Sličnosti između Hrvatske željeznice i HŽ serija 1141
Hrvatske željeznice i HŽ serija 1141 imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Željeznička pruga Zagreb – Beograd, Bosna i Hercegovina, HŽ serija 1142, HŽ serija 2044, Jugoslavenske željeznice, Karlovac, Končar Elektroindustrija, Koprivnica, Moravice, Ploče, Rijeka, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, 2009., 2013..
Željeznička pruga Zagreb – Beograd
Paneuropski željeznički koridor 10 (bivša ''Željeznička pruga Zagreb — Beograd'' blizu Vinkovaca) Paneuropski željeznički koridor 10, kolodvor Vinkovci, pogled prema zapadu Željeznička pruga Zagreb – Beograd bila je 412 km duga željeznička pruga Jugoslavenskih željeznica od Zagreba GK preko Vinkovaca do Beograda.
Hrvatske željeznice i Željeznička pruga Zagreb – Beograd · HŽ serija 1141 i Željeznička pruga Zagreb – Beograd ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Hrvatske željeznice · Bosna i Hercegovina i HŽ serija 1141 ·
HŽ serija 1142
HŽ serija 1142 (izvorna numeracija JŽ 442, nadimci Brena, Tiristorka) je električna lokomotiva Hrvatskih željeznica za sustav napajanja 25 kV 50 Hz.
Hrvatske željeznice i HŽ serija 1142 · HŽ serija 1141 i HŽ serija 1142 ·
HŽ serija 2044
HŽ serija 2044 (izvorna numeracija JŽ 645, tvornička oznaka EMD GT22HW-2, nadimci Džems, Mala karavela) je dizelsko-električna lokomotiva Hrvatskih željeznica.
Hrvatske željeznice i HŽ serija 2044 · HŽ serija 1141 i HŽ serija 2044 ·
Jugoslavenske željeznice
parnoj lokomotivi iz 1950-ih Jugoslavenske željeznice (slo. Jugoslovanske železnice, srp. Југословенске железнице, mak. Југословенски железници), kratica: JŽ (srp. i mak. ЈЖ), bile su državne željeznice Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 1945. do 1992. i Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 2004. godine.
Hrvatske željeznice i Jugoslavenske željeznice · HŽ serija 1141 i Jugoslavenske željeznice ·
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Hrvatske željeznice i Karlovac · HŽ serija 1141 i Karlovac ·
Končar Elektroindustrija
KONČAR – Elektroindustrija d.d. matično je poduzeće Grupe KONČAR koja u svom sastavu ima 14 ovisnih i jedno pridruženo društvo.
Hrvatske željeznice i Končar Elektroindustrija · HŽ serija 1141 i Končar Elektroindustrija ·
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Hrvatske željeznice i Koprivnica · HŽ serija 1141 i Koprivnica ·
Moravice
Moravice (do 1919. Komorske Moravice, zatim Srpske Moravice do 1991. a u službenoj uporabi do 1996., Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., pristupljeno 21. listopada 2013.) naselje su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Hrvatske željeznice i Moravice · HŽ serija 1141 i Moravice ·
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Hrvatske željeznice i Ploče · HŽ serija 1141 i Ploče ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Hrvatske željeznice i Rijeka · HŽ serija 1141 i Rijeka ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Hrvatske željeznice i Slovenija · HŽ serija 1141 i Slovenija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Hrvatske željeznice i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · HŽ serija 1141 i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Hrvatske željeznice i Srbija · HŽ serija 1141 i Srbija ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i Hrvatske željeznice · 2009. i HŽ serija 1141 ·
2013.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatske željeznice i HŽ serija 1141 imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatske željeznice i HŽ serija 1141
Usporedba između Hrvatske željeznice i HŽ serija 1141
Hrvatske željeznice ima 76 odnose, a HŽ serija 1141 ima 94. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 9.41% = 16 / (76 + 94).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatske željeznice i HŽ serija 1141. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: