Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Dubrovnik i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Dubrovnik i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

Dubrovnik vs. Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske. Francuska vlast u Hrvatskoj započela je 1806.

Sličnosti između Dubrovnik i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

Dubrovnik i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Auguste Marmont, Bečki kongres, Boka kotorska, Bosna i Hercegovina, Budva, Cavtat, Dalmacija, Dubrovačka Republika, Habsburška Monarhija, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ilirske pokrajine, Istra, Korčula, Kotor, Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.), Lopud, Napoleon Bonaparte, Neretva, Rijeka, Split, Ston, Vojska, 1806., 1808., 1815., 27. siječnja, 31. siječnja, 6. prosinca.

Auguste Marmont

Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.

Auguste Marmont i Dubrovnik · Auguste Marmont i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Bečki kongres i Dubrovnik · Bečki kongres i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Boka kotorska i Dubrovnik · Boka kotorska i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Bosna i Hercegovina i Dubrovnik · Bosna i Hercegovina i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Budva

Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.

Budva i Dubrovnik · Budva i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Cavtat

Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.

Cavtat i Dubrovnik · Cavtat i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Dalmacija i Dubrovnik · Dalmacija i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Dubrovačka Republika i Dubrovnik · Dubrovačka Republika i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Dubrovnik i Habsburška Monarhija · Habsburška Monarhija i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Dubrovnik i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Dubrovnik i Hrvatski jezik · Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću i Hrvatski jezik · Vidi više »

Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

Dubrovnik i Ilirske pokrajine · Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću i Ilirske pokrajine · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Dubrovnik i Istra · Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću i Istra · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Dubrovnik i Korčula · Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću i Korčula · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Dubrovnik i Kotor · Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću i Kotor · Vidi više »

Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)

Kovanica od 40 lira s prikazom ''Regno d'Italia'' (1812.) Kraljevstvo Italija (talijanski Regno d'Italia, također i Regno Italico; 17. svibnja 1805. – 11. travnja 1814.) država na sjeveru Apeninskog poluotoka koju je osnovao Napoleon.

Dubrovnik i Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.) · Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću i Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.) · Vidi više »

Lopud

Lopud u sumrak, slikan s Koločepa Lopudska luka Hotel ''Lafodia'' izgrađen 1968. godine Plaža Šunj u prosincu Lopud je jedan od Elafitskih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Dubrovnik i Lopud · Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću i Lopud · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Dubrovnik i Napoleon Bonaparte · Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Neretva

Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Dubrovnik i Neretva · Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću i Neretva · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Dubrovnik i Rijeka · Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću i Rijeka · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Dubrovnik i Split · Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću i Split · Vidi više »

Ston

Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.

Dubrovnik i Ston · Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću i Ston · Vidi više »

Vojska

Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.

Dubrovnik i Vojska · Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću i Vojska · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

1806. i Dubrovnik · 1806. i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

1808.

Bez opisa.

1808. i Dubrovnik · 1808. i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

1815. i Dubrovnik · 1815. i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

27. siječnja

27.

27. siječnja i Dubrovnik · 27. siječnja i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

31. siječnja

31.

31. siječnja i Dubrovnik · 31. siječnja i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

6. prosinca

6.

6. prosinca i Dubrovnik · 6. prosinca i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Dubrovnik i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

Dubrovnik ima 643 odnose, a Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću ima 126. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 3.77% = 29 / (643 + 126).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Dubrovnik i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »