OdlazniDolazni

🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!

Sadržaj

1. 433 odnosi: Adolfo Weber Tkalčević, Adrianskoga mora sirena, Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Akuzativ, Alofon, Alveolarni lateralni aproksimant, Alveolarni nazal, Alveolarni tap, Alveolarni vibrant, Ana Katarina Zrinski, Andrija Kačić Miošić, Anglizam, Ante Kuzmanić, Antun Dalmatin, Antun Mažuranić, Aorist, Aproksimant, Arapski jezik, Artur Bagdasarov, Atribut, Austrija, Austroslavizam, Đuro Daničić, Šiško Menčetić, Šime Starčević, Školska knjiga, Šleski jezik, Žarko Muljačić, Čakavsko narječje, Čeh, Leh i Meh, Čehizam, Čestice (vrsta riječi), Ćiril i Metod, Bašćanska ploča, Balade Petrice Kerempuha, Baltoslavenski jezici, Banovina, Baranja, Barok, Bartol Kašić, Bezvučna alveolarna afrikata, Bezvučna palatalna afrikata, Bezvučna postalveolarna afrikata, Bezvučni alveolarni frikativ, Bezvučni alveolarni ploziv, Bezvučni alveolo-palatalni frikativ, Bezvučni bilabijalni ploziv, Bezvučni glotalni frikativ, Bezvučni labiodentalni frikativ, Bezvučni postalveolarni frikativ, ... Proširite indeks (383 više) » « Stisni indeks

2. Jezici Austrije
3. Jezici Bosne i Hercegovine
4. Jezici Hrvatske
5. Jezici Italije
6. Jezici Mađarske
7. Jezici Slovenije
8. Jezici Srbije

Adolfo Weber Tkalčević

Adolfo Weber Tkalčević (Bakar, 11. svibnja 1825. - Zagreb, 6. kolovoza 1889.), hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar.

Pogledaj Hrvatski jezik i Adolfo Weber Tkalčević

Adrianskoga mora sirena

Spjev ''Adrianskoga mora sirena'' koji je Petar Zrinski objavio 1660. godine Adrianskoga mora sirena, hrvatski je barokni spjev.

Pogledaj Hrvatski jezik i Adrianskoga mora sirena

Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (AZUBiH) (bošnjački: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; srpski: Академија наука и умјетности Босне и Херцеговине), najviša je znanstvena institucija u Bosni i Hercegovini.

Pogledaj Hrvatski jezik i Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Akuzativ

Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.

Pogledaj Hrvatski jezik i Akuzativ

Alofon

Alofon (grčki: ἄλλος 'drugi' i φωνή 'zvuk', 'glas') je u fonetici naziv za izgovornu varijantu fonema koja nema utjecaja na značenje.

Pogledaj Hrvatski jezik i Alofon

Alveolarni lateralni aproksimant

Alveolarni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Alveolarni lateralni aproksimant

Alveolarni nazal

Alveolarni nazal suglasnik je koji postoji u gotovo svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Alveolarni nazal

Alveolarni tap

Alveolarni tap, dotačnik ili okrznik jest glas koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Pogledaj Hrvatski jezik i Alveolarni tap

Alveolarni vibrant

Alveolarni vibrant jest suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Pogledaj Hrvatski jezik i Alveolarni vibrant

Ana Katarina Zrinski

Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ana Katarina Zrinski

Andrija Kačić Miošić

Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Andrija Kačić Miošić

Anglizam

Anglizmi (anglicizmi) su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz engleskog jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Anglizam

Ante Kuzmanić

Kip Ante Kuzmanića u Zadru Ante Kuzmanić (Split, 12. lipnja 1807. – Zadar, 10. prosinca 1879.), hrvatski novinar i liječnik.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ante Kuzmanić

Antun Dalmatin

Antun Dalmatin (Anton Dalmatin) (?, početkom 16. st. - Ljubljana, svibanj 1579.), hrvatski protestantski pisac.

Pogledaj Hrvatski jezik i Antun Dalmatin

Antun Mažuranić

'''Antun Mažuranić''' (1805. – 1888.) Antun Mažuranić (Novi Vinodolski, 13. lipnja 1805. – Zagreb, 18. prosinca 1888.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.

Pogledaj Hrvatski jezik i Antun Mažuranić

Aorist

Aorist (grč., aoristos.

Pogledaj Hrvatski jezik i Aorist

Aproksimant

Aproksimanti su suglasnici koji su bliski samoglasnicima.

Pogledaj Hrvatski jezik i Aproksimant

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Pogledaj Hrvatski jezik i Arapski jezik

Artur Bagdasarov

Artur Rafaelovič Bagdasarov, rus.

Pogledaj Hrvatski jezik i Artur Bagdasarov

Atribut

Atribut je nesamostalni rečenični dio koji se dodaje kojoj imenskoj riječi (imenici, imeničnoj zamjenici ili poimeničenom pridjevu) i pobliže je opisuje.

Pogledaj Hrvatski jezik i Atribut

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.

Pogledaj Hrvatski jezik i Austrija

Austroslavizam

Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Pogledaj Hrvatski jezik i Austroslavizam

Đuro Daničić

'''Đuro Daničić''' Đuro Daničić (pravo prezime Popović) (Novi Sad, 4. travnja 1825. – Zagreb, 17. studenoga 1882.) bio je hrvatski jezikoslovac srpskoga podrijetla, prevoditelj, jezični povjesničar i leksikograf.

Pogledaj Hrvatski jezik i Đuro Daničić

Šiško Menčetić

Šišmundo (Šiško) Menčetić Vlahović (1457. – 1527.) dubrovački je vlastelin i hrvatski renesansni pjesnik koji je stvarao uglavnom u 15. stoljeću.

Pogledaj Hrvatski jezik i Šiško Menčetić

Šime Starčević

Šime Starčević (Shime Starcsevich) (Klanac, Gospić, 18. travnja 1784. - Karlobag, 14. svibnja 1859.), bio je hrvatski svećenik, bogoslov, gramatičar (slovničar), pravopisac i borac za hrvatski jezik, prethodnik hrvatskih preporoditelja.

Pogledaj Hrvatski jezik i Šime Starčević

Školska knjiga

Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Školska knjiga

Šleski jezik

Šleski jezik (gornjošleski; šleski: ślōnskŏ gŏdka, ślůnsko godka (šleski izgovor); ISO 639-3: szl), zapadnoslavenski jezik kojim govori 509 000 ljudi (popis 2011.) na području Šleske u Poljskoj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Šleski jezik

Žarko Muljačić

Žarko Muljačić (Split, 2. listopada 1922. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.) hrvatski filolog, hrvatski i njemački sveučilišni profesor te talijanski akademik.

Pogledaj Hrvatski jezik i Žarko Muljačić

Čakavsko narječje

Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.

Pogledaj Hrvatski jezik i Čakavsko narječje

Čeh, Leh i Meh

Leh, Čeh i Meh legenda je o trojici braće – Lehu, Čehu i Mehu – koji su utemeljitelji triju slavenskih zemalja: Lehijske, (Poljske); Češke (Bohemije, Moravske, Šleske; sve u današnjoj Češkoj), i Rutenije (koja je dijelom u današnjoj Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini).

Pogledaj Hrvatski jezik i Čeh, Leh i Meh

Čehizam

Bohemizmi ili čehizmiStjepan Babić, Ivo Baučić, Vlatka Baučić, Tvrtko Čubelić, Jere Gojanović, Mirko Martić, Ante Marušić, Milenko Sevdić, Zvonimir Supek, Ivan Vitez, Ivan Vrančić, te sur.

Pogledaj Hrvatski jezik i Čehizam

Čestice (vrsta riječi)

Čestice ili partikule nepromjenjiva su vrsta riječi kojima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza.

Pogledaj Hrvatski jezik i Čestice (vrsta riječi)

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ćiril i Metod

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bašćanska ploča

Balade Petrice Kerempuha

Vanje Radauša, postavljen 1955. godine na malen trg na kojem se preko dana prodaje cvijeće. Balade Petrice Kerempuha je zbirka pjesama, nedvojbeno najveći pjesnički ostvaraj Miroslava Krleže, te jedno od najvećih djela hrvatske književnosti, prvi put je objavljena 1936. godine u Ljubljani.

Pogledaj Hrvatski jezik i Balade Petrice Kerempuha

Baltoslavenski jezici

Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.

Pogledaj Hrvatski jezik i Baltoslavenski jezici

Banovina

Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.

Pogledaj Hrvatski jezik i Banovina

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Pogledaj Hrvatski jezik i Baranja

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18.

Pogledaj Hrvatski jezik i Barok

Bartol Kašić

Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bartol Kašić

Bezvučna alveolarna afrikata

Bezvučna alveolarna afrikata ili bezvučna alveolarna sibilantna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bezvučna alveolarna afrikata

Bezvučna palatalna afrikata

Bezvučna palatalna afrikata ili bezvučna alveopalatalna afrikata suglasnik je koji je rijedak u jezicima svijeta, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bezvučna palatalna afrikata

Bezvučna postalveolarna afrikata

Bezvučna postalveolarna afrikata, bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili bezvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bezvučna postalveolarna afrikata

Bezvučni alveolarni frikativ

Bezvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći bezvučni alveolarni sibilant koji se u međunarodnoj fonetskoj abecedi označava simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bezvučni alveolarni frikativ

Bezvučni alveolarni ploziv

Bezvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bezvučni alveolarni ploziv

Bezvučni alveolo-palatalni frikativ

Bezvučni alveolo-palatalni frikativ glas je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bezvučni alveolo-palatalni frikativ

Bezvučni bilabijalni ploziv

Bezvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji mnogim jezicima (njih 375), a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bezvučni bilabijalni ploziv

Bezvučni glotalni frikativ

Bezvučni glotalni frikativ jest glas koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bezvučni glotalni frikativ

Bezvučni labiodentalni frikativ

Bezvučni labiodentalni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bezvučni labiodentalni frikativ

Bezvučni postalveolarni frikativ

Bezvučni postalveolarni frikativ ili bezvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bezvučni postalveolarni frikativ

Bezvučni velarni frikativ

Bezvučni velarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bezvučni velarni frikativ

Bezvučni velarni ploziv

Bezvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bezvučni velarni ploziv

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Pogledaj Hrvatski jezik i Biblija

Bjeloruski jezik

Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bjeloruski jezik

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bošnjački jezik

Božidar Finka

Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. – 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac i pjesnik.

Pogledaj Hrvatski jezik i Božidar Finka

Bogoslav Šulek

Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bogoslav Šulek

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Pogledaj Hrvatski jezik i Boka kotorska

Boks

Boksači u akciji (amaterski boks) Boks (šakanje) je borilački sport u kojem se protivnici slične tjelesne težine udaraju šakama na kojima su podstavljene rukavice.

Pogledaj Hrvatski jezik i Boks

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bosna

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bosna i Hercegovina

Brailleevo pismo

Louis Braille napisano Brailleevim pismom Brailleevo pismo sistem je pisanja i čitanja namijenjen slijepim ili slabovidnim osobama, koji je 1829.

Pogledaj Hrvatski jezik i Brailleevo pismo

Brojevi (vrsta riječi)

Brojevi su promjenjiva vrsta riječi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Brojevi (vrsta riječi)

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bugarski jezik

Bulcsú László

Bulcsú László (Čakovec, 9. listopada 1922. − Čabraji kod Križevaca, 4. siječnja 2016.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je poznavao 40 jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Bulcsú László

Crkvenoslavenski jezik

Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.

Pogledaj Hrvatski jezik i Crkvenoslavenski jezik

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Crna Gora

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.

Pogledaj Hrvatski jezik i Crnogorski jezik

Dalibor Brozović

Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.

Pogledaj Hrvatski jezik i Dalibor Brozović

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Dalmacija

Danica (časopis)

Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.

Pogledaj Hrvatski jezik i Danica (časopis)

Danski jezik

Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Danski jezik

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Pogledaj Hrvatski jezik i Dativ

Džore Držić

Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. – Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću.

Pogledaj Hrvatski jezik i Džore Držić

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika).

Pogledaj Hrvatski jezik i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Digraf (fonetika)

Dvoslov, dvostruki znak, digram ili digraf (di- + -gram ili -graf) kombinacija je dvaju slova (grafema) kojima je namjena označiti jedan, suglasnički ili samoglasnički glas (fonem).

Pogledaj Hrvatski jezik i Digraf (fonetika)

Dijakritički znakovi

Dijakritički znakovi (od starogrčke riječi διακριτικός diakritikos, "koji razlikuje") su znakovi različitog oblika - točke, crtice, kvačice, kružići i sl.

Pogledaj Hrvatski jezik i Dijakritički znakovi

Dijalekt

Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Dijalekt

Dominikanci

Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.

Pogledaj Hrvatski jezik i Dominikanci

Dominko Zlatarić

'''Dominko Zlatarić''' Dominko Zlatarić (isto Dinko, Dubrovnik, 1558. – Dubrovnik, 1613.), bio je hrvatski renesansni pjesnik i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Dominko Zlatarić

Donjolužičkosrpski jezik

Donjolužičkosrpski jezik (dolnoserbski; ISO 639-3: dsb), zapadnoslavenski jezik kojim u preko šezdeset gradova i sela u Donjoj Lužici (Niederlausitz) govori oko 7000 pripadnika etničkih Lužičkih Srba (Donji Lužičani, Wendojo).

Pogledaj Hrvatski jezik i Donjolužičkosrpski jezik

Drago Štambuk

Drago Štambuk (Selca, Brač, 20. rujna 1950.) hrvatski je akademik, HAZU, Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2020., pristupljeno 19.

Pogledaj Hrvatski jezik i Drago Štambuk

Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"

Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.

Pogledaj Hrvatski jezik i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Pogledaj Hrvatski jezik i Družba Isusova

Druga palatalizacija

Druga (regresivna) palatalizacija (poznatija pod nazivom sibilarizacija) naziv je za glasovnu promjenu koja se dogodila u općeslavenskom razdoblju praslavenskog jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Druga palatalizacija

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Pogledaj Hrvatski jezik i Dubrovačka Republika

Dubrovački dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Dubrovački dijalekt je novoštokavski (i)jekavski poddijalekt koji je isključivo hrvatski.

Pogledaj Hrvatski jezik i Dubrovački dijalekt

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Pogledaj Hrvatski jezik i Dubrovnik

Dunja Brozović Rončević

Dunja Brozović Rončević (Zadar, 23. srpnja 1960.), hrvatska jezikoslovka.

Pogledaj Hrvatski jezik i Dunja Brozović Rončević

Dvoglas

Dvoglas (također i diftong ili dvoglasnik; od grčkog δίφθογγος) jest, u fonetici, naziv za složeni samoglasnik pri čijem se izgovoru unutar istoga sloga klizi iz položaja jednog samoglasnika u položaj drugoga, primjerice ai ili au.

Pogledaj Hrvatski jezik i Dvoglas

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Pogledaj Hrvatski jezik i Engleski jezik

Enklitika

Enklitike ili zanaglasnice ili naslonjenice riječi su koje nemaju svoga naglaska te se naslanjaju na riječ prije sebe tvoreći tako naglasnu cjelinu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Enklitika

Estonski jezik

Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Estonski jezik

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Pogledaj Hrvatski jezik i Europa

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Pogledaj Hrvatski jezik i Europska unija

Finski jezik

Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.

Pogledaj Hrvatski jezik i Finski jezik

Fonem

Fonem (grč. φώνημα: govor, glas) najmanja je sljedbena jedinica u jezičnome sustavu koja služi za sporazumijevanje tako da razlikuje značenje, iako je sama bez značenja.

Pogledaj Hrvatski jezik i Fonem

Fonologija

Fonologija (od grč. φωνή, phone.

Pogledaj Hrvatski jezik i Fonologija

Fran Krsto Frankapan

Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.

Pogledaj Hrvatski jezik i Fran Krsto Frankapan

Fran Kurelac

Fran Kurelac (Bruvno u Lici, 14. siječnja 1811. – Zagreb, 18. lipnja 1874.), hrvatski književnik i filolog.

Pogledaj Hrvatski jezik i Fran Kurelac

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Pogledaj Hrvatski jezik i Francuski jezik

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Pogledaj Hrvatski jezik i Franjevci

Futur drugi

Futur drugi je glagolski oblik koji izriče radnju, stanje ili zbivanje za koje se pretpostavlja da će se dogoditi prije ili za vrijeme neke druge buduće radnje; stoga se ono katkad naziva i predbuduće glagolsko vrijeme.

Pogledaj Hrvatski jezik i Futur drugi

Futur prvi

Futur prvi (lat. futurus.

Pogledaj Hrvatski jezik i Futur prvi

Galicizam

Galicizmi su posuđenice u hrvatskome jeziku koje potječu iz francuskoga jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Galicizam

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Genitiv

Germanizam

Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Germanizam

Glagoli

Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

Pogledaj Hrvatski jezik i Glagoli

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Glagoljica

Glagolski pridjev

Glagolski pridjevi u hrvatskome jeziku mogu biti radni (aktivni) ili trpni (pasivni).

Pogledaj Hrvatski jezik i Glagolski pridjev

Glagolski prilog

Glagolski prilozi jednostavni su glagolski oblici.

Pogledaj Hrvatski jezik i Glagolski prilog

Glas

Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, to jest najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Glas

Gordan Grlić Radman

Gordan Grlić Radman Gordan Grlić Radman (Prisoje, Tomislavgrad; 6. lipnja 1958.), hrvatski diplomat i aktualni ministar vanjskih i europskih poslova u 15.

Pogledaj Hrvatski jezik i Gordan Grlić Radman

Gornje Mrzlo Polje Mrežničko

Gornje Mrzlo Polje Mrežničko je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Duge Rese, Karlovačka županija.

Pogledaj Hrvatski jezik i Gornje Mrzlo Polje Mrežničko

Gornjolužičkosrpski jezik

Gornjolužičkosrpski jezik (Hornjoserbsce, hornjoserbski, hornoserbski; gornjolužički, haut sorabe, obersorbisch, upper lusatian, wendish; ISO 639-3: hsb) jezik jednog dijela Lužičkih Srba koji se govori u Saskoj u Njemačkoj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Gornjolužičkosrpski jezik

Gorski kotar

Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Pogledaj Hrvatski jezik i Gorski kotar

Govori bokeljskih Hrvata

Razlikujemo dvije skupine govora, različitog porijekla koje su se poprilično izjednačile u sadašnjem stanju, odnosno približavanju zetskom, ijekavskom staroštakavskom dijalektu (s dominantnim refleksom slabog poluglasa kao otvorenom e);.

Pogledaj Hrvatski jezik i Govori bokeljskih Hrvata

Govori Hrvata iločkoga područja

Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili novoštokavsku akcenuaciju.

Pogledaj Hrvatski jezik i Govori Hrvata iločkoga područja

Govori Janjeva i Letnice

Riječ je o govorima Hrvata Janjevaca s Kosova u dvije enklave oko Janjeva i Letnice.

Pogledaj Hrvatski jezik i Govori Janjeva i Letnice

Govori rekaških Hrvata

Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili staroštakavsku akcenuaciju.

Pogledaj Hrvatski jezik i Govori rekaških Hrvata

Gradišćanski Hrvati

Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.

Pogledaj Hrvatski jezik i Gradišćanski Hrvati

Gradišćanskohrvatski jezik

Grob s gradišćanskohrvatskim natpisom u koljnofskom groblju. Gradišćanskohrvatski jezik (njemački: Burgenlandkroatische Sprache, mađarski: Gradistyei nyelv, Gradiscsei nyelv) varijanta je hrvatskoga jezika kojim govore Gradišćanski Hrvati u Gradišću u Austriji.

Pogledaj Hrvatski jezik i Gradišćanskohrvatski jezik

Gradišće

Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.

Pogledaj Hrvatski jezik i Gradišće

Gramatički rod

Broj rodova ili imenskih klasa u nekim jezicima Rod se u jezikoslovlju odnosi na podjelu nekih riječi po biološkom ili sociološkom rodu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Gramatički rod

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Gramatika

Gramatika hrvatskoga jezika

Gramatika hrvatskoga jezika u širem smislu uključuje skup normi u hrvatskome standardnom jeziku (pravogovorne, pravopisne, gramatičke i leksičke) koje se odnose na pisanje, govor, riječi, njihovo značenje i odnose među njima te tako dalje.

Pogledaj Hrvatski jezik i Gramatika hrvatskoga jezika

Grecizam

Grecizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz grčkog jezika dolaze uglavnom preko utjecaja latinskog, a kasnije kroz posuđenice iz znanosti.

Pogledaj Hrvatski jezik i Grecizam

Grgur XV.

Grgur XV., lat. Gregorius PP.

Pogledaj Hrvatski jezik i Grgur XV.

Gruzijski jezik

Gruzijski jezik (ქართული ენა, kartuli ena; ISO 639-3: kat) je službeni jezik Gruzije, republike na Kavkazu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Gruzijski jezik

Hanibal Lucić

Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hanibal Lucić

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hercegovina

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hrvatska

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska ćirilica

Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hrvatska ćirilica

Hrvatska barokna književnost

Ivana Gundulića iz 1622. Hrvatski barok je dio europskog baroka, književnoumjetničkog pravca koji se javlja u Hrvatskoj u 17. stoljeću.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hrvatska barokna književnost

Hrvatske gramatike

Prvo izdanje Kašićeve gramatike u Rimu 1604. Prva je hrvatska gramatika napisana prije četiri stoljeća.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hrvatske gramatike

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hrvatski jezik

Hrvatski književni jezik

Hrvatski književni jezik funkcionalni je stil hrvatskoga standardnog jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hrvatski književni jezik

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hrvatski narodni preporod

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hrvatski sabor

Hrvatski standardni jezik

Hrvatski standardni jezik standardni je, kodificirani oblik hrvatskoga jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hrvatski standardni jezik

Hrvatski zavod za norme

Logo HZN Hrvatski zavod za norme (HZN) je neovisna javna ustanova nadležna za uređenje sustava normizacije u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hrvatski zavod za norme

Hrvatsko primorje

Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hrvatsko primorje

Hrvojev misal

Stranica Hrvojeva misala Hrvojev misal je glagoljski iluminirani rukopis pisan za velikog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića nakon što je on postao i hercegom splitskim, između 1403. i 1404.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hrvojev misal

Humačka ploča

Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na staroslavenskom jeziku, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.

Pogledaj Hrvatski jezik i Humačka ploča

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Pogledaj Hrvatski jezik i Hvar

Ijekavski govor

Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ijekavski govor

Ikavski govor

Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ikavski govor

Ilirski pokret

Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ilirski pokret

Imenice

Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.

Pogledaj Hrvatski jezik i Imenice

Imperativ

Imperativ (lat. impero.

Pogledaj Hrvatski jezik i Imperativ

Imperfekt

Imperfekt (lat. imperfectus.

Pogledaj Hrvatski jezik i Imperfekt

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Pogledaj Hrvatski jezik i Indoeuropski jezici

Institut za hrvatski jezik

''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.

Pogledaj Hrvatski jezik i Institut za hrvatski jezik

Instrumental

Instrumental (lat. instrumentum.

Pogledaj Hrvatski jezik i Instrumental

Irski jezik

Irski ili irski gaelski jezik (ir. Gaeilge) jedan je od dva službena jezika u Republici Irskoj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Irski jezik

Islandski jezik

Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Islandski jezik

Istarski razvod

državnom arhivu u Rijeci Istarski razvod je pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri (točnije između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog grofa i predstavnika Mletačke Republike).

Pogledaj Hrvatski jezik i Istarski razvod

Istočnojužnoslavenski jezici

Istočnojužnoslavenski jezici jedna su od dviju podskupina južnoslavenskih jezika, koji se govore na prostorima Bugarske i Sjeverne Makedonije, te obuhvaćaju bugarski jezik s oko 8,0 milijuna govornika, makedonski jezik s oko 2 milijuna govornika i nestali starocrkvenoslavenski.

Pogledaj Hrvatski jezik i Istočnojužnoslavenski jezici

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Pogledaj Hrvatski jezik i Istra

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Italija

Iva Lukežić

Iva Lukežić (Lovreć, 3. siječnja 1936.), hrvatska jezikoslovka, filologinja, kroatistica i dijalektologinja.

Pogledaj Hrvatski jezik i Iva Lukežić

Ivan Belostenec

Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog postumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec OSPPE (Varaždin?, 1593. ili 1594. ‒ Lepoglava, 10. veljače 1675.), hrvatski katolički svećenik, pavlin, propovjednik i leksikograf.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ivan Belostenec

Ivan Broz

'''Ivan Broz''' Ivan Broz (Klanjec, 21. siječnja 1852. – Zagreb, 25. prosinca 1893.), bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ivan Broz

Ivan Bunić Vučić

Naslovnica ''Mandalijene pokornice'' tiskane u Mletcima 1705. godine Ivan (Dživo) Bunić Vučić, (Dubrovnik, početkom 1591. ili 1592. – Dubrovnik, 6. ožujka 1658.), hrvatski barokni pjesnik, pripadnik plemićke obitelji Bunić, jedne od najutjecajnijih u Dubrovačkoj Republici.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ivan Bunić Vučić

Ivan Gundulić

Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ivan Gundulić

Ivan Kukuljević Sakcinski

Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ivan Kukuljević Sakcinski

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ivan Mažuranić

Ivo Škarić (jezikoslovac)

Ivo Škarić (Postira na Braču, 1. siječnja 1933. – Zagreb, 29. siječnja 2009.) poznati hrvatski akademik, jezikoslovac, fonetičar i retoričar.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ivo Škarić (jezikoslovac)

Jakov Mikalja

Mikalja: Blago jezika slovinskoga Jakov Mikalja (Pještica (Peschici) na poluotoku Gargano, Italija, 31. ožujka 1601. ‒ Loreto, 1. prosinca 1654.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, leksikograf.

Pogledaj Hrvatski jezik i Jakov Mikalja

Janjevci

Slika Janjeva. Janjevci su regionalna hrvatska manjina na Kosovu i najstarija hrvatska dijaspora.

Pogledaj Hrvatski jezik i Janjevci

Janko Drašković

Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. – Radgona (Bad Radkersburg), 14. siječnja 1856.), bio je hrvatski političar, "najstariji hrvatski preporoditelj".

Pogledaj Hrvatski jezik i Janko Drašković

Jat

Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Jat

Jednačenje po mjestu tvorbe

Jednačenje po mjestu tvorbe glasovna je promjena, kad se zajedno nađu dva glasa različita po mjestu tvorbe, oni se jednače tako da se prvi zamijeni svojim parnjakom koji je po tvorbi jednak drugome.

Pogledaj Hrvatski jezik i Jednačenje po mjestu tvorbe

Jednačenje po zvučnosti

Jednačenje po zvučnosti glasovna je promjena u kojoj se šumnici koji se razlikuju po svojstvu zvučnosti jednače tako da se prvi suglasnik skupa zamjenjuje suglasnikom po zvučnosti jednakom drugom suglasniku skupa.

Pogledaj Hrvatski jezik i Jednačenje po zvučnosti

Jednina

Jedna mačka Jednina ili singular (lat. singularis) je gramatički oblik koji označava jedan predmet, pojam, bitak/biće, pojavu, osobu, itd.

Pogledaj Hrvatski jezik i Jednina

Jezično čistunstvo

Jezično čistunstvo ili jezični purizam (iz latinskog purus čisto) opisuje nastojanja da se u jeziku umjesto tuđica i posuđenica rabe izrazi koji su stvoreni iz vlastitog jezika ili novotvorenice.

Pogledaj Hrvatski jezik i Jezično čistunstvo

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Pogledaj Hrvatski jezik i Jezikoslovlje

Joakim Stulli

Rjecsosloxje Joakim Stulli (Stulić; Dubrovnik, 1730. – Dubrovnik, 1817.), hrvatski franjevac leksikograf.

Pogledaj Hrvatski jezik i Joakim Stulli

Josip Lisac

Josip Lisac (Turni kod Delnica, 1950.), hrvatski akademik, jezikoslovac, filolog i dijalektolog.

Pogledaj Hrvatski jezik i Josip Lisac

Josip Voltić

Josip Voltić (Voltiggi, Voltiđi; Tinjan, 27. siječnja 1750. – Beč, 25. kolovoza 1825.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf.

Pogledaj Hrvatski jezik i Josip Voltić

Jotacija

Jotacija (grč. Ιώτα, iota.

Pogledaj Hrvatski jezik i Jotacija

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Pogledaj Hrvatski jezik i Južnoslavenski jezici

Junije Palmotić

'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607. – Dubrovnik, 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.

Pogledaj Hrvatski jezik i Junije Palmotić

Kašupski jezik

turistička karta na kašupskom left Kašupski jezik (ISO 639-3: csb; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko 3 000 ljudi od 100 000 ili više (1993 T.

Pogledaj Hrvatski jezik i Kašupski jezik

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.

Pogledaj Hrvatski jezik i Kajkavsko narječje

Karaš-severinska županija

Karaš-severinska županija (rum.Caraş-Severin, (mađ.Krassó-Szörény) je županija u rumunjskom dijelu Banata, glavni grad županije je Ričica. Županija je poznata u Hrvatskoj zbog hrvatske manjine koja živi u općinama Karaševo i Lupak.

Pogledaj Hrvatski jezik i Karaš-severinska županija

Karaševo

Karaševo (rumunjski: Carașova, mađarski: Krassovar) je općina i istoimeno naselje u županiji Caraş-Severin, u Rumunjskom dijelu Banata, 15 km od grada Reșița (hrvatski: Rešice), u kojoj žive Hrvati zvani Krašovani.

Pogledaj Hrvatski jezik i Karaševo

Karaševski Hrvati

Karaševski Hrvati (također i Krašovani, Karašovani, Karaševci i Koroševci, rum. Caraşoveni, Cârşoveni, Cotcoreţi, Cocoşi) su hrvatska iseljenička zajednica, koja živi u zapadnoj Rumunjskoj, u blizini grada Rešice u općinama Karaševo i Lupak.

Pogledaj Hrvatski jezik i Karaševski Hrvati

Karaševsko-svinjički dijalekt

Riječ je o govorima Hrvata Karaševa.

Pogledaj Hrvatski jezik i Karaševsko-svinjički dijalekt

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Pogledaj Hrvatski jezik i Katolička Crkva

Katolička obnova

Katolička obnova je nastojanje Katoličke Crkve za unutarnjom duhovnom obnovom u vrijeme razvitka reformacije tijekom 16.

Pogledaj Hrvatski jezik i Katolička obnova

Klip

* Klip (oblik), klip kukuruza.

Pogledaj Hrvatski jezik i Klip

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Pogledaj Hrvatski jezik i Književnost

Kondicional

U hrvatskom jeziku postoje dva kondicionala.

Pogledaj Hrvatski jezik i Kondicional

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Pogledaj Hrvatski jezik i Korčula

Kordun

Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Kordun

Korijenski pravopis

Korijenski pravopis je popularno ime za tradicionalni hrvatski pravopis kakav je bio u uporabi od sredine 19.

Pogledaj Hrvatski jezik i Korijenski pravopis

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1.

Pogledaj Hrvatski jezik i Kraljevina Jugoslavija

Kroatistika

Kroatistika (njem.: Kroatistik; lat.: Croatistica) je znanost koja se u prvom redu bavi hrvatskim jezikom i hrvatskom književnošću, dok se Fakultet hrvatskih studija (kroatologija) uz navedeno bavi primarno sustavom proučavanja hrvatske kulture.

Pogledaj Hrvatski jezik i Kroatistika

Ksaver Šandor Gjalski

Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ksaver Šandor Gjalski

Kukuruz

Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).

Pogledaj Hrvatski jezik i Kukuruz

Labiodentalni aproksimant

Labiodentalni aproksimant suglasnik je koji postoji u rijetkim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se rabe simbol.

Pogledaj Hrvatski jezik i Labiodentalni aproksimant

Labiodentalni nazal

Labiodentalni nazal glas je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Pogledaj Hrvatski jezik i Labiodentalni nazal

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Pogledaj Hrvatski jezik i Latinica

Latinizam

Latinizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz latinskog jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Latinizam

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Latinski jezik

Leksem

Leksem (grč. léxis.

Pogledaj Hrvatski jezik i Leksem

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Letnica

Letnica (na albanskom jeziku: Letnicë, na ćirilici Летница) je mjesto na Kosovu koje pripada općini Vitini.

Pogledaj Hrvatski jezik i Letnica

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Pogledaj Hrvatski jezik i Lika

Litavski jezik

Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.

Pogledaj Hrvatski jezik i Litavski jezik

Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ljudevit Gaj

Lokativ

Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.

Pogledaj Hrvatski jezik i Lokativ

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Pogledaj Hrvatski jezik i London

Londonac

Hrvatski pravopis iz 1971. Londonac je popularni naziv za Hrvatski pravopis Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša objavljen 1971. godine, koji je politički zabranjen, ali u fototipskom izdanju pojavljuje se u Londonu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Londonac

Mađarizam

Mađarizmi (hungarizmi) su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz mađarskog jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Mađarizam

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.

Pogledaj Hrvatski jezik i Mađarska

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Pogledaj Hrvatski jezik i Mađarski jezik

Makarska

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pogledaj Hrvatski jezik i Makarska

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Pogledaj Hrvatski jezik i Makedonski jezik

Marijan Krmpotić

Marijan Krmpotić (Senj, 11. kolovoza 1928. – Zagreb, 4. srpnja 2013.),, Ljubica Josić (2013), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 20.

Pogledaj Hrvatski jezik i Marijan Krmpotić

Marin Držić

Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.

Pogledaj Hrvatski jezik i Marin Držić

Marko Marulić

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.

Pogledaj Hrvatski jezik i Marko Marulić

Materinski jezik

Materinski, materinji ili majčinski jezik (lat. mater - majka) označava jezik koji čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.

Pogledaj Hrvatski jezik i Materinski jezik

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Pogledaj Hrvatski jezik i Matica hrvatska

Matija Antun Relković

Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.

Pogledaj Hrvatski jezik i Matija Antun Relković

Matija Divković

bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. – Olovo, 21. kolovoza 1631.), hrvatski franjevac i vjerski pisac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.

Pogledaj Hrvatski jezik i Matija Divković

Mato Marčinko

Mato Marčinko (Hrastovica kraj Petrinje, 13. veljače 1925. – Zagreb, 31. siječnja 2010.) bio je hrvatski književnik, pjesnik, povjesničar i publicist.

Pogledaj Hrvatski jezik i Mato Marčinko

Mavro Vetranović

Mavro Vetranović Čavčić Starija hrvatska književnost - renesansa (Dubrovnik, 1482. ili 1483. - Dubrovnik, 1576.) hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti.

Pogledaj Hrvatski jezik i Mavro Vetranović

Međunarodna fonetska abeceda

Međunarodna fonetska abeceda (kratica: MFA ili IPA od engl. International Phonetic Alphabet) sustav je znakova za fonetsku i fonološku transkripciju.

Pogledaj Hrvatski jezik i Međunarodna fonetska abeceda

Međunarodni standardni knjižni broj

Međunarodni standardni knjižni broj (MSKB) ili ISBN (International Standard Book Number) jedinstveni je identifikator knjiga i drugih omeđenih publikacija bez obzira na medij na kojem se objavljuju.

Pogledaj Hrvatski jezik i Međunarodni standardni knjižni broj

Međunarodno fonetsko društvo

Međunarodno fonetsko društvo (engleski: International Phonetic Association, kratica: IPA) je udruga koja je stvorila međunarodnu fonetsku abecedu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Međunarodno fonetsko društvo

Međunarodno priznanje Hrvatske

Franjom Tuđmanom 22. svibnja 1992. Međunarodno priznanje Hrvatske je postupno uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija i sljedeći dan su se novosamostalne države uzajamno priznale.

Pogledaj Hrvatski jezik i Međunarodno priznanje Hrvatske

Memorandum SANU

Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.

Pogledaj Hrvatski jezik i Memorandum SANU

Migracije Hrvata pred Turcima

Migracije Hrvata za vrijeme i poslije Turskih ratova Promjene u hr. dijalektima radi Turskih ratova, pojava novih dijalekata i utjecaj na stare Za vrijeme višestoljetnih hrvatsko-turskih ratova (15-17. stoljeće) mnogi krajevi su opustjeli, a mnogi ljudi promijenili mjesto boravišta.

Pogledaj Hrvatski jezik i Migracije Hrvata pred Turcima

Mijo Lončarić

Čakovcu (2018.) Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941. – Zagreb, 21. lipnja 2023.) hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih hrvatskih dijalektologa i poznavatelj kajkavice.

Pogledaj Hrvatski jezik i Mijo Lončarić

Milan Moguš

Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. – Zagreb, 19. studenoga 2017.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.

Pogledaj Hrvatski jezik i Milan Moguš

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova središnje je tijelo državne uprave nadležno za provedbu utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske, neposredno ili putem diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske

Mir u Srijemskim Karlovcima

Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.

Pogledaj Hrvatski jezik i Mir u Srijemskim Karlovcima

Miro Kačić

Miro Kačić (Pučišća na Braču, 7. srpnja 1946. – Zagreb, 6. veljače 2001.), hrvatski jezikoslovac, matematički lingvist, romanist i kroatist.

Pogledaj Hrvatski jezik i Miro Kačić

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Pogledaj Hrvatski jezik i Miroslav Krleža

Misal kneza Novaka

Misal kneza Novaka (OENB, Cod. slav. 8) iz godine 1368.

Pogledaj Hrvatski jezik i Misal kneza Novaka

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Pogledaj Hrvatski jezik i Mletačka Republika

Množina

Množina je gramatički oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva.

Pogledaj Hrvatski jezik i Množina

Molise

Molise je regija u južnoj Italiji koja je druga najmanja od svih talijanskih regija.

Pogledaj Hrvatski jezik i Molise

Morfem

U morfologiji, morfem je najmanja jezična jedinica koja nosi značenje.

Pogledaj Hrvatski jezik i Morfem

Morfologija (jezikoslovlje)

Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.

Pogledaj Hrvatski jezik i Morfologija (jezikoslovlje)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Naglasak

Naglasak ili akcent je isticanje sloga u riječi jačinom i visinom glasa.

Pogledaj Hrvatski jezik i Naglasak

Narječja hrvatskog jezika

Narječja hrvatskog jezika su skupovi dijalekata kojima govore Hrvati ili kojima se govori u Hrvatskoj, a koji dijele zajedničke razvojne osobine.

Pogledaj Hrvatski jezik i Narječja hrvatskog jezika

Narječje

Narječje u jezikoslovlju označava grupu dijalekata sa zajedničkim obilježjima.

Pogledaj Hrvatski jezik i Narječje

Narodna knjižnica Srbije

Narodna knjižnica Srbije Narodna knjižnica Srbije osnovana je 1832. u knjižari Gligorija Vozarovića.

Pogledaj Hrvatski jezik i Narodna knjižnica Srbije

Nematerijalna kulturna baština

Paška čipka Rovinjska batana Nematerijalna kulturna baština kao pojam obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.

Pogledaj Hrvatski jezik i Nematerijalna kulturna baština

Nepostojano a

Nepostojani a glasovna je promjena gdje se samoglasnik a u nekim riječima i oblicima riječi gubi, a opet se u drugim oblicima istih riječi pojavljuje.

Pogledaj Hrvatski jezik i Nepostojano a

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Pogledaj Hrvatski jezik i Nezavisna Država Hrvatska

Nikola VII. Zrinski

Nikola VII.

Pogledaj Hrvatski jezik i Nikola VII. Zrinski

Nizozemski jezik

Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Nizozemski jezik

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Pogledaj Hrvatski jezik i Njemački jezik

Nominativ

Nominativ (lat. nominare.

Pogledaj Hrvatski jezik i Nominativ

Norveški jezik

Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Norveški jezik

Novine Horvatzke

Ljudevita Gaja Novine Horvatzke su novine koje je 1835. godine u Zagrebu pokrenuo Ljudevit Gaj s prilogom "Daniczom Horvatzkom, slavonzkom y Dalmatinzkom"; pod kasnijim imenom Ilirske narodne novine odigrao je ovaj časopis ključnu ulogu u Hrvatskom narodnom preporodu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Novine Horvatzke

Novoštokavski jekavski dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Poddijalekti novoštokavskog jekavskog Povijesni prikaz jekavskih zapadnoštokavskih dijalekata Južni dijalekt i srodni govori Dominantni utjecaji okolnih dijalekata na sjeverozapadni poddijalekt Južnog dijalekta Hrvatski poddijalekti Istočnohercegovačko-krajiškiJosip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1.

Pogledaj Hrvatski jezik i Novoštokavski jekavski dijalekt

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Pogledaj Hrvatski jezik i Novogrčki jezik

Onomatopeja

Onomatopeja (grč. onoma.

Pogledaj Hrvatski jezik i Onomatopeja

Općeslavenski lingvistički atlas

Prikaz izgovora riječi "zub" na općeslavenskom lingvističkom atlasu. Općeslavenski lingvistički atlas (skraćenica OLA) međunarodni je lingvistički, slavistički i dijalektološki istraživački projekt.

Pogledaj Hrvatski jezik i Općeslavenski lingvistički atlas

Optativ

Optativ je jedan od glagolskih načina kojim se izriče kakva želja.

Pogledaj Hrvatski jezik i Optativ

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Pogledaj Hrvatski jezik i Oružane snage Republike Hrvatske

Padež

Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.

Pogledaj Hrvatski jezik i Padež

Palatalizacija

Palatalizacija (lat. palatum.

Pogledaj Hrvatski jezik i Palatalizacija

Palatalni aproksimant

Palatalni aproksimant suglasnik je koji postoji u većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Palatalni aproksimant

Palatalni lateralni aproksimant

Palatalni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Palatalni lateralni aproksimant

Palatalni nazal

Palatalni nasal suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Palatalni nazal

Pavle Ivić

Pavle Ivić (Beograd, 1. prosinca 1924. – Beograd, 19. rujna 1999.) bio je srpski filolog, dijalektolog i fonolog, jezikoslovac i redoviti član SANU.

Pogledaj Hrvatski jezik i Pavle Ivić

Perfekt

Perfekt (lat. perfectus.

Pogledaj Hrvatski jezik i Perfekt

Perzijski jezik

right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.

Pogledaj Hrvatski jezik i Perzijski jezik

Petar Guberina

Petar Guberina (Šibenik, 22. svibnja 1913. – Zagreb, 22. siječnja 2005.) bio je hrvatski jezikoslovac, fonetičar i teoretičar stilistike.

Pogledaj Hrvatski jezik i Petar Guberina

Petar Hektorović

Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.

Pogledaj Hrvatski jezik i Petar Hektorović

Petar IV. Zrinski

Grof Petar IV.

Pogledaj Hrvatski jezik i Petar IV. Zrinski

Petar Preradović

Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.

Pogledaj Hrvatski jezik i Petar Preradović

Petar Zoranić

Petar Zoranić (Zadar, 1508. – između 1543. i 1569.), bio je hrvatski renesansni pisac.

Pogledaj Hrvatski jezik i Petar Zoranić

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Pogledaj Hrvatski jezik i Planina

Pluskvamperfekt

Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum.

Pogledaj Hrvatski jezik i Pluskvamperfekt

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Pogledaj Hrvatski jezik i Poljski jezik

Pomoćni glagoli

Pomoćni glagoli su u hrvatskom jeziku dva glagola pomoću kojih se tvore složeni glagolski oblici.

Pogledaj Hrvatski jezik i Pomoćni glagoli

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.

Pogledaj Hrvatski jezik i Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.

Portugalski jezik

thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Portugalski jezik

Posuđenice

Posuđenice su jedinice posuđene iz stranoga jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Posuđenice

Povijest jezika u Bosni i Hercegovini

Prema ostatcima malog broja srednjovjekovnih očuvanih spomenika u Bosni i Hercegovini potvrđeno je postojanje četiriju pisama na bosansko-humskome području, i to: grčkoga, latinskoga, ćirilice i glagoljice.

Pogledaj Hrvatski jezik i Povijest jezika u Bosni i Hercegovini

Praslavenski jezik

Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.

Pogledaj Hrvatski jezik i Praslavenski jezik

Pravopis hrvatskoga jezika

O pravopisu na hrvatskoj Wikipediji možete pročitati na stranici Wikipedija:Pravopis. Na stranici pravopisna pitanja više se ne mogu postavljati nova pitanja, ali se ondje mogu pronaći brojni korisni odgovori i savjeti. ----.

Pogledaj Hrvatski jezik i Pravopis hrvatskoga jezika

Predikat

Predikat je temeljni dio rečenice, naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema subjekta): Kiši.

Pogledaj Hrvatski jezik i Predikat

Predmetak

Prefiks ili predmetak u gramatici označava afiks koji dolazi ispred korijena riječi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Predmetak

Prevedenice

Prevedenice ili kalkovi riječi su koje su naslijedile i izraz i sadržaj od neke tuđe riječi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Prevedenice

Prezent

Prezent (lat. præsens.

Pogledaj Hrvatski jezik i Prezent

Pridjevi

Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.

Pogledaj Hrvatski jezik i Pridjevi

Prijedlozi

Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.

Pogledaj Hrvatski jezik i Prijedlozi

Prijeglas

Prijeglas je glasovna promjena u nekim jezicima, u kojoj se samoglasnici pravilno mijenjaju u nekim situacijama.

Pogledaj Hrvatski jezik i Prijeglas

Prijevoj

Prijevoj ili apofonija glasovna je promjena u kojoj se izmjenjuju ("previjaju") samoglasnici u osnovi srodnih riječi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Prijevoj

Prilozi

grafikona se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među riječima koje najčešće uvode relativnu ili odnosnu rečenicuPrilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.

Pogledaj Hrvatski jezik i Prilozi

Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.

Pogledaj Hrvatski jezik i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Progresivna palatalizacija

Progresivna palatalizacija, poznata i kao treća palatalizacija, jest glasovna promjena koja se dogodila u općeslavenskom razdoblju praslavenskog jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Progresivna palatalizacija

Proteza (jezikoslovlje)

Proteza je u jezikoslovlju naziv za dodavanje glasa na početku riječi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Proteza (jezikoslovlje)

Protureformacija

Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka.

Pogledaj Hrvatski jezik i Protureformacija

Prva palatalizacija

Prva palatalizacija je praslavenska glasovna promjena kojom se regresivno palataliziraju velari *k, *g i *x, naslijeđeni iz baltoslavenskog prajezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Prva palatalizacija

Putni tovaruš

Izvorna naslovna stranica "Putnog tovaruša" tiskanog u Mlecima 1661. godine Putni tovaruš (Suputnik) je molitvenik iz 1660. godine koji je Ana Katarina Zrinski priredila u Ozlju i objavila u Veneciji.

Pogledaj Hrvatski jezik i Putni tovaruš

Racionalizam

Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Racionalizam

Radoslav Katičić

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.

Pogledaj Hrvatski jezik i Radoslav Katičić

Rafo Bogišić

Rafo (Rafael) Bogišić (Dubravka, Konavle, 2. ožujka 1925. - Zagreb, 4. listopada 2010.), hrvatski akademik, sveučilišni profesor, književni povjesničar i književnik.

Pogledaj Hrvatski jezik i Rafo Bogišić

Ranko Matasović

Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ranko Matasović

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Pogledaj Hrvatski jezik i Rat

Red svetog Pavla prvog pustinjaka

Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.

Pogledaj Hrvatski jezik i Red svetog Pavla prvog pustinjaka

Refleksi jata

Jezična karta odraza jata u hrvatskim i slovenskim dijalektima u IstriJanneke Kalsbeek, ''The Čakavian dialect of Orbanići near Žminj in Istria'', 1998. Refleksi jata ostvareni su od starog samoglasnika ě – ije, je, e, i. Njihovo izmjenjivanje i promjene nazivaju se alternacije ili zamjene ije/je/e/i.

Pogledaj Hrvatski jezik i Refleksi jata

Rekaš

Hrvati Šokci iz Rekaša u prvoj polovici 20. stoljeća Rekaš (rum. Recaş, njem. Rekasch, mađ.Temesrékás) grad je u županiji Timiš u rumunjskom dijelu Banata u kojem žive Hrvati.

Pogledaj Hrvatski jezik i Rekaš

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Renesansa

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Pogledaj Hrvatski jezik i Rim

Rječnik

Rječnik Rječnik, leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Rječnik

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Rumunjska

Rusinski jezik

Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.

Pogledaj Hrvatski jezik i Rusinski jezik

Rusizam

Rusizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz ruskog jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Rusizam

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ruski jezik

Samoglasnik

Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici jest naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.

Pogledaj Hrvatski jezik i Samoglasnik

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Savez komunista Jugoslavije

Sibilarizacija

Sibilarizacija je glasovna promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, i h u nekim oblicima ispred i mijenjaju u c, z, i s. To je drugi i češći naziv za drugu i treću palatalizaciju.

Pogledaj Hrvatski jezik i Sibilarizacija

Sinonim

Sinonimi (grč. synóymos) su leksemi koji pripadaju istoj vrsti riječi, imaju različite izraze, a sadržaj im se potpuno ili djelomično podudara.

Pogledaj Hrvatski jezik i Sinonim

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Sjedinjene Američke Države

Sjeverozapadna Hrvatska

Sjeverozapadna Hrvatska (narančasto) Sjeverozapadna Hrvatska je jedno od tri statistička područja Hrvatske koje je u suradnji s Eurostatom odredio Državni zavod za statistiku.

Pogledaj Hrvatski jezik i Sjeverozapadna Hrvatska

Sklonidba

Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.

Pogledaj Hrvatski jezik i Sklonidba

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Slaveni

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Slavenski jezici

Slavistika

Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.

Pogledaj Hrvatski jezik i Slavistika

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Slavonija

Slog

Slog je jedinica za oblikovanje govornih zvukova.

Pogledaj Hrvatski jezik i Slog

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Slovačka

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W.

Pogledaj Hrvatski jezik i Slovački jezik

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Pogledaj Hrvatski jezik i Slovenski jezik

Službeni jezici Europske unije

engleskog jezika (skala je drugačija nego na ostalim mapama) njemačkog jezika francuskog jezika (francuski je materinski jezik za 40% stanovništva Belgije) talijanskog jezika španjolskog jezika Europska unija od 1. srpnja 2013. godine ima 24 službena i radna jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Službeni jezici Europske unije

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Pogledaj Hrvatski jezik i Službeni jezik

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.

Pogledaj Hrvatski jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatski jezik i Socijalistička Republika Hrvatska

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Solun

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Pogledaj Hrvatski jezik i Split

Spomenici hrvatske pismenosti

Slijedi nepotpuni abecedni pregled spomenika hrvatske pismenosti 11. i 12. stoljeća.

Pogledaj Hrvatski jezik i Spomenici hrvatske pismenosti

Sprezanje

Sprezanje ili konjugacija u hrvatskome jeziku promjena je glagolskoga oblika prema licu, broju, vremenu i načinu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Sprezanje

Srđan Španović

Srđan Španović (Zagreb, 1960. – Zagreb, 18. prosinca 1999.), bio je hrvatski, novinar i pisac politoloških knjiga i studija.

Pogledaj Hrvatski jezik i Srđan Španović

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.

Pogledaj Hrvatski jezik i Srbija

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).

Pogledaj Hrvatski jezik i Srpski jezik

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Pogledaj Hrvatski jezik i Srpskohrvatski jezik

Standardni jezik

Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.

Pogledaj Hrvatski jezik i Standardni jezik

Stipe Šuvar

Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.

Pogledaj Hrvatski jezik i Stipe Šuvar

Stjepan Babić

Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.

Pogledaj Hrvatski jezik i Stjepan Babić

Stjepan Konzul Istranin

Kukuljević: ''Glasoviti Hrvati'', 1886.) Stjepan Konzul Istranin (Stipan Konzul Istrijan) (* Buzet, 1521. - † vjerojatno Željezno, poslije 1568.), hrvatski pisac i prevoditelj iz Buzeta.

Pogledaj Hrvatski jezik i Stjepan Konzul Istranin

Stjepan Krasić

Fr. Stjepan Krasić Stjepan Krasić (Čitluk, 6. listopada 1938.), hrvatski je povjesničar.

Pogledaj Hrvatski jezik i Stjepan Krasić

Stogodišnji hrvatsko-turski rat

Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.

Pogledaj Hrvatski jezik i Stogodišnji hrvatsko-turski rat

Suglasnik

Suglasnik (također i zatvornik ili konsonant) u fonetici je naziv za glas koji nastaje zatvaranjem jednog dijela govornog trakta tako da zračna struja ne prolazi slobodno od pluća do usana.

Pogledaj Hrvatski jezik i Suglasnik

Supin

U gramatici, supin ili namjenik je vrsta glagolske imenice.

Pogledaj Hrvatski jezik i Supin

Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.

Pogledaj Hrvatski jezik i Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Pogledaj Hrvatski jezik i Sveučilište u Zagrebu

Talijanizam

Talijanizam je posuđenica iz talijanskoga jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Talijanizam

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Pogledaj Hrvatski jezik i Talijanski jezik

Tekst

Tekst (lat. textum: tkivo) je ograničena, povezana izjava pisanim jezikom, u širem smislu, i nepisanim jezikom, kao što je pjesma, film ili kazalište.

Pogledaj Hrvatski jezik i Tekst

Tenk

Tenk M-84A4 Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.

Pogledaj Hrvatski jezik i Tenk

Tin Ujević

Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.

Pogledaj Hrvatski jezik i Tin Ujević

Tjesnačnik

Tjesnačnik (frikativ) vrsta je suglasnika koji se tvore tjeranjem zraka kroz uski kanal koji se, primjerice, tvori između jezika i zuba ili nepca.

Pogledaj Hrvatski jezik i Tjesnačnik

Toki pona

Toki pona jest umjetni jezik kojega je stvorila jezikoslovka i prevoditeljica Sonja Elen Kisa iz Toronta i objavila u 2001. Ovaj se minimalistički jezik svega sastoji od 118 riječi i 14 fonema (a,i,n,l,o,e,k,t,m,s,p,u,j,w).

Pogledaj Hrvatski jezik i Toki pona

Tomislav Maretić

Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.

Pogledaj Hrvatski jezik i Tomislav Maretić

Tuđice

Tuđice su riječi koje se nisu prilagodile hrvatskome jeziku barem jednom svojom značajkom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Tuđice

Turcizam

Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.

Pogledaj Hrvatski jezik i Turcizam

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Pogledaj Hrvatski jezik i Turska

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Pogledaj Hrvatski jezik i Turski jezik

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Ukrajinski jezik

Unitarističko jugoslavenstvo

Jugounitarizam je skup ideja koji se zalaže za ideje centralizirane i unitarne jugoslavenske države preko poticanja osjećaja jugoslavenskog nacionalizma (jugoslavenstvo).

Pogledaj Hrvatski jezik i Unitarističko jugoslavenstvo

Urban VIII.

Urban VIII., lat. Urbanus PP.

Pogledaj Hrvatski jezik i Urban VIII.

Usklici

Usklici ili uzvici nepromjenjive su riječi kojima se izražava neki doziv, osjećaj ili zvuk.

Pogledaj Hrvatski jezik i Usklici

Varaždinske Toplice

Varaždinske Toplice su grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.

Pogledaj Hrvatski jezik i Varaždinske Toplice

Vatikanski hrvatski molitvenik

Vatikanski molitvenik Vatikanski hrvatski molitvenik je najstariji poznati hrvatski molitvenik na narodnom jeziku.

Pogledaj Hrvatski jezik i Vatikanski hrvatski molitvenik

Vatroslav Murvar

Vatroslav Murvar, (Mostar, 21. ožujka 1920. – Brookfield, 12. lipnja 1997.),, preuzeto 26.

Pogledaj Hrvatski jezik i Vatroslav Murvar

Velarni nazal

Velarni nazal glas je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Pogledaj Hrvatski jezik i Velarni nazal

Velški jezik

upravnim dijelovima Velški jezik je (ISO 639-3: cym; zajedno s bretonskim i kornijskim) pripadnik britonske grane keltskih jezika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Velški jezik

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Pogledaj Hrvatski jezik i Venecija

Venetski jezik

Jezici u Italiji oko 6. st. pr. Kr. Natpis na venetskom. Venetski jezik je izumrli indoeuropski jezik kojim su govorili Veneti, stanovnici željeznog doba sjeveroistočne Italije (od 8. stoljeća do 1. stoljeća prije Krista), na području današnje provincije Veneto, dijela današnje Slovenije, između delte rijeke Po i južnog ruba Alpa.

Pogledaj Hrvatski jezik i Venetski jezik

Veznici

Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi, jezični pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi).

Pogledaj Hrvatski jezik i Veznici

Vibrant

U fonetici je vibrant suglasnik koji se prozvodi vibracijama između artikulatora i mjesta tvorbe.

Pogledaj Hrvatski jezik i Vibrant

Vijenac (časopis)

Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.

Pogledaj Hrvatski jezik i Vijenac (časopis)

Vikend

Vikend predstavlja period od najčešće dva neradna dana u tjednu.

Pogledaj Hrvatski jezik i Vikend

Vinko Grubišić

Vinko Grubišić (Posuški Gradac, Posušje, 5. travnja 1943.) je hrvatski književnik, antologičar i jezikoslovac iz BiH.

Pogledaj Hrvatski jezik i Vinko Grubišić

Vinodolski zakonik

Vinodolski zakonik hrvatski je pisani popis običajnog prava koji je napisan 6. siječnja 1288. godine.

Pogledaj Hrvatski jezik i Vinodolski zakonik

Vjekoslav Babukić

Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.

Pogledaj Hrvatski jezik i Vjekoslav Babukić

Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatski jezik i Vladimir Nazor

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Pogledaj Hrvatski jezik i Vojvodina

Vokalizacija

Vokalizacija ili promjena l u o (lat. vocus.

Pogledaj Hrvatski jezik i Vokalizacija

Vokativ

Vokativ (lat. vocare.

Pogledaj Hrvatski jezik i Vokativ

Vuk Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

Pogledaj Hrvatski jezik i Vuk Karadžić

Wikipedija na hrvatskome jeziku

Wikipedija na hrvatskome jeziku inačica je Wikipedije pisana na hrvatskome jeziku, započeta 16.

Pogledaj Hrvatski jezik i Wikipedija na hrvatskome jeziku

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zadar

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zagreb

Zamjenice

Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zamjenice

Zapadnoštokavsko narječje

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Zapadnoštokavski govoriDalibor Brozović,, Zbornik radova sa susreta hrvatskih studenata u tuđini (1981. – 1986.), Susreti 6, Zagreb – Bochum, str.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zapadnoštokavsko narječje

Zapadnojužnoslavenski jezici

Zapadnojužnoslavenski jezici, jedan od dva ogranka južnoslavenskih jezika, drugi je istočni, koji se govore na prostorima bivše Jugoslavije, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zapadnojužnoslavenski jezici

Zapornik

Ploziv ili okluziv je vrsta suglasnika koja se proizvodi zaustavljanjem struje zraka.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zapornik

Zelenortska Republika

Zelenortska Republika ili Zelenortski Otoci (portugalski: Cabo Verde, zelenortski kreolski: Kabu Verdi) su mala otočna država na istoimenom otočju u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, oko 600 km od najzapadnijeg dijela afričke obale.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zelenortska Republika

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Pogledaj Hrvatski jezik i Znanost

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Wissenschaftliches Institut der Burgenländischen Kroaten s kraticom ZIGH) je u Austriji 1994. godine registrirano društvo.

Pogledaj Hrvatski jezik i Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov

Zora dalmatinska

Zora dalmatinska bio je prvi hrvatski preporodni književni časopis na hrvatskom jeziku koji je izlazio u Dalmaciji.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zora dalmatinska

Zvonimir Bartolić

Dr.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvonimir Bartolić

Zvučna alveolarna afrikata

Zvučna alveolarna afrikata ili zvučna alveolarna sibilantna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega rabi simbol.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvučna alveolarna afrikata

Zvučna palatalna afrikata

Zvučna palatalna afrikata ili zvučna alveopalatalna afrikata suglasnik je koji se rijetko pojavljuje u jezicima svijeta, a međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvučna palatalna afrikata

Zvučna postalveolarna afrikata

Zvučna postalveolarna afrikata, zvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili zvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvučna postalveolarna afrikata

Zvučni alveolarni frikativ

Zvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći zvučni alveolarni sibilant, u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvučni alveolarni frikativ

Zvučni alveolarni ploziv

Zvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvučni alveolarni ploziv

Zvučni alveolo-palatalni frikativ

Zvučni alveolo-palatalni frikativ glas je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvučni alveolo-palatalni frikativ

Zvučni bilabijalni ploziv

Zvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvučni bilabijalni ploziv

Zvučni glotalni frikativ

Bezvučni glotalni frikativ jest glas koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvučni glotalni frikativ

Zvučni labijalizirani velarni aproksimant

Zvučni labijalizirani velarni aproksimant glas je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol ili rjeđe gdje se rabi znak za velarni aproksimant i znak za labijalizaciju.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvučni labijalizirani velarni aproksimant

Zvučni labiodentalni frikativ

Zvučni labiodentalni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvučni labiodentalni frikativ

Zvučni postalveolarni frikativ

Zvučni postalveolarni frikativ ili zvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvučni postalveolarni frikativ

Zvučni velarni frikativ

Zvučni velarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvučni velarni frikativ

Zvučni velarni ploziv

Zvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Pogledaj Hrvatski jezik i Zvučni velarni ploziv

1. rujna

1.

Pogledaj Hrvatski jezik i 1. rujna

1. srpnja

1.

Pogledaj Hrvatski jezik i 1. srpnja

10. prosinca

10.

Pogledaj Hrvatski jezik i 10. prosinca

1501.

1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Pogledaj Hrvatski jezik i 1501.

17. lipnja

17.

Pogledaj Hrvatski jezik i 17. lipnja

18. studenoga

18.

Pogledaj Hrvatski jezik i 18. studenoga

1901.

1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.

Pogledaj Hrvatski jezik i 1901.

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Pogledaj Hrvatski jezik i 1942.

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Pogledaj Hrvatski jezik i 1974.

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Pogledaj Hrvatski jezik i 1997.

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Pogledaj Hrvatski jezik i 2000.

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Pogledaj Hrvatski jezik i 2008.

23. listopada

23.

Pogledaj Hrvatski jezik i 23. listopada

7. prosinca

7.

Pogledaj Hrvatski jezik i 7. prosinca

Vidi također

Jezici Austrije

• Austrijski znakovni jezik
• Bečki njemački
• Gradišćanskohrvatski jezik
• Hrvatski jezik
• Jeniški jezik
• Mađarski jezik
• Njemački jezik
• Njemački standardni jezik
• Romski jezik
• Rumunjski jezik
• Slovenski jezik
• Walserski jezik

Jezici Bosne i Hercegovine

• Bošnjački jezik
• Deklaracija o zajedničkom jeziku
• Hrvatski jezik
• Matija Divković
• Romski jezik
• Srpski jezik
• Srpskohrvatski jezik
• Vlaški romski

Jezici Hrvatske

• Bošnjački jezik
• Deklaracija o zajedničkom jeziku
• Hrvatski jezik
• Hrvatski znakovni jezik
• Istriotski jezik
• Istrorumunjski jezik
• Manjinski jezici u Hrvatskoj
• Mađarski jezik
• Romski jezik
• Srpski jezik
• Srpskohrvatski jezik
• Talijanski jezik
• Venecijanski jezik
• Zapadnorusinski mikrojezik

Jezici Italije

• Albanski jezik
• Emilijano-romanjolo
• Emilijanski jezik
• Furlanski jezik
• Galurski jezik
• Gotski jezik
• Hrvatski jezik
• Italski jezici
• Jeniški jezik
• Judeotalijanski jezik
• Ladinski jezik
• Latinski jezik
• Ligurski jezik (romanski)
• Lombardski jezik
• Okcitanski jezik
• Romanjolski jezik
• Romski jezik
• Sardinski jezici
• Sasarski jezik
• Slovenski jezik
• Talijanski jezik
• Walserski jezik

Jezici Mađarske

• Banjaši
• Grčki jezik
• Hrvatski jezik
• Karpatski romski jezik
• Mađarski jezik
• Romski jezik
• Rumunjski jezik
• Slovački jezik
• Slovenski jezik
• Srpski jezik
• Ugrofinski jezici
• Uralski jezici
• Vlaški romski

Jezici Slovenije

• Hrvatski jezik
• Mađarski jezik
• Romski jezik
• Slovenski jezik
• Srpski jezik
• Srpskohrvatski jezik
• Talijanski jezik
• Vlaški romski

Jezici Srbije

• Albanski jezik
• Bošnjački jezik
• Bugarski jezik
• Deklaracija o zajedničkom jeziku
• Hrvatski jezik
• Makedonski jezik
• Makedorumunjski jezik
• Mađarski jezik
• Meglenorumunjski jezik
• Romski jezik
• Rumunjski jezik
• Slovački jezik
• Slovenski jezik
• Srpski jezik
• Srpskohrvatski jezik
• Vlaški romski
• Zapadnorusinski mikrojezik

Također poznat kao Fonologija hrvatskog jezika, Hrvatski, Hrvatski ili srpski jezik.

, Bezvučni velarni frikativ, Bezvučni velarni ploziv, Biblija, Bjeloruski jezik, Bošnjački jezik, Božidar Finka, Bogoslav Šulek, Boka kotorska, Boks, Bosna, Bosna i Hercegovina, Brailleevo pismo, Brojevi (vrsta riječi), Bugarski jezik, Bulcsú László, Crkvenoslavenski jezik, Crna Gora, Crnogorski jezik, Dalibor Brozović, Dalmacija, Danica (časopis), Danski jezik, Dativ, Džore Držić, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Digraf (fonetika), Dijakritički znakovi, Dijalekt, Dominikanci, Dominko Zlatarić, Donjolužičkosrpski jezik, Drago Štambuk, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Družba Isusova, Druga palatalizacija, Dubrovačka Republika, Dubrovački dijalekt, Dubrovnik, Dunja Brozović Rončević, Dvoglas, Engleski jezik, Enklitika, Estonski jezik, Europa, Europska unija, Finski jezik, Fonem, Fonologija, Fran Krsto Frankapan, Fran Kurelac, Francuski jezik, Franjevci, Futur drugi, Futur prvi, Galicizam, Genitiv, Germanizam, Glagoli, Glagoljica, Glagolski pridjev, Glagolski prilog, Glas, Gordan Grlić Radman, Gornje Mrzlo Polje Mrežničko, Gornjolužičkosrpski jezik, Gorski kotar, Govori bokeljskih Hrvata, Govori Hrvata iločkoga područja, Govori Janjeva i Letnice, Govori rekaških Hrvata, Gradišćanski Hrvati, Gradišćanskohrvatski jezik, Gradišće, Gramatički rod, Gramatika, Gramatika hrvatskoga jezika, Grecizam, Grgur XV., Gruzijski jezik, Hanibal Lucić, Hercegovina, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska ćirilica, Hrvatska barokna književnost, Hrvatske gramatike, Hrvatski jezik, Hrvatski književni jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski sabor, Hrvatski standardni jezik, Hrvatski zavod za norme, Hrvatsko primorje, Hrvojev misal, Humačka ploča, Hvar, Ijekavski govor, Ikavski govor, Ilirski pokret, Imenice, Imperativ, Imperfekt, Indoeuropski jezici, Institut za hrvatski jezik, Instrumental, Irski jezik, Islandski jezik, Istarski razvod, Istočnojužnoslavenski jezici, Istra, Italija, Iva Lukežić, Ivan Belostenec, Ivan Broz, Ivan Bunić Vučić, Ivan Gundulić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Mažuranić, Ivo Škarić (jezikoslovac), Jakov Mikalja, Janjevci, Janko Drašković, Jat, Jednačenje po mjestu tvorbe, Jednačenje po zvučnosti, Jednina, Jezično čistunstvo, Jezikoslovlje, Joakim Stulli, Josip Lisac, Josip Voltić, Jotacija, Južnoslavenski jezici, Junije Palmotić, Kašupski jezik, Kajkavsko narječje, Karaš-severinska županija, Karaševo, Karaševski Hrvati, Karaševsko-svinjički dijalekt, Katolička Crkva, Katolička obnova, Klip, Književnost, Kondicional, Korčula, Kordun, Korijenski pravopis, Kraljevina Jugoslavija, Kroatistika, Ksaver Šandor Gjalski, Kukuruz, Labiodentalni aproksimant, Labiodentalni nazal, Latinica, Latinizam, Latinski jezik, Leksem, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Letnica, Lika, Litavski jezik, Ljudevit Gaj, Lokativ, London, Londonac, Mađarizam, Mađarska, Mađarski jezik, Makarska, Makedonski jezik, Marijan Krmpotić, Marin Držić, Marko Marulić, Materinski jezik, Matica hrvatska, Matija Antun Relković, Matija Divković, Mato Marčinko, Mavro Vetranović, Međunarodna fonetska abeceda, Međunarodni standardni knjižni broj, Međunarodno fonetsko društvo, Međunarodno priznanje Hrvatske, Memorandum SANU, Migracije Hrvata pred Turcima, Mijo Lončarić, Milan Moguš, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Mir u Srijemskim Karlovcima, Miro Kačić, Miroslav Krleža, Misal kneza Novaka, Mletačka Republika, Množina, Molise, Morfem, Morfologija (jezikoslovlje), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Naglasak, Narječja hrvatskog jezika, Narječje, Narodna knjižnica Srbije, Nematerijalna kulturna baština, Nepostojano a, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola VII. Zrinski, Nizozemski jezik, Njemački jezik, Nominativ, Norveški jezik, Novine Horvatzke, Novoštokavski jekavski dijalekt, Novogrčki jezik, Onomatopeja, Općeslavenski lingvistički atlas, Optativ, Oružane snage Republike Hrvatske, Padež, Palatalizacija, Palatalni aproksimant, Palatalni lateralni aproksimant, Palatalni nazal, Pavle Ivić, Perfekt, Perzijski jezik, Petar Guberina, Petar Hektorović, Petar IV. Zrinski, Petar Preradović, Petar Zoranić, Planina, Pluskvamperfekt, Poljski jezik, Pomoćni glagoli, Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021., Portugalski jezik, Posuđenice, Povijest jezika u Bosni i Hercegovini, Praslavenski jezik, Pravopis hrvatskoga jezika, Predikat, Predmetak, Prevedenice, Prezent, Pridjevi, Prijedlozi, Prijeglas, Prijevoj, Prilozi, Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Progresivna palatalizacija, Proteza (jezikoslovlje), Protureformacija, Prva palatalizacija, Putni tovaruš, Racionalizam, Radoslav Katičić, Rafo Bogišić, Ranko Matasović, Rat, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Refleksi jata, Rekaš, Renesansa, Rim, Rječnik, Rumunjska, Rusinski jezik, Rusizam, Ruski jezik, Samoglasnik, Savez komunista Jugoslavije, Sibilarizacija, Sinonim, Sjedinjene Američke Države, Sjeverozapadna Hrvatska, Sklonidba, Slaveni, Slavenski jezici, Slavistika, Slavonija, Slog, Slovačka, Slovački jezik, Slovenski jezik, Službeni jezici Europske unije, Službeni jezik, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Solun, Split, Spomenici hrvatske pismenosti, Sprezanje, Srđan Španović, Srbija, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Standardni jezik, Stipe Šuvar, Stjepan Babić, Stjepan Konzul Istranin, Stjepan Krasić, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Suglasnik, Supin, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Talijanizam, Talijanski jezik, Tekst, Tenk, Tin Ujević, Tjesnačnik, Toki pona, Tomislav Maretić, Tuđice, Turcizam, Turska, Turski jezik, Ukrajinski jezik, Unitarističko jugoslavenstvo, Urban VIII., Usklici, Varaždinske Toplice, Vatikanski hrvatski molitvenik, Vatroslav Murvar, Velarni nazal, Velški jezik, Venecija, Venetski jezik, Veznici, Vibrant, Vijenac (časopis), Vikend, Vinko Grubišić, Vinodolski zakonik, Vjekoslav Babukić, Vladimir Nazor, Vojvodina, Vokalizacija, Vokativ, Vuk Karadžić, Wikipedija na hrvatskome jeziku, Zadar, Zagreb, Zamjenice, Zapadnoštokavsko narječje, Zapadnojužnoslavenski jezici, Zapornik, Zelenortska Republika, Znanost, Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, Zora dalmatinska, Zvonimir Bartolić, Zvučna alveolarna afrikata, Zvučna palatalna afrikata, Zvučna postalveolarna afrikata, Zvučni alveolarni frikativ, Zvučni alveolarni ploziv, Zvučni alveolo-palatalni frikativ, Zvučni bilabijalni ploziv, Zvučni glotalni frikativ, Zvučni labijalizirani velarni aproksimant, Zvučni labiodentalni frikativ, Zvučni postalveolarni frikativ, Zvučni velarni frikativ, Zvučni velarni ploziv, 1. rujna, 1. srpnja, 10. prosinca, 1501., 17. lipnja, 18. studenoga, 1901., 1942., 1974., 1997., 2000., 2008., 23. listopada, 7. prosinca.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Informacije se temelje na člancima s Wikipedije i drugim projektima Wikimedije i dostupne su pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana