Brže od pregledniku!
22 odnosi: Boćanje, Carrolina Bajrić, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Francuski jezik, Hrvatska, Hrvatski klubovi osvajači i finalisti europskih ili svjetskih kupova, Hrvatski kuglački savez, I. hrvatska petanka liga, I. hrvatska raffa liga, Lađanska, Leo Brnić, Nives Jelovica, Petanque, Pljočkanje, Poljane, Prvenstva Hrvatske u boćanju, Rijeka, Tanja Grubiša, Veprinac, Zagreb, 10. listopada, 15. siječnja.
Boćanje
Boće Boćanje je tradicionalni sredozemni šport.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Boćanje · Vidi više »
Carrolina Bajrić
Carrolina Bajrić, hrvatska boćarica, članica Čavala, boćarskog kluba.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Carrolina Bajrić · Vidi više »
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Francuski jezik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski klubovi osvajači i finalisti europskih ili svjetskih kupova
Ovo je popis hrvatskih klubova koji su u seniorskoj konkurenciji ili osvojili ili bili finalisti nekog europskog ili svjetskog kupa.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Hrvatski klubovi osvajači i finalisti europskih ili svjetskih kupova · Vidi više »
Hrvatski kuglački savez
Hrvatski kuglački savez (kratica: HKS) je krovna organizacija za šport kuglanje u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Hrvatski kuglački savez · Vidi više »
I. hrvatska petanka liga
Prvenstva Hrvatske u petanka boćanju organiziraju se od sezone 2020.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i I. hrvatska petanka liga · Vidi više »
I. hrvatska raffa liga
Prvenstva Hrvatske u raffa boćanju organiziraju se od sezone 2019.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i I. hrvatska raffa liga · Vidi više »
Lađanska
Lađanska je selo u Hrvatskoj, regiji Slavonija u Osječko-baranjskoj županiji i pripada gradu Našice.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Lađanska · Vidi više »
Leo Brnić
Leo Brnić (Jadranovo kraj Crikvenice, 1992.) hrvatski je boćar, višestruki svjetski i europski prvak u brzinskom izbijanju boća.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Leo Brnić · Vidi više »
Nives Jelovica
Nives Jelovica(ex Mladenić), najtrofejnija hrvatska boćarica, članica Labina, boćarskog kluba.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Nives Jelovica · Vidi više »
Petanque
Petanque ili petanka u Hrvatskoj, vrsta boćarske (balotaške) igre.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Petanque · Vidi više »
Pljočkanje
Pljočkanje, pločkanje ili prahćanje tradicijska je igra na otvorenom nastala prilikom čuvanja stoke.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Pljočkanje · Vidi više »
Poljane
Hrvatska.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Poljane · Vidi više »
Prvenstva Hrvatske u boćanju
Prvenstva Hrvatske u boćanju.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Prvenstva Hrvatske u boćanju · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Rijeka · Vidi više »
Tanja Grubiša
Tanja Grubiša, hrvatska boćarica, članica Labina, boćarskog kluba.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Tanja Grubiša · Vidi više »
Veprinac
Veprinac (lat. Veprinacium, tal. Apriano ili Vapriano, nje. Wiprinatz ili Vapriniz) je srednjovjekovni gradić u sastavu Opatije u Primorsko goranskoj županiji koji obuhvaća sljedeća naselja: Andretići, Balači, Boni, Falalelići, Gašparići, Guštići, Katinići, Kolavići, Lučetići, Pehji, Perinići, Slavići, Stari Grad, Šimetići, Škofi, Špadići, Travičići, Tumpići, Vas, Vedež, Vlašići, Zagrad, Zatka i Zubinići.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Veprinac · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i Zagreb · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i 10. listopada · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Hrvatski boćarski savez i 15. siječnja · Vidi više »
