Sličnosti između Hrvatska radiotelevizija i Zagreb
Hrvatska radiotelevizija i Zagreb imaju 27 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beč, Budimpešta, Europa, HRT – Radio Sljeme, Hrvatska, Hrvatska povijest, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski radio, Hrvatski sabor, Jugoistočna Europa, Mrežni portal, Pjesma Eurovizije 1990., Prag, Sava, Sljeme, Split, Srednja škola, Stadion Maksimir, Trg svetog Marka, Vlada Republike Hrvatske, Zagrebački velesajam, 1963., 1991., 1992., 2007., 2009., 2011..
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Beč i Hrvatska radiotelevizija · Beč i Zagreb ·
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Budimpešta i Hrvatska radiotelevizija · Budimpešta i Zagreb ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Hrvatska radiotelevizija · Europa i Zagreb ·
HRT – Radio Sljeme
Hrvatski radio Sljeme ili Radio Sljeme, hrvatska je radijska postaja koja je dio Hrvatskoga radija i odašilje svoj program na području Zagreba i Sjeverozapadne Hrvatske od 17. travnja 1953., isprva pod nazivom Radio na valu 202,1, a od 15. svibnja 1953. kao Radio Sljeme.
HRT – Radio Sljeme i Hrvatska radiotelevizija · HRT – Radio Sljeme i Zagreb ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatska radiotelevizija · Hrvatska i Zagreb ·
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Hrvatska povijest i Hrvatska radiotelevizija · Hrvatska povijest i Zagreb ·
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska radiotelevizija · Hrvatska radiotelevizija i Zagreb ·
Hrvatski radio
Jedna od tonskih režija Hrvatskoga radija Hrvatski radio je sljednik negdašnje Radio-stanice Zagreb, koja je emitiranje započela 15. svibnja 1926. kao prva radiostanica na jugoistoku Europe.
Hrvatska radiotelevizija i Hrvatski radio · Hrvatski radio i Zagreb ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska radiotelevizija i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Zagreb ·
Jugoistočna Europa
date.
Hrvatska radiotelevizija i Jugoistočna Europa · Jugoistočna Europa i Zagreb ·
Mrežni portal
Mrežni portal mjesto je pristupa informacijama koje čini više različitih, logički povezanih, aplikacija koje su zajedničke većem broju korisnika.
Hrvatska radiotelevizija i Mrežni portal · Mrežni portal i Zagreb ·
Pjesma Eurovizije 1990.
Pjesma Eurovizije 1990. je 35.
Hrvatska radiotelevizija i Pjesma Eurovizije 1990. · Pjesma Eurovizije 1990. i Zagreb ·
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Hrvatska radiotelevizija i Prag · Prag i Zagreb ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Hrvatska radiotelevizija i Sava · Sava i Zagreb ·
Sljeme
Sljeme je vrh Medvednice, planine iznad Zagreba.
Hrvatska radiotelevizija i Sljeme · Sljeme i Zagreb ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Hrvatska radiotelevizija i Split · Split i Zagreb ·
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Hrvatska radiotelevizija i Srednja škola · Srednja škola i Zagreb ·
Stadion Maksimir
Stadion Maksimir je nogometni stadion u Zagrebu.
Hrvatska radiotelevizija i Stadion Maksimir · Stadion Maksimir i Zagreb ·
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Hrvatska radiotelevizija i Trg svetog Marka · Trg svetog Marka i Zagreb ·
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Hrvatska radiotelevizija i Vlada Republike Hrvatske · Vlada Republike Hrvatske i Zagreb ·
Zagrebački velesajam
Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za tvrtku koja organizira gospodarske izložbe ili sajamske priredbe, a bio je i sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski).
Hrvatska radiotelevizija i Zagrebački velesajam · Zagreb i Zagrebački velesajam ·
1963.
Bez opisa.
1963. i Hrvatska radiotelevizija · 1963. i Zagreb ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Hrvatska radiotelevizija · 1991. i Zagreb ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Hrvatska radiotelevizija · 1992. i Zagreb ·
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2007. i Hrvatska radiotelevizija · 2007. i Zagreb ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i Hrvatska radiotelevizija · 2009. i Zagreb ·
2011.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska radiotelevizija i Zagreb imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska radiotelevizija i Zagreb
Usporedba između Hrvatska radiotelevizija i Zagreb
Hrvatska radiotelevizija ima 260 odnose, a Zagreb ima 625. Kao što im je zajedničko 27, Jaccard indeks 3.05% = 27 / (260 + 625).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska radiotelevizija i Zagreb. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: