Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hrvatski jezik i Čakavsko narječje

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatski jezik i Čakavsko narječje

Hrvatski jezik vs. Čakavsko narječje

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati. Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.

Sličnosti između Hrvatski jezik i Čakavsko narječje

Hrvatski jezik i Čakavsko narječje imaju 88 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alveolarni lateralni aproksimant, Alveolarni nazal, Alveolarni vibrant, Aproksimant, Austrija, Bašćanska ploča, Bartol Kašić, Bezvučna alveolarna afrikata, Bezvučna postalveolarna afrikata, Bezvučni alveolarni frikativ, Bezvučni alveolarni ploziv, Bezvučni bilabijalni ploziv, Bezvučni labiodentalni frikativ, Bezvučni postalveolarni frikativ, Bezvučni velarni frikativ, Bezvučni velarni ploziv, Bjeloruski jezik, Božidar Finka, Bugarski jezik, Crkvenoslavenski jezik, Dalibor Brozović, Dalmacija, Dubrovački dijalekt, Dubrovnik, Gornjolužičkosrpski jezik, Gorski kotar, Gradišće, Hanibal Lucić, Hercegovina, Hrvatski jezik, ..., Hrvatski standardni jezik, Hrvatsko primorje, Hvar, Indoeuropski jezici, Istra, Ivan Belostenec, Jat, Južnoslavenski jezici, Kajkavsko narječje, Korčula, Labiodentalni aproksimant, Latinski jezik, Lika, Mađarska, Makarska, Makedonski jezik, Marko Marulić, Međunarodna fonetska abeceda, Migracije Hrvata pred Turcima, Mijo Lončarić, Milan Moguš, Morfem, Novoštokavski jekavski dijalekt, Padež, Palatalni aproksimant, Palatalni nazal, Petar Hektorović, Petar Zoranić, Praslavenski jezik, Proteza (jezikoslovlje), Ranko Matasović, Rusinski jezik, Ruski jezik, Sjedinjene Američke Države, Slavenski jezici, Slovačka, Slovenski jezik, Standardni jezik, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Talijanski jezik, Tjesnačnik, Ukrajinski jezik, Vibrant, Vladimir Nazor, Zagreb, Zamjenice, Zapadnoštokavsko narječje, Zapornik, Zvučni alveolarni frikativ, Zvučni alveolarni ploziv, Zvučni bilabijalni ploziv, Zvučni labiodentalni frikativ, Zvučni postalveolarni frikativ, Zvučni velarni ploziv, 15. stoljeće, 18. stoljeće, 1990., 20. stoljeće. Proširite indeks (58 više) »

Alveolarni lateralni aproksimant

Alveolarni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Alveolarni lateralni aproksimant i Hrvatski jezik · Alveolarni lateralni aproksimant i Čakavsko narječje · Vidi više »

Alveolarni nazal

Alveolarni nazal suglasnik je koji postoji u gotovo svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Alveolarni nazal i Hrvatski jezik · Alveolarni nazal i Čakavsko narječje · Vidi više »

Alveolarni vibrant

Alveolarni vibrant jest suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Alveolarni vibrant i Hrvatski jezik · Alveolarni vibrant i Čakavsko narječje · Vidi više »

Aproksimant

Aproksimanti su suglasnici koji su bliski samoglasnicima.

Aproksimant i Hrvatski jezik · Aproksimant i Čakavsko narječje · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Austrija i Hrvatski jezik · Austrija i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.

Bašćanska ploča i Hrvatski jezik · Bašćanska ploča i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bartol Kašić

Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.

Bartol Kašić i Hrvatski jezik · Bartol Kašić i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bezvučna alveolarna afrikata

Bezvučna alveolarna afrikata ili bezvučna alveolarna sibilantna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučna alveolarna afrikata i Hrvatski jezik · Bezvučna alveolarna afrikata i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bezvučna postalveolarna afrikata

Bezvučna postalveolarna afrikata, bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili bezvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučna postalveolarna afrikata i Hrvatski jezik · Bezvučna postalveolarna afrikata i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bezvučni alveolarni frikativ

Bezvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći bezvučni alveolarni sibilant koji se u međunarodnoj fonetskoj abecedi označava simbolom.

Bezvučni alveolarni frikativ i Hrvatski jezik · Bezvučni alveolarni frikativ i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bezvučni alveolarni ploziv

Bezvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučni alveolarni ploziv i Hrvatski jezik · Bezvučni alveolarni ploziv i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bezvučni bilabijalni ploziv

Bezvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji mnogim jezicima (njih 375), a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučni bilabijalni ploziv i Hrvatski jezik · Bezvučni bilabijalni ploziv i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bezvučni labiodentalni frikativ

Bezvučni labiodentalni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučni labiodentalni frikativ i Hrvatski jezik · Bezvučni labiodentalni frikativ i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bezvučni postalveolarni frikativ

Bezvučni postalveolarni frikativ ili bezvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučni postalveolarni frikativ i Hrvatski jezik · Bezvučni postalveolarni frikativ i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bezvučni velarni frikativ

Bezvučni velarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučni velarni frikativ i Hrvatski jezik · Bezvučni velarni frikativ i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bezvučni velarni ploziv

Bezvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučni velarni ploziv i Hrvatski jezik · Bezvučni velarni ploziv i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bjeloruski jezik

Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.

Bjeloruski jezik i Hrvatski jezik · Bjeloruski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Božidar Finka

Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. – 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac i pjesnik.

Božidar Finka i Hrvatski jezik · Božidar Finka i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Bugarski jezik i Hrvatski jezik · Bugarski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Crkvenoslavenski jezik

Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.

Crkvenoslavenski jezik i Hrvatski jezik · Crkvenoslavenski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Dalibor Brozović

Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.

Dalibor Brozović i Hrvatski jezik · Dalibor Brozović i Čakavsko narječje · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Dalmacija i Hrvatski jezik · Dalmacija i Čakavsko narječje · Vidi više »

Dubrovački dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Dubrovački dijalekt je novoštokavski (i)jekavski poddijalekt koji je isključivo hrvatski.

Dubrovački dijalekt i Hrvatski jezik · Dubrovački dijalekt i Čakavsko narječje · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Dubrovnik i Hrvatski jezik · Dubrovnik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Gornjolužičkosrpski jezik

Gornjolužičkosrpski jezik (Hornjoserbsce, hornjoserbski, hornoserbski; gornjolužički, haut sorabe, obersorbisch, upper lusatian, wendish; ISO 639-3: hsb) jezik jednog dijela Lužičkih Srba koji se govori u Saskoj u Njemačkoj.

Gornjolužičkosrpski jezik i Hrvatski jezik · Gornjolužičkosrpski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Gorski kotar

Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Gorski kotar i Hrvatski jezik · Gorski kotar i Čakavsko narječje · Vidi više »

Gradišće

Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.

Gradišće i Hrvatski jezik · Gradišće i Čakavsko narječje · Vidi više »

Hanibal Lucić

Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.

Hanibal Lucić i Hrvatski jezik · Hanibal Lucić i Čakavsko narječje · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Hercegovina i Hrvatski jezik · Hercegovina i Čakavsko narječje · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Hrvatski jezik i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Hrvatski standardni jezik

Hrvatski standardni jezik standardni je, kodificirani oblik hrvatskoga jezika.

Hrvatski jezik i Hrvatski standardni jezik · Hrvatski standardni jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Hrvatsko primorje

Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.

Hrvatski jezik i Hrvatsko primorje · Hrvatsko primorje i Čakavsko narječje · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Hrvatski jezik i Hvar · Hvar i Čakavsko narječje · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Hrvatski jezik i Indoeuropski jezici · Indoeuropski jezici i Čakavsko narječje · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Hrvatski jezik i Istra · Istra i Čakavsko narječje · Vidi više »

Ivan Belostenec

Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog postumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec OSPPE (Varaždin?, 1593. ili 1594. ‒ Lepoglava, 10. veljače 1675.), hrvatski katolički svećenik, pavlin, propovjednik i leksikograf.

Hrvatski jezik i Ivan Belostenec · Ivan Belostenec i Čakavsko narječje · Vidi više »

Jat

Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.

Hrvatski jezik i Jat · Jat i Čakavsko narječje · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Hrvatski jezik i Južnoslavenski jezici · Južnoslavenski jezici i Čakavsko narječje · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.

Hrvatski jezik i Kajkavsko narječje · Kajkavsko narječje i Čakavsko narječje · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Hrvatski jezik i Korčula · Korčula i Čakavsko narječje · Vidi više »

Labiodentalni aproksimant

Labiodentalni aproksimant suglasnik je koji postoji u rijetkim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se rabe simbol.

Hrvatski jezik i Labiodentalni aproksimant · Labiodentalni aproksimant i Čakavsko narječje · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Hrvatski jezik i Latinski jezik · Latinski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Hrvatski jezik i Lika · Lika i Čakavsko narječje · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Hrvatski jezik i Mađarska · Mađarska i Čakavsko narječje · Vidi više »

Makarska

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Hrvatski jezik i Makarska · Makarska i Čakavsko narječje · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Hrvatski jezik i Makedonski jezik · Makedonski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Marko Marulić

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.

Hrvatski jezik i Marko Marulić · Marko Marulić i Čakavsko narječje · Vidi više »

Međunarodna fonetska abeceda

Međunarodna fonetska abeceda (kratica: MFA ili IPA od engl. International Phonetic Alphabet) sustav je znakova za fonetsku i fonološku transkripciju.

Hrvatski jezik i Međunarodna fonetska abeceda · Međunarodna fonetska abeceda i Čakavsko narječje · Vidi više »

Migracije Hrvata pred Turcima

Migracije Hrvata za vrijeme i poslije Turskih ratova Promjene u hr. dijalektima radi Turskih ratova, pojava novih dijalekata i utjecaj na stare Za vrijeme višestoljetnih hrvatsko-turskih ratova (15-17. stoljeće) mnogi krajevi su opustjeli, a mnogi ljudi promijenili mjesto boravišta.

Hrvatski jezik i Migracije Hrvata pred Turcima · Migracije Hrvata pred Turcima i Čakavsko narječje · Vidi više »

Mijo Lončarić

Čakovcu (2018.) Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941. – Zagreb, 21. lipnja 2023.) hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih hrvatskih dijalektologa i poznavatelj kajkavice.

Hrvatski jezik i Mijo Lončarić · Mijo Lončarić i Čakavsko narječje · Vidi više »

Milan Moguš

Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. – Zagreb, 19. studenoga 2017.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.

Hrvatski jezik i Milan Moguš · Milan Moguš i Čakavsko narječje · Vidi više »

Morfem

U morfologiji, morfem je najmanja jezična jedinica koja nosi značenje.

Hrvatski jezik i Morfem · Morfem i Čakavsko narječje · Vidi više »

Novoštokavski jekavski dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Poddijalekti novoštokavskog jekavskog Povijesni prikaz jekavskih zapadnoštokavskih dijalekata Južni dijalekt i srodni govori Dominantni utjecaji okolnih dijalekata na sjeverozapadni poddijalekt Južnog dijalekta Hrvatski poddijalekti Istočnohercegovačko-krajiškiJosip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1.

Hrvatski jezik i Novoštokavski jekavski dijalekt · Novoštokavski jekavski dijalekt i Čakavsko narječje · Vidi više »

Padež

Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.

Hrvatski jezik i Padež · Padež i Čakavsko narječje · Vidi više »

Palatalni aproksimant

Palatalni aproksimant suglasnik je koji postoji u većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Hrvatski jezik i Palatalni aproksimant · Palatalni aproksimant i Čakavsko narječje · Vidi više »

Palatalni nazal

Palatalni nasal suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Hrvatski jezik i Palatalni nazal · Palatalni nazal i Čakavsko narječje · Vidi više »

Petar Hektorović

Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.

Hrvatski jezik i Petar Hektorović · Petar Hektorović i Čakavsko narječje · Vidi više »

Petar Zoranić

Petar Zoranić (Zadar, 1508. – između 1543. i 1569.), bio je hrvatski renesansni pisac.

Hrvatski jezik i Petar Zoranić · Petar Zoranić i Čakavsko narječje · Vidi više »

Praslavenski jezik

Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.

Hrvatski jezik i Praslavenski jezik · Praslavenski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Proteza (jezikoslovlje)

Proteza je u jezikoslovlju naziv za dodavanje glasa na početku riječi.

Hrvatski jezik i Proteza (jezikoslovlje) · Proteza (jezikoslovlje) i Čakavsko narječje · Vidi više »

Ranko Matasović

Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.

Hrvatski jezik i Ranko Matasović · Ranko Matasović i Čakavsko narječje · Vidi više »

Rusinski jezik

Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.

Hrvatski jezik i Rusinski jezik · Rusinski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Hrvatski jezik i Ruski jezik · Ruski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Hrvatski jezik i Sjedinjene Američke Države · Sjedinjene Američke Države i Čakavsko narječje · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Hrvatski jezik i Slavenski jezici · Slavenski jezici i Čakavsko narječje · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Hrvatski jezik i Slovačka · Slovačka i Čakavsko narječje · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Hrvatski jezik i Slovenski jezik · Slovenski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Standardni jezik

Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.

Hrvatski jezik i Standardni jezik · Standardni jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Stogodišnji hrvatsko-turski rat

Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.

Hrvatski jezik i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Stogodišnji hrvatsko-turski rat i Čakavsko narječje · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Hrvatski jezik i Talijanski jezik · Talijanski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Tjesnačnik

Tjesnačnik (frikativ) vrsta je suglasnika koji se tvore tjeranjem zraka kroz uski kanal koji se, primjerice, tvori između jezika i zuba ili nepca.

Hrvatski jezik i Tjesnačnik · Tjesnačnik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Hrvatski jezik i Ukrajinski jezik · Ukrajinski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Vibrant

U fonetici je vibrant suglasnik koji se prozvodi vibracijama između artikulatora i mjesta tvorbe.

Hrvatski jezik i Vibrant · Vibrant i Čakavsko narječje · Vidi više »

Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.

Hrvatski jezik i Vladimir Nazor · Vladimir Nazor i Čakavsko narječje · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Hrvatski jezik i Zagreb · Zagreb i Čakavsko narječje · Vidi više »

Zamjenice

Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.

Hrvatski jezik i Zamjenice · Zamjenice i Čakavsko narječje · Vidi više »

Zapadnoštokavsko narječje

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Zapadnoštokavski govoriDalibor Brozović,, Zbornik radova sa susreta hrvatskih studenata u tuđini (1981. – 1986.), Susreti 6, Zagreb – Bochum, str.

Hrvatski jezik i Zapadnoštokavsko narječje · Zapadnoštokavsko narječje i Čakavsko narječje · Vidi više »

Zapornik

Ploziv ili okluziv je vrsta suglasnika koja se proizvodi zaustavljanjem struje zraka.

Hrvatski jezik i Zapornik · Zapornik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Zvučni alveolarni frikativ

Zvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći zvučni alveolarni sibilant, u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Hrvatski jezik i Zvučni alveolarni frikativ · Zvučni alveolarni frikativ i Čakavsko narječje · Vidi više »

Zvučni alveolarni ploziv

Zvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Hrvatski jezik i Zvučni alveolarni ploziv · Zvučni alveolarni ploziv i Čakavsko narječje · Vidi više »

Zvučni bilabijalni ploziv

Zvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Hrvatski jezik i Zvučni bilabijalni ploziv · Zvučni bilabijalni ploziv i Čakavsko narječje · Vidi više »

Zvučni labiodentalni frikativ

Zvučni labiodentalni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Hrvatski jezik i Zvučni labiodentalni frikativ · Zvučni labiodentalni frikativ i Čakavsko narječje · Vidi više »

Zvučni postalveolarni frikativ

Zvučni postalveolarni frikativ ili zvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Hrvatski jezik i Zvučni postalveolarni frikativ · Zvučni postalveolarni frikativ i Čakavsko narječje · Vidi više »

Zvučni velarni ploziv

Zvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Hrvatski jezik i Zvučni velarni ploziv · Zvučni velarni ploziv i Čakavsko narječje · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

15. stoljeće i Hrvatski jezik · 15. stoljeće i Čakavsko narječje · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

18. stoljeće i Hrvatski jezik · 18. stoljeće i Čakavsko narječje · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

1990. i Hrvatski jezik · 1990. i Čakavsko narječje · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

20. stoljeće i Hrvatski jezik · 20. stoljeće i Čakavsko narječje · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatski jezik i Čakavsko narječje

Hrvatski jezik ima 496 odnose, a Čakavsko narječje ima 207. Kao što im je zajedničko 88, Jaccard indeks 12.52% = 88 / (496 + 207).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski jezik i Čakavsko narječje. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »