Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Hrvatski predsjednički izbori 1997. i Socijaldemokratska partija Hrvatske

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatski predsjednički izbori 1997. i Socijaldemokratska partija Hrvatske

Hrvatski predsjednički izbori 1997. vs. Socijaldemokratska partija Hrvatske

Rezultati predsjedničkih izbora po županijama: Franjo Tuđman - plavo, Zdravko Tomac - crveno, Vlado Gotovac - žuto Predsjednički izbori 1997. su drugi izbori za predsjednika Republike od neovisnosti Republike Hrvatske. |tijelo4 zastupljenost.

Sličnosti između Hrvatski predsjednički izbori 1997. i Socijaldemokratska partija Hrvatske

Hrvatski predsjednički izbori 1997. i Socijaldemokratska partija Hrvatske imaju 11 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski predsjednički izbori 2000., Istarski demokratski sabor, Predsjednički izbori u Hrvatskoj, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Zagreb, Zdravko Tomac.

Franjo Tuđman

Dr.

Franjo Tuđman i Hrvatski predsjednički izbori 1997. · Franjo Tuđman i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatski predsjednički izbori 1997. · Hrvatska i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatski predsjednički izbori 1997. · Hrvatska demokratska zajednica i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati i Hrvatski predsjednički izbori 1997. · Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatski predsjednički izbori 1997. · Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 2000.

Predsjednički izbori 2000. su treći predsjednički izbori održani po Ustavu iz 1990.

Hrvatski predsjednički izbori 1997. i Hrvatski predsjednički izbori 2000. · Hrvatski predsjednički izbori 2000. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Istarski demokratski sabor

Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski predsjednički izbori 1997. i Istarski demokratski sabor · Istarski demokratski sabor i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Predsjednički izbori u Hrvatskoj

Izbor za predsjednika Republike Hrvatske održavaju se, u pravilu, svakih pet godina, koliko traje jedan mandat predsjedniku Republike.

Hrvatski predsjednički izbori 1997. i Predsjednički izbori u Hrvatskoj · Predsjednički izbori u Hrvatskoj i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Hrvatski predsjednički izbori 1997. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Hrvatski predsjednički izbori 1997. i Zagreb · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Zagreb · Vidi više »

Zdravko Tomac

Zdravko Tomac (Garčin, 24. svibnja 1937. – Zagreb, 4. siječnja 2020.), bio je hrvatski političar i pisac.

Hrvatski predsjednički izbori 1997. i Zdravko Tomac · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Zdravko Tomac · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatski predsjednički izbori 1997. i Socijaldemokratska partija Hrvatske

Hrvatski predsjednički izbori 1997. ima 22 odnose, a Socijaldemokratska partija Hrvatske ima 174. Kao što im je zajedničko 11, Jaccard indeks 5.61% = 11 / (22 + 174).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski predsjednički izbori 1997. i Socijaldemokratska partija Hrvatske. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »