovenijom.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bleiburg (grad)

Bošnjačko-hrvatski sukob

Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bošnjačko-hrvatski sukob

Bošnjaci

Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bošnjaci

Božićni Ustav

Ovaj članak govori o povijesnom događaju donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22.

Pogledaj Hrvatska povijest i Božićni Ustav

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Pogledaj Hrvatska povijest i Boka kotorska

Borna

Borna, hrvatski knez (~810., druga polovica VIII. st. – ?, 821.). Prema starijoj historiografiji, vjerojatno sin i nasljednik kneza Višeslava.

Pogledaj Hrvatska povijest i Borna

Bosanska Banovina

Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bosanska Banovina

Bosanski pašaluk

Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bosanski pašaluk

Bosansko Kraljevstvo

Bosansko Kraljevstvo ili Kraljevina Bosna bilo je srednjovjekovno kraljevstvo nastalo iz Bosanske Banovine (1154. – 1377.). Postojalo je od 1377. do 1463. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bosansko Kraljevstvo

Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini

Na prvim slobodnim demokratskim izborima u studenom 1990. godine pobijedila je koalicija tri najveće nacionalne stranke u zemlji sastavljena od Stranke demokratske akcije (SDA), Srpske demokratske stranke (SDS) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).

Pogledaj Hrvatska povijest i Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini

Bosna (država)

*Bosanska Banovina, od 12.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bosna (država)

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj

Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj

Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu

Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu

Branimir

Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.

Pogledaj Hrvatska povijest i Branimir

Brčko

Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.

Pogledaj Hrvatska povijest i Brčko

Bribir

* Bribir (Skradin), gradić kod Skradina sjedište knezova Šubića, a kasnijih Zrinskih, sagrađen pored starorimske Varvarije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bribir

Bribir (Skradin)

Bribir (lat. Varvaria) je naselje u Hrvatskoj, u sastavu upravnog područja grada Skradina.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bribir (Skradin)

Bruno Bušić

Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Bruno Bušić

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Pogledaj Hrvatska povijest i Budimpešta

Carevinsko vijeće

Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.

Pogledaj Hrvatska povijest i Carevinsko vijeće

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Pogledaj Hrvatska povijest i Carigrad

Cavtat

Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.

Pogledaj Hrvatska povijest i Cavtat

Cetinski sabor

Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.

Pogledaj Hrvatska povijest i Cetinski sabor

Cislajtanija

Cislajtanija (arh. Cislitvanija, njem. Cisleithanien) bio je neslužbeni naziv za austrijske zemlje u Austro-Ugarskoj (do 1915. Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder – Zemlje i kraljevine zastupane u Carevinskom vijeću, 1915. – 1918. Österreichische Länder – Austrijske zemlje).

Pogledaj Hrvatska povijest i Cislajtanija

Cres

Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.

Pogledaj Hrvatska povijest i Cres

Crkva bosanska

Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.

Pogledaj Hrvatska povijest i Crkva bosanska

Crkva sv. Marka u Zagrebu

Crkva svetoga Marka jedan je od najstarijih građevnih spomenika grada Zagreba, a smještena je na Trgu svetoga Marka, kao i Hrvatski sabor.

Pogledaj Hrvatska povijest i Crkva sv. Marka u Zagrebu

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Pogledaj Hrvatska povijest i Crnogorci

Crvena Hrvatska

Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.

Pogledaj Hrvatska povijest i Crvena Hrvatska

Crvena zvijezda

Crvena zvijezda Crvena zvijezda (nekad i petokraka) je petokraka zvijezda, simbol komunizma kao i općenito socijalizma.

Pogledaj Hrvatska povijest i Crvena zvijezda

Dalj

Dalj (srp. ćir. Даљ; mađ. Dálya; njem. Dallia), je selo na Dunavu, u blizini ušća Drave u Dunav, u općini Erdut (Osječko-baranjska županija, Hrvatska).

Pogledaj Hrvatska povijest i Dalj

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dalmacija

Dalmacija (rimska provincija)

Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dalmacija (rimska provincija)

Dan državnosti (Hrvatska)

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dan državnosti (Hrvatska)

Dan Hrvatskog sabora

Dan Hrvatskog sabora je spomendan u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i radni je dan.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dan Hrvatskog sabora

Dan neovisnosti (Hrvatska)

Dan neovisnosti spomendan je u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dan neovisnosti (Hrvatska)

Daytonski sporazum

Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.

Pogledaj Hrvatska povijest i Daytonski sporazum

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika).

Pogledaj Hrvatska povijest i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Delmati

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Delmati

Demokratska Federativna Jugoslavija

Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.

Pogledaj Hrvatska povijest i Demokratska Federativna Jugoslavija

Derventa

Derventa je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Derventa

Dioklecijanova palača

Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dioklecijanova palača

Dmitar Zvonimir

Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dmitar Zvonimir

Dobor Grad

Dobor Grad je drevni grad u Usori, u Bosni, a nalazi se nekoliko kilometara južno od Modriče, s lijeve strane rijeke Bosne, na brdu Vučjaku.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dobor Grad

Dolazak Hrvata

Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dolazak Hrvata

Domagoj

website.

Pogledaj Hrvatska povijest i Domagoj

Domoljubna koalicija

Domoljubna koalicija Domoljubna koalicija, bila je savez osam hrvatskih političkih stranaka na čelu s tada oporbenom Hrvatskom demokratskom zajednicom.

Pogledaj Hrvatska povijest i Domoljubna koalicija

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore.

Pogledaj Hrvatska povijest i Domovinski rat

Dražen Budiša

Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dražen Budiša

Dragutin Pavličević

Dr.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dragutin Pavličević

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Pogledaj Hrvatska povijest i Drava

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Pogledaj Hrvatska povijest i Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Drniš

Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Drniš

Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini

Drugi svjetski rat na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koje su bile podijeljene na njemačku i talijansku interesnu sferu, trajao je od 1941. do 1945. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15.

Pogledaj Hrvatska povijest i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dubrovačka Republika

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dubrovnik

Dukljansko Kraljevstvo

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dukljansko Kraljevstvo

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Dunav

Erdődy

Grb obitelji Erdödy Erdődy, hrvatsko-ugarska velikaška obitelj podrijetlom iz ugarske županije Szatmár koja je imala posjede u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj sjeverno od Kupe.

Pogledaj Hrvatska povijest i Erdődy

Erdut

Karta općine Erdut Erdut (srp. ćir. Ердут; mađ. Erdőd; njem. Erdung), je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Erdut

Erdutski sporazum

U spomen na Erdutski sporazum Erdutski sporazum je naziv za Temeljni sporazum o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu koji je postignut tijekom pregovora u američkom Daytonu (Daytonski sporazum) između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića.

Pogledaj Hrvatska povijest i Erdutski sporazum

Eugen Kvaternik

Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.

Pogledaj Hrvatska povijest i Eugen Kvaternik

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Pogledaj Hrvatska povijest i Europska unija

Fašizam

Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Pogledaj Hrvatska povijest i Fašizam

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Pogledaj Hrvatska povijest i Federacija

Federacija Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.

Pogledaj Hrvatska povijest i Federacija Bosne i Hercegovine

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdo Šišić

Ferdinand Maksimilijan pl.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ferdo Šišić

Ferhad-paša Sokolović

Ferhad-paša Sokolović (1530. – Budim, 1586.), osmanski vojskovođa i prvi bosanski paša.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ferhad-paša Sokolović

Feudalizam

Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.

Pogledaj Hrvatska povijest i Feudalizam

Fojnica

Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Fojnica

Fran Krsto Frankapan

Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.

Pogledaj Hrvatska povijest i Fran Krsto Frankapan

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Pogledaj Hrvatska povijest i Franci

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Francuska revolucija

Franjo Gregurić

Franjo Gregurić (Lobor, 12. listopada 1939.), hrvatski političar, treći predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Franjo Gregurić

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Pogledaj Hrvatska povijest i Franjo Josip I.

Franjo Tahy

Franjo Tahy de Tahvár et Tarkő (1526. – 1573.), hrvatski velikaš.

Pogledaj Hrvatska povijest i Franjo Tahy

Franjo Trenk

Franjo Trenk (njemački: Franz von der Trenck) (Reggio Calabria, Italija, 1. siječnja 1711. – tamnica Spielberg u Brnu, 4. listopada 1749.) bio je hrvatski barun, austrijski pukovnik.

Pogledaj Hrvatska povijest i Franjo Trenk

Franjo Tuđman

Dr.

Pogledaj Hrvatska povijest i Franjo Tuđman

Frankapani

Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.

Pogledaj Hrvatska povijest i Frankapani

Frano Supilo

Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.

Pogledaj Hrvatska povijest i Frano Supilo

Germanizacija

Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.

Pogledaj Hrvatska povijest i Germanizacija

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Glagoljica

Glina (grad)

Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Glina (grad)

Gorjani

Gorjani su općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Gorjani

Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538.

Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527.

Pogledaj Hrvatska povijest i Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538.

Gradačac

Gradačac je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanske županije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Gradačac

Gradec (Zagreb)

Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.

Pogledaj Hrvatska povijest i Gradec (Zagreb)

Gradišćanski Hrvati

Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.

Pogledaj Hrvatska povijest i Gradišćanski Hrvati

Gradišćanskohrvatski jezik

Grob s gradišćanskohrvatskim natpisom u koljnofskom groblju. Gradišćanskohrvatski jezik (njemački: Burgenlandkroatische Sprache, mađarski: Gradistyei nyelv, Gradiscsei nyelv) varijanta je hrvatskoga jezika kojim govore Gradišćanski Hrvati u Gradišću u Austriji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Gradišćanskohrvatski jezik

Gradišće

Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Gradišće

Graz

Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Graz

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Pogledaj Hrvatska povijest i Grb Republike Hrvatske

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Pogledaj Hrvatska povijest i Grci

Grgur VII.

Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.

Pogledaj Hrvatska povijest i Grgur VII.

Grkokatolička Crkva

Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.

Pogledaj Hrvatska povijest i Grkokatolička Crkva

Guvernatorat Dalmacija

Guvernatorat Dalmacija (tal. Governatorato di Dalmazia) bio je provincija Fašističke Italije, stvoren u svibnju 1941. od okupiranog dijela Dalmacije s Bokom kotorskom, priključenog Italiji Rimskim ugovorima nakon Travanjskog rata.

Pogledaj Hrvatska povijest i Guvernatorat Dalmacija

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.

Pogledaj Hrvatska povijest i Habsburška Monarhija

Habsburške nasljedne zemlje

Austrijske nasljedne zemlje, uključujući i neke nehabsburške posjede iz 1512. godine. Habsburške nasljedne zemlje (njem. Habsburgische Erblande), također i Austrijske nasljedne zemlje (njem. Österreichische Erbländer), naziv je za niz zemalja unutar Habsburške Monarhije kojima su Habsburgovci vladali po nasljednom pravu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Habsburške nasljedne zemlje

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska povijest i Habsburg

Hajduci

Crtež hajduka iz 1703. Hajduci (od mađarskog hajdu za naoružanog vojnika-plaćenika bez zemlje) bili su odmetnici u zemljama Osmanskog Carstva.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hajduci

Hasan-paša Predojević

Hasan-paša Predojević (Klobuk u Hercegovini, ? – Sisak, 22. lipnja 1593.), osmanski vojskovođa i namjesnik Bosne, Proleksis enciklopedija.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hasan-paša Predojević

Herceg Novi

Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.

Pogledaj Hrvatska povijest i Herceg Novi

Hrastovica

Hrastovica je gradsko naselje grada Petrinje u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrastovica

Hrvati u Italiji

Hrvati u Italiji su hrvatska iseljenička zajednica u Italiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvati u Italiji

Hrvati u Mađarskoj

Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvati u Mađarskoj

Hrvati u Rumunjskoj

Hrvati u Rumunjskoj (2002.) Hrvati u Rumunjskoj dijele se u tri skupine Karaševce, Šokce i Turopoljce.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvati u Rumunjskoj

Hrvati u Slovačkoj

Hrvati u Slovačkoj su dio veće skupine hrvatskoga naroda koja se bježeći pred Turcima u 16.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvati u Slovačkoj

Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu

Hrvatski konjanik Hrvatski konjanik oko 1620., Vojno-povijesni muzej u Beču Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu sudjelovali su kao pješaci i laki konjanici te su glasili za vrlo cijenjene plaćenike u carskoj, bavarskoj, španjolskoj, danskoj i francuskoj vojsci.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatska

Hrvatska šutnja

40. godišnjice Hrvatskoga proljeća. Hrvatska šutnja je izraz koji se odnosi na potiskivanje hrvatskog nacionalnog identiteta u SFRJ već poslije 1948.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatska šutnja

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska književnost

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatska književnost

Hrvatska Kostajnica

Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatska Kostajnica

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati

Hrvatska pod Habsburzima

Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatska pod Habsburzima

Hrvatska pragmatička sankcija

Hrvatska pragmatička sankcija naziv je za zaključak Hrvatskog sabora donesen 11. ožujka 1712. kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatska pragmatička sankcija

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatske oružane snage

Hrvatske oružane snage (HOS) je ime za vojne snage u NDH, nakon njihove reorganizacije u studenom 1944. godine, u kojoj su bili definitivno u jedinstvenu vojsku spojeni Domobranstvo i Ustaška vojnica.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatske oružane snage

Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću

Područje Mletačke Republike 1796. godine Mletačka vladavina na području hrvatskog dijela istočne obale Jadrana trajala je do 1797. godine, a prvi iskorak Mletaka na istočni Jadran bio je već za dužda Petra Orseola.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću

Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću

Karta Osmanskog Carstva 1481. – 1683. Hrvatska i Bosanski pašaluk oko 1606. Osmanska vladavina na području današnje Hrvatske označava razdoblje hrvatske povijesti u kojem su se dijelovi današnjeg državnog područja Hrvatske nalazili pod vlašću Osmanskog Carstva.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću

Hrvatski herceg

Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski herceg

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski jezik

Hrvatski knezovi

U ranom srednjem vijeku Hrvatska bješe podijeljena na Panonsku i Primorsku Hrvatsku Knezovi Panonske Hrvatske Knezovi Primorske Hrvatske Ime Vladavina Napomene Vojnomir 791.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski knezovi

Hrvatski narod (Zagreb)

Hrvatski narod je bio hrvatski tjednik iz Zagreba.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski narod (Zagreb)

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski narodni preporod

Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini

Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u drugoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem narodnog preporoda u Hrvatskoj i Ilirskog pokreta razvio na području Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini

Hrvatski narodni preporod u Istri

Matice hrvatske, tiskano 1880. u Trstu, Tiskarnica sinovah K. Amati. Hrvatski narodni preporod u Istri, nacionalni pokret istarskih Hrvata od 1860-ih do početka 20. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski narodni preporod u Istri

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Hrvatski parlamentarni izbori 1992.

Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske bili su drugi višestranački parlamentarni izbori u Hrvatskoj, prvi nakon što je Hrvatska proglasila svoju neovisnosti.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski parlamentarni izbori 1992.

Hrvatski parlamentarni izbori 1995.

Izbori zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske održani su 29. listopada 1995. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski parlamentarni izbori 1995.

Hrvatski parlamentarni izbori 2000.

Zakonu iz 1999. godine) Parlamentarni izbori 2000.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski parlamentarni izbori 2000.

Hrvatski parlamentarni izbori 2003.

Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski parlamentarni izbori 2003.

Hrvatski parlamentarni izbori 2007.

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održani su 25. studenog 2007. godine, odnosno 24.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski parlamentarni izbori 2007.

Hrvatski parlamentarni izbori 2011.

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su odlukom Predsjednika RH, te održani 4. prosinca 2011. godine, odnosno 3.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski parlamentarni izbori 2011.

Hrvatski parlamentarni izbori 2016.

Izbori za Deveti saziv Hrvatskog sabora održani su 11. rujna 2016. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski parlamentarni izbori 2016.

Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata

Najstariji tragovi ljudske nazočnosti na hrvatskom tlu potječu iz starijeg kamenog doba.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata

Hrvatski predsjednički izbori 1992.

Predsjednički izbori 1992. su prvi predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski predsjednički izbori 1992.

Hrvatski predsjednički izbori 1997.

Rezultati predsjedničkih izbora po županijama: Franjo Tuđman - plavo, Zdravko Tomac - crveno, Vlado Gotovac - žuto Predsjednički izbori 1997. su drugi izbori za predsjednika Republike od neovisnosti Republike Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski predsjednički izbori 1997.

Hrvatski predsjednički izbori 2005.

Rezultati predsjedničkih izbora po županijama: Stjepan Mesić - narančasto, Jadranka Kosor - plavo. Predsjednički izbori 2005. su četvrti predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski predsjednički izbori 2005.

Hrvatski predsjednički izbori 2009.

Predsjednički izbori 2009. su peti predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski predsjednički izbori 2009.

Hrvatski predsjednički izbori 2014.

Izbori za predsjednika Republike Hrvatske šesti su po redu predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski predsjednički izbori 2014.

Hrvatski predsjednički izbori 2019.

Izbori za predsjednika Republike Hrvatske 2019./2020. godine sedmi su po redu predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski predsjednički izbori 2019.

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski sabor

Hrvatski sabor 1861.

Hrvatski sabor 1861., nazvan i "velikim" Hrvatski sabor iz 1861. godine, koji se u literaturi naziva i "Velikim saborom Hrvatske" otvoren je 15. travnja 1861.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski sabor 1861.

Hrvatski vladari

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatski vladari

Hrvatsko domobranstvo (NDH)

Hrvatsko domobranstvo (od studenog 1942. Domobranstvo) bio je naziv za redovne oružane snage Nezavisne Države Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatsko domobranstvo (NDH)

Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko iseljeništvo

20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatsko iseljeništvo

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko pitanje

Hrvatsko pitanje bio je naziv za pitanje statusa hrvatskih zemalja i hrvatskog naroda u raznim državnopravnim okvirima tijekom povijesti - Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, SFRJ.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatsko pitanje

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatsko proljeće

Hrvatsko revolucionarno bratstvo

Hrvatsko revolucionarno bratstvo (HRB) je bila ekstremistička hrvatska emigrantska skupina formira u Australiji početkom 1960-ih.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatsko revolucionarno bratstvo

Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine

Hrvatsko-bugarska bitka (27. svibnja 927. ili 926. godine) dogodila se u neimenovanom neprohodnom prodručju u kojoj je Hrvatsko Kraljevstvo porazila Prvo Bugarsko Carstvo pod vodstvom kneza Alogobotura.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine

Hrvatsko-srpska koalicija

Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatsko-srpska koalicija

Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvoje Šarinić

Hrvoje Šarinić (Sušak, 17. veljače 1935. – Zagreb, 21. srpnja 2017.), bio je hrvatski političar, četvrti predsjednik Vlade Republike Hrvatske (od 12. kolovoza 1992. do 3. travnja 1993.).

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvoje Šarinić

Hrvoje Vukčić Hrvatinić

Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski iz velikaške obitelji Hrvatinić.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hrvoje Vukčić Hrvatinić

Humska zemlja

Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Humska zemlja

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Pogledaj Hrvatska povijest i Hvar

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Pogledaj Hrvatska povijest i Iliri

Ilirik

Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ilirik

Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ilirske pokrajine

Ilirski pokret

Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ilirski pokret

Ilok

Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ilok

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Pogledaj Hrvatska povijest i Istra

Ivan Horvat (ban)

Ivan (Ivaniš) Horvat (oko 1340. – 15. kolovoza 1394.), hrvatski ban.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ivan Horvat (ban)

Ivan Katzianer

Ivan Katzianer (njem. Hans ili Johann Katzianer, slov. Ivan Kacijanar; * Begunje na Gorenjskem, 1491. – Hrvatska Kostajnica, 27. listopada 1539.), kranjski plemić i vojskovođa Habsburgovaca; vrhovni kapetan (zapovjednik) habsburških četa u Hrvatskoj (1530. – 1537.) Od godine 1522.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ivan Katzianer

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ivan Mažuranić

Ivan Meštrović

Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ivan Meštrović

Ivan Paližna

Zagrebačkoj katedrali Ivan Paližna (lat. Joannes de Palisna) (?, - Vrana, 23. ožujka 1391. ili 26. travnja 1392.), bio je hrvatski ban, vitez, ivanovac i prior vranski.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ivan Paližna

Ivan VIII., papa

Ivan VIII. (Rim ? - Rim 882.), rimski papa.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ivan VIII., papa

Ivan Zapolja

Ivan Zapolja (mađ. Zápolya János, Szapolyai János) (Spišský Hrad, Slovačka, 2. lipnja 1487. – Sebeş, Rumunjska, 22. srpnja 1540.), ugarski velikaš, erdeljski vojvoda i knez iz plemenitaške obitelji Zapolja te protukralj Ferdinandu Habsburškom (1527.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ivan Zapolja

Ivanić-Grad

Ivanić-Grad je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ivanić-Grad

Ivica Račan

Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ivica Račan

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ivo Josipović

Ivo Sanader

Dr.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ivo Sanader

Jadranka Kosor

Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska političarka, 9.

Pogledaj Hrvatska povijest i Jadranka Kosor

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Pogledaj Hrvatska povijest i Jadransko more

Jajačka banovina

Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine. Vojvodine Usore Jajačka banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Jajačka banovina

Jajce

Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.

Pogledaj Hrvatska povijest i Jajce

Janko Drašković

Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. – Radgona (Bad Radkersburg), 14. siječnja 1856.), bio je hrvatski političar, "najstariji hrvatski preporoditelj".

Pogledaj Hrvatska povijest i Janko Drašković

Japodi

ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta.

Pogledaj Hrvatska povijest i Japodi

Jelena Lijepa

Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira s Jelenom Lijepom, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu Jelena Lijepa (mađ. Ilona) (?, o.1050. – ?, o.1091.), ugarska princeza, hrvatska kraljica, žena kralja Dmitra Zvonimira (1075. – 1089.), kći ugarskoga kralja Bele I. (1060. – 1063.) i sestra ugarskih kraljeva Gejze I.

Pogledaj Hrvatska povijest i Jelena Lijepa

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14.

Pogledaj Hrvatska povijest i Josip Broz Tito

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Pogledaj Hrvatska povijest i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Pogledaj Hrvatska povijest i Josip Jelačić

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.

Pogledaj Hrvatska povijest i Josip Juraj Strossmayer

Josip Manolić

Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski (prije jugoslavenski) političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e.

Pogledaj Hrvatska povijest i Josip Manolić

Južni Slaveni

Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).

Pogledaj Hrvatska povijest i Južni Slaveni

Južnoslavenska ideja

Južnoslavenska ideja (ilirska ideja ili južnoslavenstvo odnosno jugoslavenstvo), ideja o kulturnom, nacionalnom i političkom povezivanju južnoslavenskih naroda, pri čemu su ti narodi shvaćani kao skup posebnih nacija ili kao jedna nacija.

Pogledaj Hrvatska povijest i Južnoslavenska ideja

Jugoslaveni

Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.

Pogledaj Hrvatska povijest i Jugoslaveni

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22.

Pogledaj Hrvatska povijest i Jugoslavenska narodna armija

Jugoslavenski odbor

Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr.

Pogledaj Hrvatska povijest i Jugoslavenski odbor

Kapitulacija Italije

Kapitulacija Italije, točnije Primirje s Italijom (talijanski: Armistizio di Cassibile) bilo je primirje potpisano između Saveznika i Italije 3. rujna 1943., a time je Italija prešla na stranu Saveznika (uz vrlo mali učinak u borbi na toj strani).

Pogledaj Hrvatska povijest i Kapitulacija Italije

Karađorđevići

Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.

Pogledaj Hrvatska povijest i Karađorđevići

Karađorđevo

Karađorđevo (ćir.: Карађорђево, mađ.: Bélamajor) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Hrvatska povijest i Karađorđevo

Karlo I. Robert

Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.

Pogledaj Hrvatska povijest i Karlo I. Robert

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I.

Pogledaj Hrvatska povijest i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Karlo Veliki

Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva

Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Karlovac

Karpati

Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.

Pogledaj Hrvatska povijest i Karpati

Katolička Crkva u Hrvatskoj

Katolička Crkva u Hrvatskoj najbrojnija je kršćanska i općenito vjerska zajednica u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Katolička Crkva u Hrvatskoj

Károly Khuen-Héderváry

Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.

Pogledaj Hrvatska povijest i Károly Khuen-Héderváry

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kelti

Klis

JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Klis

Kneževina

Kneževina odnosi se na oblik vlasti države, na čelu s knezom.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kneževina

Knezovi Zrinski

Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Knezovi Zrinski

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Knin

Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kolinda Grabar-Kitarović

Komunistička partija Hrvatske

Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Komunistička partija Hrvatske

Koncentracijski logor Jasenovac

Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Pogledaj Hrvatska povijest i Koncentracijski logor Jasenovac

Kondominij

Kondominij ili koimperij (iz latinskog con-dominium, hrv. "suvlasništvo") u međunarodnom pravu označava zajedničku upravu i vlast nad teritorijem između dviju ili više država.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kondominij

Konstantin VII. Porfirogenet

Konstantin VII.

Pogledaj Hrvatska povijest i Konstantin VII. Porfirogenet

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Pogledaj Hrvatska povijest i Koprivnica

Koruška (austrijska savezna zemlja)

Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Koruška (austrijska savezna zemlja)

Kralj Tomislav

Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kralj Tomislav

Kraljevina Crna Gora

Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kraljevina Crna Gora

Kraljevina Dalmacija

Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kraljevina Dalmacija

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kraljevina Italija

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kraljevina Srbija

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kraljevina Ugarska

Kraljevsko hrvatsko domobranstvo

Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kranjska

Krapinski pračovjek

Lubanja neandertalskog pračovjeka iz nalazišta kod Krapine. Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu: ''lubanja C''. Krapinski pračovjek je popularni naziv za praljude iz vrste neandertalaca čiji su fosilni ostatci pronađeni u špilji na Hušnjakovu brijegu pored Krapine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Krapinski pračovjek

Krbavska bitka

Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.

Pogledaj Hrvatska povijest i Krbavska bitka

Križevci

Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Križevci

Krk

Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Pogledaj Hrvatska povijest i Krk

Kroatofobija

Srbijanski političar, četnički vojvoda i velikosrpski ideolog Vojislav Šešelj je tijekom dugotrajnog suđenja za ratne zločine u Haagu napisao čak dvije knjige - svaka opsega većeg od 1.000 stranica - u kojima potpiruje kroatofobiju i raspreda zašto Hrvatska ne smije postojati i kako postići da ona više ne postoji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kroatofobija

Kronologija starog Rima

Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kronologija starog Rima

Krsto I. Frankapan Brinjski

Zrinjevcu Krsto I. Frankapan Brinjski ili Ozaljski (Modruš?, 1482. – Martijanec, kraj Ludbrega, 27. rujna 1527.), hrvatski knez, ban Kraljevine Hrvatske, branitelj Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, vrhovni kapetan Ugarske između Drave i Dunava te vranski prior iz velikaške obitelji Frankapana.

Pogledaj Hrvatska povijest i Krsto I. Frankapan Brinjski

Kultura u Hrvatskoj

Bašćanska ploča Kultura u Hrvatskoj ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: Hrvati naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kultura u Hrvatskoj

Kupa

Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Pogledaj Hrvatska povijest i Kupa

Labin

panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Labin

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Pogledaj Hrvatska povijest i Lastovo

Latenska kultura

Mapa halštatske (žuto) i latenske kulture (zeleno) s imenima keltskih plemena. U središnjoj Europi, željezno doba je podijeljeno u dvije faze u kojima dominiraju Kelti: rana željezna halštatska kultura (prema mjestu u Austriji, Hallsttatu, HaC i D, 800. – 450. pr. Kr.) i kasna željezna latenska kultura (prema mjestu u Švicarskoj, La Tène) koja traje od 450.

Pogledaj Hrvatska povijest i Latenska kultura

Lav X.

Papa Lav X., rođen kao Giovanni de' Medici, sin firentinskog kneza Lorenza Veličanstvenog, (Firenca, 11. prosinca 1475. – Rim, 1. prosinca 1521.), bio je papa od 1513. do svoje smrti 1521. Iako je ovaj učeni papa i humanist bio pravi predstavnik renesanse(Izgradio Baziliku sv. Petra u Rimu, te je bio pokrovitelj Michelangela i Rafaela), u Europi rastrganoj teološkim borbama, često je kritiziran kao nedorastao svojoj službi.

Pogledaj Hrvatska povijest i Lav X.

Liburni

Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.

Pogledaj Hrvatska povijest i Liburni

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Pogledaj Hrvatska povijest i Lika

Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ljudevit Gaj

Ljudevit Posavski

Ljudevit Posavski bio je knez Donje Panonije, a vladao je od 810. do 823. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ljudevit Posavski

Ljudevitov ustanak

Ljudevitov ustanak je bio ustanak Panonske Hrvatske pod vodstvom kneza Ljudevita protiv Franaka, koji je trajao od 819.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ljudevitov ustanak

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru.

Pogledaj Hrvatska povijest i Lošinj

Londonski ugovor

Londonski ugovor iz 1915.

Pogledaj Hrvatska povijest i Londonski ugovor

Ludovik I. Anžuvinac

Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ludovik I. Anžuvinac

Ludovik II. Jagelović

Ludovik II.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ludovik II. Jagelović

Luka Ibrišimović

Požegi Luka Ibrišimović (ili Imbrišimović) (Požega ili Sibinj, oko 1626. – Požega, ožujak 1698.) franjevac, protuturski borac i vođa ustanka u Slavoniji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Luka Ibrišimović

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Mađari

Mađarizacija

Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Mađarizacija

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.

Pogledaj Hrvatska povijest i Mađarska

Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva

Maksimilijan I. (Bečko Novo Mjesto, 22. ožujka 1459. – Wels, 12. siječnja 1519.), njemački kralj i rimsko-njemački car iz dinastije Habsburg, sin Fridrika III. (IV.). Svojim ženidbama i vještom dinastičkom politikom uzdigao je Habsburgovce u najmoćniju europsku vladarsku kuću.

Pogledaj Hrvatska povijest i Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva

Maksimilijan Vrhovac

Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.

Pogledaj Hrvatska povijest i Maksimilijan Vrhovac

Marševi smrti

Jedno od brojnih mjesta masovnih pogubljenja na marševima smrti:Jazovka. Marševi smrti su oblik kolektivnog usporenog istrebljenja.

Pogledaj Hrvatska povijest i Marševi smrti

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Pogledaj Hrvatska povijest i Marija Terezija Austrijska

Markgrofovija Istra

Markgrofovija Istra bila je teritorijalna jedinica u sklopu austrijske krunske zemlje Austrijsko primorje u Habsburškoj Monarhiji i Austro-Ugarskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Markgrofovija Istra

Marko Mesić

Spomenik popu '''Marku Mesiću''' u Brinju Marko Mesić (1640. – Karlobag, 2. veljače 1713.), hrvatski svećenik i ratnik.

Pogledaj Hrvatska povijest i Marko Mesić

Marko Veselica

Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važan disident u komunističkoj Jugoslaviji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Marko Veselica

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Pogledaj Hrvatska povijest i Matica hrvatska

Matija Gubec

Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.) Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?),, Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1.

Pogledaj Hrvatska povijest i Matija Gubec

Matija Korvin

Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485.

Pogledaj Hrvatska povijest i Matija Korvin

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Pogledaj Hrvatska povijest i Međimurska županija

Međunarodno priznanje Hrvatske

Franjom Tuđmanom 22. svibnja 1992. Međunarodno priznanje Hrvatske je postupno uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija i sljedeći dan su se novosamostalne države uzajamno priznale.

Pogledaj Hrvatska povijest i Međunarodno priznanje Hrvatske

Mehmed II.

Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.

Pogledaj Hrvatska povijest i Mehmed II.

Miko Tripalo

Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.

Pogledaj Hrvatska povijest i Miko Tripalo

Minijatura (slikarstvo)

Časoslova Farnese'' s prikazom ''Poklonstva mudraca'' i ''Salomon s kraljicom od Sabe'' iz 1546. Minijatura (iz talijanskog) ima dvojako značenje u slikarstvu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Minijatura (slikarstvo)

Mir u Srijemskim Karlovcima

Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.

Pogledaj Hrvatska povijest i Mir u Srijemskim Karlovcima

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja

Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska povijest i Miroslav Krleža

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Pogledaj Hrvatska povijest i Mlađe kameno doba

Mladen I. Šubić Bribirski

Mladen I. Šubić Bribirski (o. 1255. – 1304.), trogirski načelnik od 1276.

Pogledaj Hrvatska povijest i Mladen I. Šubić Bribirski

Mladen II. Šubić Bribirski

Mladen/Mladin II.

Pogledaj Hrvatska povijest i Mladen II. Šubić Bribirski

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Mletačka Republika

Mohačka bitka

Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.

Pogledaj Hrvatska povijest i Mohačka bitka

Moliški Hrvati

Moliški Hrvati (Molizanski Hrvati) dio su hrvatskog naroda i žive u regiji Molise u Italiji u selima Acquaviva Collecroce (hrvatski Kruč), San Felice del Molise (hrvatski Štifilić), Montemitro (hrvatski Mundimitar).

Pogledaj Hrvatska povijest i Moliški Hrvati

Moravski Hrvati

Hrvatski dom u Frielištofu Moravski Hrvati (češ.: Moravští Chorvati ili Moravští Chorvaté, njem.: Mährische Kroaten) su etnička skupina koja se bježeći pred Turcima u 16.

Pogledaj Hrvatska povijest i Moravski Hrvati

Moslavina

Hrvatske prikazana crvenom bojom Vrtlinske. Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Moslavina

Most (hrvatska politička stranka)

Most je hrvatska politička stranka nastala 17.

Pogledaj Hrvatska povijest i Most (hrvatska politička stranka)

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Pogledaj Hrvatska povijest i Napoleon Bonaparte

Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I.

Pogledaj Hrvatska povijest i Napoleonski ratovi

Narodna stranka

Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.

Pogledaj Hrvatska povijest i Narodna stranka

Narodni pokret 1903. godine

Tijekom 1903. godine izbio je u Banskoj Hrvatskoj tzv.

Pogledaj Hrvatska povijest i Narodni pokret 1903. godine

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.

Pogledaj Hrvatska povijest i NATO

Neandertalac

Rekonstruirani kostur neandertalca.Neandertalac je izumrla vrsta roda Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta i dio jugozapadne Azije od sjevera Arapskog poluotoka do šire okolice Kaspijskoga mora.

Pogledaj Hrvatska povijest i Neandertalac

Nelipić

Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Nelipić

Neretvanska kneževina

Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).

Pogledaj Hrvatska povijest i Neretvanska kneževina

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Nezavisna Država Hrvatska

Nikica Valentić

Nikica Valentić (Gospić, 24. studenoga 1950. – Zagreb, 3. svibnja 2023.), bio je hrvatski političar i pravnik.

Pogledaj Hrvatska povijest i Nikica Valentić

Nikola Šubić Zrinjski (opera)

Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca zacijelo je najpopularnije hrvatsko glazbeno-scensko djelo.

Pogledaj Hrvatska povijest i Nikola Šubić Zrinjski (opera)

Nikola Šubić Zrinski

Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.

Pogledaj Hrvatska povijest i Nikola Šubić Zrinski

Nikola Iločki

Nikola Iločki (mađ.: Újlaki Miklós; 1410. – 1477.), hrvatsko-mađarsko-bosanski velikaš, mačvanski ban (1430. – 1477.), vojvoda Transilvanije (1441. – 1458. i 1462. – 1465.), hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (1472.) i titularni bosanski kralj (1471. – 1476.).

Pogledaj Hrvatska povijest i Nikola Iločki

Nikola Jurišić

Nikola Jurišić (o. 1490 - 1545.) Spomenik '''Nikoli Jurišiću''' u Zagrebu. Grb baruna Nikole Jurišića. Nikola barun Jurišić od Kisega (mađarski: Jurisics Miklós), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat.

Pogledaj Hrvatska povijest i Nikola Jurišić

Nikola Pašić

Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.

Pogledaj Hrvatska povijest i Nikola Pašić

Nin

kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.

Pogledaj Hrvatska povijest i Nin

O upravljanju Carstvom

O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.

Pogledaj Hrvatska povijest i O upravljanju Carstvom

Obrana Dubrovnika

Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Obrana Dubrovnika

Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Pogledaj Hrvatska povijest i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Ogulin

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ogulin

Operacija Bljesak

Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.

Pogledaj Hrvatska povijest i Operacija Bljesak

Operacija Miljevci

Operacija Miljevci (Miljevački plato), oslobodilačka akcija Hrvatske vojske u kojoj je oslobođen prostor od 108 četvornih kilometara i 7 sela u šibenskom zaleđu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Operacija Miljevci

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Pogledaj Hrvatska povijest i Operacija Oluja

Opsada Beča 1683.

Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683.

Pogledaj Hrvatska povijest i Opsada Beča 1683.

Opsada Gvozdanskog 1577. – 1578.

Opsada Gvozdanskog 1577.

Pogledaj Hrvatska povijest i Opsada Gvozdanskog 1577. – 1578.

Opsada Sigeta

Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Opsada Sigeta

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Pogledaj Hrvatska povijest i Oružane snage Republike Hrvatske

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Osijek

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.

Pogledaj Hrvatska povijest i Osmansko Carstvo

Osor

Osor je mjesto na otoku Cresu, na prevlaci što je nekad spajala danas razdvojene otoke Cres i Lošinj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Osor

Ostrogon

Ostrogon ili Ostrigon Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađarski: Esztergom, latinski: Strigonium, njemački: Gran, poljski: Ostrzyhom, slovački: Ostrihom, turski: Estergon, rumunjski: Strigoniu) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpešte.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ostrogon

Oton Iveković

Oton Iveković (Klanjec, 17. travnja 1869. – Klanjec, 4. srpnja 1939.), bio je hrvatski slikar historicizma.

Pogledaj Hrvatska povijest i Oton Iveković

Ovčara

Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ovčara

Pacta conventa

rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.

Pogledaj Hrvatska povijest i Pacta conventa

Pad Beograda (1521.)

Pad Beograda 1521.

Pogledaj Hrvatska povijest i Pad Beograda (1521.)

Pad Carigrada 1453.

Pad Carigrada 1453. bila je prijelomna bitka u kojoj su Turci Osmanlije osvojili Carigrad, prijestolnicu Bizantskog Carstva.

Pogledaj Hrvatska povijest i Pad Carigrada 1453.

Panonija

Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.

Pogledaj Hrvatska povijest i Panonija

Panonska Hrvatska (kneževina)

Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.

Pogledaj Hrvatska povijest i Panonska Hrvatska (kneževina)

Partizani

Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.

Pogledaj Hrvatska povijest i Partizani

Partnerstvo za mir

Zemlje koje teže priključenju Partnerstvu za mir Partnerstvo za mir je političko-vojni program NATO saveza usmjeren ka stvaranju povjerenja između zemalja članica NATO-a i drugih zemalja Europe i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, uspostavljanju međusobne vojne suradnje i regionalne stabilnosti.

Pogledaj Hrvatska povijest i Partnerstvo za mir

Pavao I. Šubić Bribirski

Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.

Pogledaj Hrvatska povijest i Pavao I. Šubić Bribirski

Pavao Ritter Vitezović

''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.

Pogledaj Hrvatska povijest i Pavao Ritter Vitezović

Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.

Pogledaj Hrvatska povijest i Personalna unija

Perun (brdo)

Brdo Perun nalazi se uz obale Jadranskog mora.

Pogledaj Hrvatska povijest i Perun (brdo)

Petar Berislavić

Ivana Meštrovića iz 1933. godine. Petar Berislavić (mađ. Beriszló; Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je hrvatski ban, vesprimski biskup, kardinal i vojskovođa iz roda Berislavića Trogirskih.

Pogledaj Hrvatska povijest i Petar Berislavić

Petar IV. Zrinski

Grof Petar IV.

Pogledaj Hrvatska povijest i Petar IV. Zrinski

Petar Krešimir IV.

Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.

Pogledaj Hrvatska povijest i Petar Krešimir IV.

Petar Snačić

Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Petar Snačić

Peter Carington

Lord Carrington Peter Carington, poznati i kao Lord Carrington (London, 6. lipnja 1919. – London, 9. srpnja 2018.) bio je britanski barun i konzervativni političar.

Pogledaj Hrvatska povijest i Peter Carington

Petrinja

Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.

Pogledaj Hrvatska povijest i Petrinja

Petrova gora

Petrova gora se nalazi u Karlovačkoj županiji, Republika Hrvatska.

Pogledaj Hrvatska povijest i Petrova gora

Počitelj (Čapljina, BiH)

Počitelj je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.

Pogledaj Hrvatska povijest i Počitelj (Čapljina, BiH)

Požega

Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Požega

Podrijetlo Hrvata

Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.

Pogledaj Hrvatska povijest i Podrijetlo Hrvata

Podunavlje

VukovarPodunavlje je naziv za područja uz Dunav locirana u Srbiji (Vojvodina i Središnja Srbija) i Hrvatskoj (Slavonija, Srijem i Baranja).

Pogledaj Hrvatska povijest i Podunavlje

Poganstvo

Ruševine grčkog hrama na Siciliji Poganstvo (lat.: paganus pagano; i pagus, selo, mjesto), pojam kojim su kršćani i Židovi nazivali pripadnike politeističkih religija.

Pogledaj Hrvatska povijest i Poganstvo

Pokrštenje Hrvata

Pokrštenje Hrvata bilo je, po svemu sudeći, postupan proces koji se zbivao u razdoblju od VII.

Pogledaj Hrvatska povijest i Pokrštenje Hrvata

Politika novoga kursa

Politika »novoga kursa« je bila politički program dijela hrvatskih i srpskih političara iz banske Hrvatske i Dalmacije, oblikovan u prvom desetljeću XX.

Pogledaj Hrvatska povijest i Politika novoga kursa

Poreč

Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.

Pogledaj Hrvatska povijest i Poreč

Povijest Bosne i Hercegovine

Povijesna zbivanja na tlu Bosne i Hercegovine traje od davne prošlosti do danas.

Pogledaj Hrvatska povijest i Povijest Bosne i Hercegovine

Povijest Dalmacije

Povijest Dalmacije obuhvaća povijest Dalmacije, jednog od najstarijih hrvatskih regionalnih pojmova.

Pogledaj Hrvatska povijest i Povijest Dalmacije

Povijest Europe

Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Povijest Europe

Povijest Istre

Istru naseljava u 11.

Pogledaj Hrvatska povijest i Povijest Istre

Povijest Međimurja

Međimurje je naseljeno od najstarijih vremena, zahvaljujući pogodnim uvjetima za život.

Pogledaj Hrvatska povijest i Povijest Međimurja

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Pogledaj Hrvatska povijest i Pravoslavlje

Primorska banovina

Primorska banovina Primorska banovina je bila upravna jedinica u Kraljevini Jugoslaviji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Primorska banovina

Primorska Hrvatska (kneževina)

Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).

Pogledaj Hrvatska povijest i Primorska Hrvatska (kneževina)

Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.

Pogledaj Hrvatska povijest i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Pristupanje Hrvatske NATO-u

Svečanost podizanja NATO-ve zastave u Zagrebu 7. travnja 2009. Republika Hrvatska članica je Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) od 1. travnja 2009. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Pristupanje Hrvatske NATO-u

Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918.

Prosvjedi 5. prosinca 1918. godine Prosinačke žrtve 5.

Pogledaj Hrvatska povijest i Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918.

Prosvijećeni apsolutizam

18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18.

Pogledaj Hrvatska povijest i Prosvijećeni apsolutizam

Prvi sisački partizanski odred

Siska. Prvi sisački partizanski odred osnovan je 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica pokraj Siska.

Pogledaj Hrvatska povijest i Prvi sisački partizanski odred

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Pogledaj Hrvatska povijest i Prvi svjetski rat

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Pula

Rab

Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Rab

Rapalski ugovor

Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.

Pogledaj Hrvatska povijest i Rapalski ugovor

Raspad Austro-Ugarske

Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.

Pogledaj Hrvatska povijest i Raspad Austro-Ugarske

Raspad SFRJ

Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.

Pogledaj Hrvatska povijest i Raspad SFRJ

Raspad SSSR-a

Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.

Pogledaj Hrvatska povijest i Raspad SSSR-a

Rat u Bosni i Hercegovini

Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Rat u Bosni i Hercegovini

Rat u Sloveniji

Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.

Pogledaj Hrvatska povijest i Rat u Sloveniji

Referendum o hrvatskoj samostalnosti

Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Referendum o hrvatskoj samostalnosti

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Republika Srpska Krajina

Revolucija u Mađarskoj 1848.

Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Revolucija u Mađarskoj 1848.

Riječka rezolucija

Riječka rezolucija je politički dokument potpisan 3. listopada 1905. u Rijeci nakon dvodnevnoga sastanka hrvatskih i srpskih zastupnika iz pokrajinskih sabora u Dalmaciji i Istri te iz banske Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Riječka rezolucija

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Rijeka

Sabirni logor Stara Gradiška

Koncentracijski logor Stara Gradiška bio je koncentracijski logor u okolici Stare Gradiške, kojeg su od 1942. do 1945. vodila Ustaška obrana tijekom Drugog svjetskog rata u NDH.

Pogledaj Hrvatska povijest i Sabirni logor Stara Gradiška

Salona

Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.

Pogledaj Hrvatska povijest i Salona

Sarajevski atentat

Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.

Pogledaj Hrvatska povijest i Sarajevski atentat

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Sava

Savez komunista Hrvatske

Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Savez komunista Hrvatske

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Pogledaj Hrvatska povijest i Savez komunista Jugoslavije

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Pogledaj Hrvatska povijest i Savezna Republika Jugoslavija

Savka Dabčević-Kučar

Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.

Pogledaj Hrvatska povijest i Savka Dabčević-Kučar

Savska banovina

Položaj banovine u Kraljevini Jugoslaviji Savska banovina je bila banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1939. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Savska banovina

Sedmogodišnji rat

Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.

Pogledaj Hrvatska povijest i Sedmogodišnji rat

Seljačka buna

Seljačka buna (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat),, preuzeto 30.

Pogledaj Hrvatska povijest i Seljačka buna

Seljačko-demokratska koalicija

Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.

Pogledaj Hrvatska povijest i Seljačko-demokratska koalicija

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Senj

Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska)

Barokna crkva u Sigetu. Siget (mađ. Szigetvár, nje. Großsiget, Inselburg) je gradić u južnoj Mađarskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska)

Sile Osovine

Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Sile Osovine

Sinj

Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Sinj

Sirmij

Sirmij u provinciji Panonija Druga Sirmij (lat. Sirmium) je današnja Srijemska Mitrovica, a bila antički grad rimske provincije Panonije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Sirmij

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Sisak

Skradin

Skradin je grad u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Skradin

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Pogledaj Hrvatska povijest i Slaveni

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Slavonija

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Pogledaj Hrvatska povijest i Slobodan Milošević

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.

Pogledaj Hrvatska povijest i Slovenija

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Pogledaj Hrvatska povijest i Socijaldemokratska partija Hrvatske

Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo

Položaj SAP Kosova u SFRJ Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo bila je pokrajina SFRJ u sastavu SR Srbije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo

Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina

Položaj SAP Vojvodine (crveno) u SFRJ i SR Srbiji (žuto) Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina bila je autonomna pokrajina SFRJ u sastavu SR Srbije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.

Pogledaj Hrvatska povijest i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Crna Gora

Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Socijalistička Republika Crna Gora

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Srbija

Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Socijalistička Republika Srbija

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Sovjetski Savez

Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.

Spaljivanje mađarske zastave na Trgu bana Jelačića 16.

Pogledaj Hrvatska povijest i Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Split

Splitski crkveni sabori

Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.

Pogledaj Hrvatska povijest i Splitski crkveni sabori

Sporazum Cvetković–Maček

Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.

Pogledaj Hrvatska povijest i Sporazum Cvetković–Maček

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

SSP stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ili skraćeno SSP (engleski Stabilisation and Association Agreement; francuski L'accord de stabilisation et d'association) predstavlja novu generaciju sporazuma o pridruženom članstvu za države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Makedonija, Albanija, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo).

Pogledaj Hrvatska povijest i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Pogledaj Hrvatska povijest i Srbi

Srbi u Hrvatskoj

Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Srbi u Hrvatskoj

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.

Pogledaj Hrvatska povijest i Srbija

Srbizacija

U Vukovom rječniku iz 1818. godine nalaze se pojmovi: ''srbiti'', ''srbitise'', ''srbljenje''. Srbizacija ili posrbljavanje označava kulturnu i nacionalnu asimilaciju nesrpskog stanovništva u srpsku naciju.

Pogledaj Hrvatska povijest i Srbizacija

Srebrenička banovina

Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine. Vojvodine Usore Srebrenička (Srebrnička) banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Srebrenička banovina

Središnja Hrvatska

Prikaz Središnje Hrvatske na karti Republike Hrvatske. Središnja Hrvatska ili Zagrebačka makroregija je dio peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Središnja Hrvatska

Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini

Zastava Bivše članice CEFTA (eng: Central European Free Trade Agreement) je višestrani (multilateralni) ugovor o slobodnoj trgovini.

Pogledaj Hrvatska povijest i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini

Srednjovjekovna bosanska država

Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.

Pogledaj Hrvatska povijest i Srednjovjekovna bosanska država

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Srijem

Srijemska Mitrovica

Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Srijemska Mitrovica

Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Srpska pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Srpska pravoslavna Crkva

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Pogledaj Hrvatska povijest i Srpskohrvatski jezik

Starije kameno doba

Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.

Pogledaj Hrvatska povijest i Starije kameno doba

Starohrvatska umjetnost

Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.

Pogledaj Hrvatska povijest i Starohrvatska umjetnost

Stjepan Držislav

Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.

Pogledaj Hrvatska povijest i Stjepan Držislav

Stjepan II. Kotromanić

Stjepan II.

Pogledaj Hrvatska povijest i Stjepan II. Kotromanić

Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj

Stjepan II. (Stjepan III. kao hrvatski kralj; mađ. II. István) (1101. – 1. ožujka 1131.), ugarsko-hrvatski kralj iz dinastije Arpadovića, a vladao je 1116. – 1131. Otac ga je okrunio za hrvatsko-dalmatinskog kralja još 1102. godine, kako bi mu osigurao pravo na prijestolje, nasuprot njegovu stricu, hercegu Almošu, bivšem hrvatskom kralju (1091.

Pogledaj Hrvatska povijest i Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992.

Pogledaj Hrvatska povijest i Stjepan Mesić

Stjepan Radić

Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.

Pogledaj Hrvatska povijest i Stjepan Radić

Stjepangrad

Stjepangrad, Blagajska utvrda ili Bona je srednjovjekovna utvrda antičkih korijena u Hercegovini, kod Blagaja.

Pogledaj Hrvatska povijest i Stjepangrad

Stogodišnji hrvatsko-turski rat

Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.

Pogledaj Hrvatska povijest i Stogodišnji hrvatsko-turski rat

Stradun

Placa (Stradun) Placa zimi Placa ili Stradun je glavna ulica u staroj gradskoj jezgri, ali i u Dubrovniku općenito.

Pogledaj Hrvatska povijest i Stradun

Stranka prava

Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.

Pogledaj Hrvatska povijest i Stranka prava

Sulejman II.

Sultan Sulejman II Sulejman II. (15. travnja 1642. – 1691.), 20. osmanski sultan, sin Ibrahima I. i sultanije Salihe Dilašub, porijeklom Srpkinje (r.Katarina, 1627. – 1688.). Sulejman II.

Pogledaj Hrvatska povijest i Sulejman II.

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ.

Pogledaj Hrvatska povijest i Sveto Rimsko Carstvo

Svetozar Pribićević

Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.

Pogledaj Hrvatska povijest i Svetozar Pribićević

Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Svjetska trgovinska organizacija

T-55

T-54 i T-55 ime je za sovjetski tenk koji je nastao kao zamjena za vrlo uspješni tenk T-34 iz Drugog svjetskog rata.

Pogledaj Hrvatska povijest i T-55

Talijanizacija

fašističke partije (tal. P.N.F. - Partito Nazionale Fascista), gdje se pod prijetnjom "uvjerljivih metoda" zabranjuje uporaba "slavenskog" jezika na javnom mjestu. Kao "nositelj vlasti" koja proglašuje zabranu potpisani su "skvadristi", tj. lokalni fašistiTalijanizacija ili potalijančivanje označava proces kulturne asimilacije tijekom kojeg se netko ili nešto djelomično ili nimalo talijanski pretvara u nekog ili nešto potpuno talijansko.

Pogledaj Hrvatska povijest i Talijanizacija

Tanajske ploče

Tanajske ploče Tanajske ploče su dva epigrafska natpisa iz 3. stoljeća koje je 1853. godine pronašao ruski arheolog Pavel Mihailovič Leontjev u gradu Azovu u Rusiji koji se tada zvao Tanais.

Pogledaj Hrvatska povijest i Tanajske ploče

Teritorijalna obrana

Teritorijalna obrana (kratica TO) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFR Jugoslavije, odnosno najširi oblik "organizovanja radnih ljudi i građana za oružanu borbu", sa zadaćom nadzora i nazočnosti na cijelom teritoriju SFR Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Teritorijalna obrana

Tihomir Orešković

Tihomir Orešković (Zagreb, 1. siječnja 1966.), hrvatski je i kanadski poslovni čovjek, predsjednik trinaeste Vlade Republike Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Tihomir Orešković

Toma Erdődy

Portret '''Tome Erdödya''' u molitvi. U pozadini se odvija Bitka kod Siska, a na nebu je banderola s geslom "'''In Deo vici'''" zagrebačkoj katedrali. Iznad glave urezano je geslo "'''In Deo vici'''" Toma II.

Pogledaj Hrvatska povijest i Toma Erdődy

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Travanjski rat

Travnik

Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.

Pogledaj Hrvatska povijest i Travnik

Travunija

Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Travunija

Treće zasjedanje ZAVNOH-a

Treće zasjedanje ZAVNOH-a Treće zasjedanje ZAVNOH-a je održano u Topuskom, 8.

Pogledaj Hrvatska povijest i Treće zasjedanje ZAVNOH-a

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Pogledaj Hrvatska povijest i Treći Reich

Trenkovi panduri

Hrvatski Panduri oko 1742. godine. Trenkovi panduri bili su postrojba hrvatskih vojnika iz Slavonije koji su sudjelovali u ratovima koje je bečki dvor u to vrijeme vodio u Europi.

Pogledaj Hrvatska povijest i Trenkovi panduri

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Pogledaj Hrvatska povijest i Tridesetogodišnji rat

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Trogir

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Trojni pakt

Japanski propagandni plakat iz 1938.: "Dobri prijatelji iz tri zemlje" (仲良し三国, ''nakayoshi san-goku'') Trojni pakt su potpisale tadašnje fašističke države Italija, Njemačka i Japan 27. rujna 1940. u Berlinu i time stupile u vojni savez.

Pogledaj Hrvatska povijest i Trojni pakt

Trpimir I.

Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.

Pogledaj Hrvatska povijest i Trpimir I.

Trpimirovići

Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.

Pogledaj Hrvatska povijest i Trpimirovići

Tvrtko I. Kotromanić

Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.

Pogledaj Hrvatska povijest i Tvrtko I. Kotromanić

UDBA

Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.

Pogledaj Hrvatska povijest i UDBA

Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

Članice Europske unije od 1. srpnja 2013. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji je međunarodni ugovor između država članica EU-a i Hrvatske čije je sklapanje i stupanje na snagu pravna pretpostavka za ostvarivanje članstva Hrvatske u Europskoj uniji i Europskoj zajednici za atomsku energiju.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ujedinjeni narodi

Ultranacionalizam

Ultranacionalizam je »ekstremni nacionalizam koji promiče interes jedne države ili naroda iznad svih ostalih« ili jednostavno »ekstremna odanost vlastitoj naciji«.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ultranacionalizam

Una

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.

Pogledaj Hrvatska povijest i Una

Unitarističko jugoslavenstvo

Jugounitarizam je skup ideja koji se zalaže za ideje centralizirane i unitarne jugoslavenske države preko poticanja osjećaja jugoslavenskog nacionalizma (jugoslavenstvo).

Pogledaj Hrvatska povijest i Unitarističko jugoslavenstvo

UNPROFOR

UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage Ujedinjenih Naroda) osnovane 21. veljače 1992. Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. ožujka 1995.(formiran je UNCRO) Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.

Pogledaj Hrvatska povijest i UNPROFOR

UNTAES

Prijelazna uprava UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem poznatija po engleskoj skraćenici UNTAES (od eng. UN Transitional Administration in Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium) bila je privremena mirovna administracija za područje hrvatskog Podunavlja koja je omogućila mirno okončanje Domovinskog rata na istoku Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i UNTAES

Uskoci

Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.

Pogledaj Hrvatska povijest i Uskoci

Usora i Soli

Banovine Usora i Soli u srednjem vijeku Nastanak vojvodine Usore Usora i Soli, područje u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem vijeku koje je nerijetko na čelu imalo svog posebnog bana.

Pogledaj Hrvatska povijest i Usora i Soli

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ustaše

Ustaška vojnica

Ustaška vojnica bila je vojni ogranak Ustaškog pokreta, aktivna na prostoru Nezavisne Države Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ustaška vojnica

Ustav druge Jugoslavije

Ustav iz 1946. Socijalistička Jugoslavija je tijekom svog postojanja u nekoliko navrata mijenjala ustave.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ustav druge Jugoslavije

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ustav Republike Hrvatske

Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske

Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.

Pogledaj Hrvatska povijest i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske

Vašvarski mir

Vašvarski mir (turskim riječima) Vašvarski mir ili Mir u Vašvaru (mađ. Vasvár), nazivan još i sramotnim mirom, bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je uslijedio nakon Monošterske bitke ili bitke kod Sv.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vašvarski mir

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Varaždin

Velika Kladuša

Velika Kladuša je općina na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Velika Kladuša

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Pogledaj Hrvatska povijest i Velika Srbija

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Pogledaj Hrvatska povijest i Venecija

Višeslav

Krstionica kneza VišeslavaVišeslav je bio knez primorskih Hrvata, na području Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću.

Pogledaj Hrvatska povijest i Višeslav

Višeslavova krstionica

Krstionica kneza Višeslava Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje knez Višeslav, to je jedan od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka.

Pogledaj Hrvatska povijest i Višeslavova krstionica

Vidovdanski ustav

Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vidovdanski ustav

Vijeće Europe

Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vijeće Europe

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

Vinkovci

Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vinkovci

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Virovitica

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vis

Vlaški statuti

Svoj Vlaški zakon je donio Hrvatski sabor 1629.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vlaški statuti

Vladimir Bakarić

Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vladimir Bakarić

Vladko Maček

Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vladko Maček

Vlasi

Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vlasi

VMRO

Granice Makedonije i Odrinske Trakije 1913. VMRO je akronim od Vnatrešna Makedonska Revolucionna Organizacija (makedonski: Внатрешна Македонска Револуционерна Организација, bugarski: Вътрешна Македоно-Одринска Революционна Организация) je tajna politička organizacija koja je djelovala od kraja XIX.

Pogledaj Hrvatska povijest i VMRO

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vojna krajina

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vojvodina

Vučedolska golubica

Vučedolska golubica, ispravnije vučedolska jarebica, najpoznatija je keramička posuda s arheoloških iskopina na Vučedolu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vučedolska golubica

Vučedolska kultura

Vučedolska kultura je kultura, a u klasičnoj fazi svog razvoja kulturni kompleks mlađeg eneolitika (bakrenog doba), nazvana po lokalitetu Vučedolu (5 km istočno od centra grada Vukovara), gdje se nalaze ostaci velikog naselja bakrenog doba.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vučedolska kultura

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vukovar

Vukovarski vodotoranj

Vukovarski vodotoranj je građevina u Vukovaru, simbol stradanja i otpora grada tijekom Domovinskog rata.

Pogledaj Hrvatska povijest i Vukovarski vodotoranj

Washingtonski sporazum (1994.)

Potpisivanje sporazuma Washingtonski sporazum je sporazum potpisan između bosanskohercegovačkih Hrvata (koje je predstavljala Republike Hrvatske) i Republike Bosne i Hercegovine (u multietničkoj vladi kojom su tada dominirali Bošnjaci) 18. ožujka 1994. godine u Washingtonu.

Pogledaj Hrvatska povijest i Washingtonski sporazum (1994.)

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zadar

Zadarska rezolucija

Zadarska rezolucija je dokument prihvaćen u Zadru 17. listopada 1905. na sastanku 26 srpskih opozicijskih zastupnika iz Dalmacije, odnosno srpskih zastupnika u Carevinskom vijeću Austro-Ugarske s predstavnicima srpskih stranaka u Dalmaciji (Srpska stranka) te banskoj Hrvatskoj (Srpska narodna radikalna stranka i Srpska samostalna stranka).

Pogledaj Hrvatska povijest i Zadarska rezolucija

Zadarski mir

Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zadarski mir

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zagreb

Zagrebačka biskupija

Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zagrebačka biskupija

Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zagrebačka nadbiskupija

Zahtijevanja naroda

Zahtijevanja naroda "Zahtijevanja naroda" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen 25. ožujka 1848. koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u Austrijskom Carstvu, kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zahtijevanja naroda

Zapadni svijet

Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zapadni svijet

Zastava Republike Hrvatske

Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zastava Republike Hrvatske

Zastava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije

Zastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije čine plava, bijela i crvena boja s petokrakom zvjezdicom u sredini.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zastava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije

Završje, BiH

Završje je prikazano crvenom bojom. Završje ili Tropolje (prvotna starohrvatska župa Livno, kasnije poznata i kao: Zapadne strane) je povijesno područje u Bosni i Hercegovini koje obuhvaća prostor Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja, tj.

Pogledaj Hrvatska povijest i Završje, BiH

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

Zemlje Krune sv. Stjepana

Zemlje Krune sv.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zemlje Krune sv. Stjepana

Zlatko Mateša

Zlatko Mateša (Zagreb, 17. lipnja 1949.), hrvatski političar i bivši hrvatski vaterpolist.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zlatko Mateša

Zoran Milanović

Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zoran Milanović

Zrin (utvrda)

Utvrda Zrin je srednjovjekovna utvrda smještena na padinama Zrinske gore iznad današnjeg istoimenog sela Zrin, petnaestak  kilometara sjevernije od Dvora, današnjega općinskog sjedišta.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zrin (utvrda)

Zrinsko-frankopanska urota

Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine Zrinsko-frankopanska urota, bio je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine.

Pogledaj Hrvatska povijest i Zrinsko-frankopanska urota

14. izvanredni kongres SKJ

14.

Pogledaj Hrvatska povijest i 14. izvanredni kongres SKJ

22. lipnja

22.

Pogledaj Hrvatska povijest i 22. lipnja

Također poznat kao Povijest Hrvatske.

, Berlinski kongres, Berlinski zid, Bernardin Frankopan, Bihać, Bijaći, Bijela Hrvatska, Biograd na Moru, Bitka kod Siska, Bitka na Dravi 925., Bitka na Gvozdu, Bitka na Kosovu polju, Bitka za Gospić, Bitka za Vukovar, Bizant, Bleiburška tragedija, Bleiburg (grad), Bošnjačko-hrvatski sukob, Bošnjaci, Božićni Ustav, Boka kotorska, Borna, Bosanska Banovina, Bosanski pašaluk, Bosansko Kraljevstvo, Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini, Bosna (država), Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu, Branimir, Brčko, Bribir, Bribir (Skradin), Bruno Bušić, Budimpešta, Carevinsko vijeće, Carigrad, Cavtat, Cetinski sabor, Cislajtanija, Cres, Crkva bosanska, Crkva sv. Marka u Zagrebu, Crnogorci, Crvena Hrvatska, Crvena zvijezda, Dalj, Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Dan državnosti (Hrvatska), Dan Hrvatskog sabora, Dan neovisnosti (Hrvatska), Daytonski sporazum, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Delmati, Demokratska Federativna Jugoslavija, Derventa, Dioklecijanova palača, Dmitar Zvonimir, Dobor Grad, Dolazak Hrvata, Domagoj, Domoljubna koalicija, Domovinski rat, Dražen Budiša, Dragutin Pavličević, Drava, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drniš, Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Dunav, Erdődy, Erdut, Erdutski sporazum, Eugen Kvaternik, Europska unija, Fašizam, Federacija, Federacija Bosne i Hercegovine, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdo Šišić, Ferhad-paša Sokolović, Feudalizam, Fojnica, Fran Krsto Frankapan, Franci, Francuska revolucija, Franjo Gregurić, Franjo Josip I., Franjo Tahy, Franjo Trenk, Franjo Tuđman, Frankapani, Frano Supilo, Germanizacija, Glagoljica, Glina (grad), Gorjani, Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538., Gradačac, Gradec (Zagreb), Gradišćanski Hrvati, Gradišćanskohrvatski jezik, Gradišće, Graz, Grb Republike Hrvatske, Grci, Grgur VII., Grkokatolička Crkva, Guvernatorat Dalmacija, Habsburška Monarhija, Habsburške nasljedne zemlje, Habsburg, Hajduci, Hasan-paša Predojević, Herceg Novi, Hrastovica, Hrvati u Italiji, Hrvati u Mađarskoj, Hrvati u Rumunjskoj, Hrvati u Slovačkoj, Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu, Hrvatska, Hrvatska šutnja, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska književnost, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatska pragmatička sankcija, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatske oružane snage, Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću, Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću, Hrvatski herceg, Hrvatski jezik, Hrvatski knezovi, Hrvatski narod (Zagreb), Hrvatski narodni preporod, Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini, Hrvatski narodni preporod u Istri, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski parlamentarni izbori 1992., Hrvatski parlamentarni izbori 1995., Hrvatski parlamentarni izbori 2000., Hrvatski parlamentarni izbori 2003., Hrvatski parlamentarni izbori 2007., Hrvatski parlamentarni izbori 2011., Hrvatski parlamentarni izbori 2016., Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata, Hrvatski predsjednički izbori 1992., Hrvatski predsjednički izbori 1997., Hrvatski predsjednički izbori 2005., Hrvatski predsjednički izbori 2009., Hrvatski predsjednički izbori 2014., Hrvatski predsjednički izbori 2019., Hrvatski sabor, Hrvatski sabor 1861., Hrvatski vladari, Hrvatsko domobranstvo (NDH), Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko iseljeništvo, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko pitanje, Hrvatsko proljeće, Hrvatsko revolucionarno bratstvo, Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine, Hrvatsko-srpska koalicija, Hrvatsko-ugarska nagodba, Hrvoje Šarinić, Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Humska zemlja, Hvar, Iliri, Ilirik, Ilirske pokrajine, Ilirski pokret, Ilok, Istra, Ivan Horvat (ban), Ivan Katzianer, Ivan Mažuranić, Ivan Meštrović, Ivan Paližna, Ivan VIII., papa, Ivan Zapolja, Ivanić-Grad, Ivica Račan, Ivo Josipović, Ivo Sanader, Jadranka Kosor, Jadransko more, Jajačka banovina, Jajce, Janko Drašković, Japodi, Jelena Lijepa, Josip Broz Tito, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Josip Manolić, Južni Slaveni, Južnoslavenska ideja, Jugoslaveni, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenski odbor, Kapitulacija Italije, Karađorđevići, Karađorđevo, Karlo I. Robert, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo Veliki, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Karlovac, Karpati, Katolička Crkva u Hrvatskoj, Károly Khuen-Héderváry, Kelti, Klis, Kneževina, Knezovi Zrinski, Knin, Kolinda Grabar-Kitarović, Komunistička partija Hrvatske, Koncentracijski logor Jasenovac, Kondominij, Konstantin VII. Porfirogenet, Koprivnica, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kralj Tomislav, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Kranjska, Krapinski pračovjek, Krbavska bitka, Križevci, Krk, Kroatofobija, Kronologija starog Rima, Krsto I. Frankapan Brinjski, Kultura u Hrvatskoj, Kupa, Labin, Lastovo, Latenska kultura, Lav X., Liburni, Lika, Ljudevit Gaj, Ljudevit Posavski, Ljudevitov ustanak, Lošinj, Londonski ugovor, Ludovik I. Anžuvinac, Ludovik II. Jagelović, Luka Ibrišimović, Mađari, Mađarizacija, Mađarska, Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva, Maksimilijan Vrhovac, Marševi smrti, Marija Terezija Austrijska, Markgrofovija Istra, Marko Mesić, Marko Veselica, Matica hrvatska, Matija Gubec, Matija Korvin, Međimurska županija, Međunarodno priznanje Hrvatske, Mehmed II., Miko Tripalo, Minijatura (slikarstvo), Mir u Srijemskim Karlovcima, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Miroslav Krleža, Mlađe kameno doba, Mladen I. Šubić Bribirski, Mladen II. Šubić Bribirski, Mletačka Republika, Mohačka bitka, Moliški Hrvati, Moravski Hrvati, Moslavina, Most (hrvatska politička stranka), Napoleon Bonaparte, Napoleonski ratovi, Narodna stranka, Narodni pokret 1903. godine, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, NATO, Neandertalac, Nelipić, Neretvanska kneževina, Nezavisna Država Hrvatska, Nikica Valentić, Nikola Šubić Zrinjski (opera), Nikola Šubić Zrinski, Nikola Iločki, Nikola Jurišić, Nikola Pašić, Nin, O upravljanju Carstvom, Obrana Dubrovnika, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Ogulin, Operacija Bljesak, Operacija Miljevci, Operacija Oluja, Opsada Beča 1683., Opsada Gvozdanskog 1577. – 1578., Opsada Sigeta, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Osmansko Carstvo, Osor, Ostrogon, Oton Iveković, Ovčara, Pacta conventa, Pad Beograda (1521.), Pad Carigrada 1453., Panonija, Panonska Hrvatska (kneževina), Partizani, Partnerstvo za mir, Pavao I. Šubić Bribirski, Pavao Ritter Vitezović, Personalna unija, Perun (brdo), Petar Berislavić, Petar IV. Zrinski, Petar Krešimir IV., Petar Snačić, Peter Carington, Petrinja, Petrova gora, Počitelj (Čapljina, BiH), Požega, Podrijetlo Hrvata, Podunavlje, Poganstvo, Pokrštenje Hrvata, Politika novoga kursa, Poreč, Povijest Bosne i Hercegovine, Povijest Dalmacije, Povijest Europe, Povijest Istre, Povijest Međimurja, Pravoslavlje, Primorska banovina, Primorska Hrvatska (kneževina), Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Pristupanje Hrvatske NATO-u, Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918., Prosvijećeni apsolutizam, Prvi sisački partizanski odred, Prvi svjetski rat, Pula, Rab, Rapalski ugovor, Raspad Austro-Ugarske, Raspad SFRJ, Raspad SSSR-a, Rat u Bosni i Hercegovini, Rat u Sloveniji, Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Republika Srpska Krajina, Revolucija u Mađarskoj 1848., Riječka rezolucija, Rijeka, Sabirni logor Stara Gradiška, Salona, Sarajevski atentat, Sava, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Savezna Republika Jugoslavija, Savka Dabčević-Kučar, Savska banovina, Sedmogodišnji rat, Seljačka buna, Seljačko-demokratska koalicija, Senj, Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska), Sile Osovine, Sinj, Sirmij, Sisak, Skradin, Slaveni, Slavonija, Slobodan Milošević, Slovenija, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo, Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Crna Gora, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Srbija, Sovjetski Savez, Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895., Split, Splitski crkveni sabori, Sporazum Cvetković–Maček, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srbija, Srbizacija, Srebrenička banovina, Središnja Hrvatska, Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, Srednjovjekovna bosanska država, Srijem, Srijemska Mitrovica, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Srpska pravoslavna Crkva, Srpskohrvatski jezik, Starije kameno doba, Starohrvatska umjetnost, Stjepan Držislav, Stjepan II. Kotromanić, Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj, Stjepan Mesić, Stjepan Radić, Stjepangrad, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Stradun, Stranka prava, Sulejman II., Sveto Rimsko Carstvo, Svetozar Pribićević, Svjetska trgovinska organizacija, T-55, Talijanizacija, Tanajske ploče, Teritorijalna obrana, Tihomir Orešković, Toma Erdődy, Travanjski rat, Travnik, Travunija, Treće zasjedanje ZAVNOH-a, Treći Reich, Trenkovi panduri, Tridesetogodišnji rat, Trogir, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Trojni pakt, Trpimir I., Trpimirovići, Tvrtko I. Kotromanić, UDBA, Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Ujedinjeni narodi, Ultranacionalizam, Una, Unitarističko jugoslavenstvo, UNPROFOR, UNTAES, Uskoci, Usora i Soli, Ustaše, Ustaška vojnica, Ustav druge Jugoslavije, Ustav Republike Hrvatske, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Vašvarski mir, Varaždin, Velika Kladuša, Velika Srbija, Venecija, Višeslav, Višeslavova krstionica, Vidovdanski ustav, Vijeće Europe, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vinkovci, Virovitica, Vis, Vlaški statuti, Vladimir Bakarić, Vladko Maček, Vlasi, VMRO, Vojna krajina, Vojvodina, Vučedolska golubica, Vučedolska kultura, Vukovar, Vukovarski vodotoranj, Washingtonski sporazum (1994.), Zadar, Zadarska rezolucija, Zadarski mir, Zagreb, Zagrebačka biskupija, Zagrebačka nadbiskupija, Zahtijevanja naroda, Zapadni svijet, Zastava Republike Hrvatske, Zastava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Završje, BiH, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, Zemlje Krune sv. Stjepana, Zlatko Mateša, Zoran Milanović, Zrin (utvrda), Zrinsko-frankopanska urota, 14. izvanredni kongres SKJ, 22. lipnja.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Informacije se temelje na člancima s Wikipedije i drugim projektima Wikimedije i dostupne su pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana