Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Hrvatski narodni preporod

Indeks Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

119 odnosi: Ante Sekulić, Antun Mihanović, Antun Nemčić, Češki narodni preporod, Bačka, Bachov apsolutizam, Baja, Beograd, Bogoslav Šulek, Budnica, Bunjevci, Danica (časopis), Davorija, Dimitrija Demeter, Dragojla Jarnević, Dragutin Rakovec, Ferdo Šišić, Franjo Josip I., Habsburška Monarhija, Horvatska domovina, Hrvatska, Hrvatska revija, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini, Hrvatski narodni preporod u Istri, Hrvatski sabor, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Hrvatsko-ugarska nagodba, Ilirski pokret, Intelektualac, Ivan Derkos, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Mažuranić, Janko Drašković, Josip Šokčević, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Josip Juraj Strossmayer, Josip Kušević, Juraj Šporer, Kolo, Kraljski Dalmatin, Levin Rauch, Lirika, Ljubav i zloba, Ljudevit Gaj, Ljudevit Vukotinović, Maksimilijan Vrhovac, Marija Terezija Austrijska, Matica hrvatska, Matija Mažuranić, ..., Nevenka Bezić-Božanić, Nikola Batušić, Novine Horvatzke, Pacta conventa, Pavao Štoos, Petar Preradović, Prosvjetiteljstvo, Putopis, Romantizam, Slovački narodni preporod, Smrt Smail-age Čengića, Sombor, Srpanjske žrtve, Stanko Vraz, Subotica, Theresianum, Trg svetog Marka, Varaždin, Vijenac (časopis), Vincenzo Dandolo, Vinko Brešić, Zadar, Zahtijevanja naroda, Zemlje Krune sv. Stjepana, 11. siječnja, 1784., 1791., 1797., 18. stoljeće, 1805., 1813., 1815., 1818., 1827., 1829., 1830., 1831., 1832., 1833., 1834., 1835., 1836., 1838., 1839., 1840., 1841., 1842., 1843., 1845., 1846., 1847., 1848., 1849., 1860., 1861., 1862., 1867., 1868., 1873., 1874., 19. stoljeće, 24. rujna, 25. ožujka, 27. lipnja, 29. studenoga, 3. siječnja, 5. kolovoza, 7. lipnja, 9. srpnja. Proširite indeks (69 više) »

Ante Sekulić

Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Ante Sekulić · Vidi više »

Antun Mihanović

Antun Mihanović (Zagreb, 10. lipnja 1796. – Novi Dvori Klanječki kraj Klanjca, 14. studenoga 1861.), bio je hrvatski književnik i pravnik.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Antun Mihanović · Vidi više »

Antun Nemčić

Antun Nemčić (Edde, Mađarska, 14. siječnja 1813. – Križevci, 5. rujna 1849.), hrvatski književnik Studirao je pravo i filozofiju u Zagrebu, bio sudac u Novom Marofu i bilježnik Križevačke županije.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Antun Nemčić · Vidi više »

Češki narodni preporod

Češki narodni preporod bio je kulturni pokret koji je obuhvatio Češke zemlje u 18. i 19. stoljeću.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Češki narodni preporod · Vidi više »

Bačka

Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Bačka · Vidi više »

Bachov apsolutizam

Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Bachov apsolutizam · Vidi više »

Baja

Baja (nje. Baje, Frankenstadt) je grad u jugoistočnoj Mađarskoj.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Baja · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Beograd · Vidi više »

Bogoslav Šulek

Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Bogoslav Šulek · Vidi više »

Budnica

Budnice su domoljubne pjesme namijenjene buđenju nacionalnih osjećaja.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Budnica · Vidi više »

Bunjevci

Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Bunjevci · Vidi više »

Danica (časopis)

Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Danica (časopis) · Vidi više »

Davorija

Davorije su bile rodoljubive pjesme nastale 30-tih godina 19. stoljeća u vrijeme Ljudevita Gaja, ilirskog pokreta i buđenja nacionalne svijesti južnoslavenskih naroda.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Davorija · Vidi više »

Dimitrija Demeter

Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. – Zagreb, 24. lipnja 1872.), bio je hrvatski pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist, kazališni kritičar, književni i kazališni djelatnik.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Dimitrija Demeter · Vidi više »

Dragojla Jarnević

Crikvenici Spomenik Dragojli Jarnević u Karlovcu Dragojla Jarnević (Karlovac, 4. siječnja 1812. – Karlovac, 12. ožujka 1875.), hrvatska književnica i učiteljica.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Dragojla Jarnević · Vidi više »

Dragutin Rakovec

Dragutin Rakovec (Rakovac) (Vugrovec, 1. studenog 1813. – Zagreb, 22. studenog 1854.) bio je hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i javni djelatnik.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Dragutin Rakovec · Vidi više »

Ferdo Šišić

Ferdinand Maksimilijan pl.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Ferdo Šišić · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Franjo Josip I. · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Horvatska domovina

U desetom broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnog lista ''Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka'', koji od 1836. godine izlazi pod imenom ''Danica ilirska'', objavljena je pjesma ''Horvatska Domovina'' Antuna Mihanovićahttp://www.nsk.hr/horvatska-domovina/ Horvatska domovina, nsk.hr, (pristupljeno 14. ožujka 2013.) Horvatska domovina, pjesma preporodnog pjesnika Antuna Mihanovića, dala je riječi za hrvatsku državnu himnu "Lijepa naša domovino".

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Horvatska domovina · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska revija

Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Hrvatska revija · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini

Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u drugoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem narodnog preporoda u Hrvatskoj i Ilirskog pokreta razvio na području Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod u Istri

Matice hrvatske, tiskano 1880. u Trstu, Tiskarnica sinovah K. Amati. Hrvatski narodni preporod u Istri, nacionalni pokret istarskih Hrvata od 1860-ih do početka 20. stoljeća.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Hrvatski narodni preporod u Istri · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »

Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »

Ilirski pokret

Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Ilirski pokret · Vidi više »

Intelektualac

Intelektualac (lat. intellectus ≃ intellectualis: intelektualni ≃ intellegere: razumjeti) označava osobu s visokorazvijenim intelektom i analitičkim mišljenjem; predstavnik intelektualnog rada.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Intelektualac · Vidi više »

Ivan Derkos

Ivan Derkos (Vukmanić kod Karlovca, 1808. – Zagreb, 1834.), bio je hrvatski pravnik, književnik i kulturni djelatnik, sudionik ilirskog pokreta.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Ivan Derkos · Vidi više »

Ivan Kukuljević Sakcinski

Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Ivan Mažuranić · Vidi više »

Janko Drašković

Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. – Radgona (Bad Radkersburg), 14. siječnja 1856.), bio je hrvatski političar, "najstariji hrvatski preporoditelj".

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Janko Drašković · Vidi više »

Josip Šokčević

Josip Šokčević (Vinkovci, 7. ožujka 1811. – Beč 16. studenog 1896.), bio je hrvatski ban, podmaršal, barun kao i treći guverner Srpskog vojvodstva i Temiškog Banata.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Josip Šokčević · Vidi više »

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »

Josip Kušević

Josip Kušević (1775. – 1846.) je bio poznati protonotar Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije i posljednji koji je obnašao tu dužnost.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Josip Kušević · Vidi više »

Juraj Šporer

Juraj Matija Šporer (Karlovac, 24. veljače 1795. – Rijeka, 1. kolovoza 1884.) liječnik.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Juraj Šporer · Vidi više »

Kolo

* kotač Naselja.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Kolo · Vidi više »

Kraljski Dalmatin

Kraljski Dalmatin, prve novine na hrvatskom jeziku (12. srpnja 1806. – 1. travnja 1810.).

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Kraljski Dalmatin · Vidi više »

Levin Rauch

Levin barun Rauch de Nyek (Lužnica, 6. listopada 1819. – Lužnica, 25. kolovoza 1890.) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe i prvi hrvatski ban nakon 1868.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Levin Rauch · Vidi više »

Lirika

Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Lirika · Vidi više »

Ljubav i zloba

Vatroslav Lisinski Ljubav i zloba je opera hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Ljubav i zloba · Vidi više »

Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Ljudevit Gaj · Vidi više »

Ljudevit Vukotinović

Ljudevit Farkaš Vukotinović (Zagreb, 13. siječnja 1813. – Zagreb, 17. ožujka 1893.), bio je hrvatski književnik, političar, državni činovnik, znanstvenik i gospodarstvenik.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Ljudevit Vukotinović · Vidi više »

Maksimilijan Vrhovac

Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Maksimilijan Vrhovac · Vidi više »

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Matica hrvatska · Vidi više »

Matija Mažuranić

Matija Mažuranić (Novi Vinodolski, 4. veljače 1817. – sanatorij u Feldhofu pokraj Graza, 17. travnja 1881.), hrvatski književnik i putopisac.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Matija Mažuranić · Vidi više »

Nevenka Bezić-Božanić

Nevenka Bezić-Božanić (02.11.1927. – 29.12.2012.) je hrvatska povjesničarka umjetnosti.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Nevenka Bezić-Božanić · Vidi više »

Nikola Batušić

Nikola Batušić (Zagreb, 18. veljače 1938. – Zagreb, 22. siječnja 2010.), bio je hrvatski akademik, književni povjesničar, teatrolog i kazališni kritičar.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Nikola Batušić · Vidi više »

Novine Horvatzke

Ljudevita Gaja Novine Horvatzke su novine koje je 1835. godine u Zagrebu pokrenuo Ljudevit Gaj s prilogom "Daniczom Horvatzkom, slavonzkom y Dalmatinzkom"; pod kasnijim imenom Ilirske narodne novine odigrao je ovaj časopis ključnu ulogu u Hrvatskom narodnom preporodu.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Novine Horvatzke · Vidi više »

Pacta conventa

rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Pacta conventa · Vidi više »

Pavao Štoos

Pavao Štoos (Dubravica, 10. prosinca 1806. – Pokupsko, 30. ožujka 1862.), bio je hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Pavao Štoos · Vidi više »

Petar Preradović

Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Petar Preradović · Vidi više »

Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »

Putopis

Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Putopis · Vidi više »

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Romantizam · Vidi više »

Slovački narodni preporod

Slovački narodni preporod (slovač. Slovenské národné obrodenie) naziv je pokreta koji je doveo do oblikovanja nacionalne svijesti Slovaka i u konačnici do stvaranja suvremene slovačke nacije.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Slovački narodni preporod · Vidi više »

Smrt Smail-age Čengića

Smrt Smail-age Čengića je spjev koji je napisao Ivan Mažuranić, njegovo najveće djelo objavljeno 1846. godine.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Smrt Smail-age Čengića · Vidi više »

Sombor

'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Sombor · Vidi više »

Srpanjske žrtve

Spomenik srpanjskim žrtvama Srpanjske žrtve je naziv za žrtve pokolja koji se zbio 29. srpnja 1845.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Srpanjske žrtve · Vidi više »

Stanko Vraz

Stanko Vraz (Cerovec, 30. lipnja 1810. – Zagreb, 20. svibnja 1851.), hrvatski i slovenski književnik, kritičar i prevoditelj.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Stanko Vraz · Vidi više »

Subotica

Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Subotica · Vidi više »

Theresianum

Palača Theresianum u Beču Theresianum je danas Öffentliche Stiftung der Theresianischen Akademie in Wien - privatna visokoškolska ustanova u Beču.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Theresianum · Vidi više »

Trg svetog Marka

Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Trg svetog Marka · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Varaždin · Vidi više »

Vijenac (časopis)

Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Vijenac (časopis) · Vidi više »

Vincenzo Dandolo

Vincenzo (Visko, Vicko) Dandolo (Venecija, Italija, 1758. – Varese, Italija, 12. prosinca 1819.), talijanski ljekarnik, civilni upravitelj Dalmacije (generalni providur) za vrijeme francuske uprave.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Vincenzo Dandolo · Vidi više »

Vinko Brešić

Vinko Brešić (Grgurići pokraj Livna, BiH, 1952.), hrvatski je književni povjesničar i sveučilišni profesor.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Vinko Brešić · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Zadar · Vidi više »

Zahtijevanja naroda

Zahtijevanja naroda "Zahtijevanja naroda" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen 25. ožujka 1848. koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u Austrijskom Carstvu, kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Zahtijevanja naroda · Vidi više »

Zemlje Krune sv. Stjepana

Zemlje Krune sv.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i Zemlje Krune sv. Stjepana · Vidi više »

11. siječnja

11.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 11. siječnja · Vidi više »

1784.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1784. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1791. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1797. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 18. stoljeće · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1805. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1813. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1815. · Vidi više »

1818.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1818. · Vidi više »

1827.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1827. · Vidi više »

1829.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1829. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1830. · Vidi više »

1831.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1831. · Vidi više »

1832.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1832. · Vidi više »

1833.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1833. · Vidi više »

1834.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1834. · Vidi više »

1835.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1835. · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1836. · Vidi više »

1838.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1838. · Vidi više »

1839.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1839. · Vidi više »

1840.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1840. · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1841. · Vidi više »

1842.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1842. · Vidi više »

1843.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1843. · Vidi više »

1845.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1845. · Vidi više »

1846.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1846. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1847. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1848. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1849. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1860. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1861. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1862. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1867. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1868. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1873. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 1874. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 19. stoljeće · Vidi više »

24. rujna

24.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 24. rujna · Vidi više »

25. ožujka

25.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 25. ožujka · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 27. lipnja · Vidi više »

29. studenoga

29.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 29. studenoga · Vidi više »

3. siječnja

3.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 3. siječnja · Vidi više »

5. kolovoza

5.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 5. kolovoza · Vidi više »

7. lipnja

7.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 7. lipnja · Vidi više »

9. srpnja

9.

Novi!!: Hrvatski narodni preporod i 9. srpnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Hrvatski preporod, Ilirac, Ilirski preporod.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »