Sličnosti između Hrvatski politički sustav i Hrvatski sabor
Hrvatski politički sustav i Hrvatski sabor imaju 31 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šesti saziv Hrvatskog sabora, Himna, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski sabor, Istarski demokratski sabor, Lijepa naša domovino, Oružane snage Republike Hrvatske, Parlamentarni izbori u Hrvatskoj, Predsjednik Republike Hrvatske, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Referendum, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Ustav Republike Hrvatske, Varaždinska županija, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, Zagrebačka županija, Zakonodavna vlast, 1990., 1991., 1997., 2000., 2001., 2011., 22. prosinca, ..., 25. lipnja. Proširite indeks (1 više) »
Šesti saziv Hrvatskog sabora
Šesti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 11. siječnja 2008. godine, a mandatima je raspolagalo ukupno 153 zastupnika.
Šesti saziv Hrvatskog sabora i Hrvatski politički sustav · Šesti saziv Hrvatskog sabora i Hrvatski sabor ·
Himna
Himna (grč. pjesma, hvalospjev) je reprezentativna pjesma, najčešće države, koja se pjeva ili svira u svečanim i službenim prilikama.
Himna i Hrvatski politički sustav · Himna i Hrvatski sabor ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatski politički sustav · Hrvatska i Hrvatski sabor ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatski politički sustav · Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatski sabor ·
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati i Hrvatski politički sustav · Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati i Hrvatski sabor ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski politički sustav · Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski sabor ·
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatski politički sustav · Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatski sabor ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski politički sustav i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Hrvatski sabor ·
Istarski demokratski sabor
Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski politički sustav i Istarski demokratski sabor · Hrvatski sabor i Istarski demokratski sabor ·
Lijepa naša domovino
Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.
Hrvatski politički sustav i Lijepa naša domovino · Hrvatski sabor i Lijepa naša domovino ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Hrvatski politički sustav i Oružane snage Republike Hrvatske · Hrvatski sabor i Oružane snage Republike Hrvatske ·
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj, odnosno Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor kako im je službeni naziv, održavaju se, u pravilu svake četiri godine, koliko traje mandat zastupnicima u Hrvatskom saboru.
Hrvatski politički sustav i Parlamentarni izbori u Hrvatskoj · Hrvatski sabor i Parlamentarni izbori u Hrvatskoj ·
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Hrvatski politički sustav i Predsjednik Republike Hrvatske · Hrvatski sabor i Predsjednik Republike Hrvatske ·
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (kolokvijalno premijer) nalazi se na čelu hrvatske vlade, koja provodi izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski politički sustav i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske · Hrvatski sabor i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske ·
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Hrvatski politički sustav i Referendum · Hrvatski sabor i Referendum ·
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Hrvatski politički sustav i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Hrvatski sabor i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Hrvatski politički sustav i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Hrvatski sabor i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Hrvatski politički sustav i Ustav Republike Hrvatske · Hrvatski sabor i Ustav Republike Hrvatske ·
Varaždinska županija
Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.
Hrvatski politički sustav i Varaždinska županija · Hrvatski sabor i Varaždinska županija ·
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Hrvatski politički sustav i Vlada Republike Hrvatske · Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatski politički sustav i Zagreb · Hrvatski sabor i Zagreb ·
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Hrvatski politički sustav i Zagrebačka županija · Hrvatski sabor i Zagrebačka županija ·
Zakonodavna vlast
Zakonodavna vlast ili legislativa je naziv za granu vlasti čija je funkcija donošenje zakona.
Hrvatski politički sustav i Zakonodavna vlast · Hrvatski sabor i Zakonodavna vlast ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Hrvatski politički sustav · 1990. i Hrvatski sabor ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Hrvatski politički sustav · 1991. i Hrvatski sabor ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Hrvatski politički sustav · 1997. i Hrvatski sabor ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
2000. i Hrvatski politički sustav · 2000. i Hrvatski sabor ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Hrvatski politički sustav · 2001. i Hrvatski sabor ·
2011.
Bez opisa.
2011. i Hrvatski politički sustav · 2011. i Hrvatski sabor ·
22. prosinca
22.
22. prosinca i Hrvatski politički sustav · 22. prosinca i Hrvatski sabor ·
25. lipnja
25.
25. lipnja i Hrvatski politički sustav · 25. lipnja i Hrvatski sabor ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatski politički sustav i Hrvatski sabor imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatski politički sustav i Hrvatski sabor
Usporedba između Hrvatski politički sustav i Hrvatski sabor
Hrvatski politički sustav ima 94 odnose, a Hrvatski sabor ima 278. Kao što im je zajedničko 31, Jaccard indeks 8.33% = 31 / (94 + 278).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski politički sustav i Hrvatski sabor. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: