Sadržaj
60 odnosi: Antun Vakanović, Austrija, Austro-Ugarska, Austro-ugarska nagodba, Ban, Carina, Cislajtanija, Dalmacija, Država, Državljanstvo, Državni proračun, Dvor, Franjo Josip I., Habsburška Monarhija, Hrvatska regnikolarna deputacija, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatski sabor 1865. – 1867., Hrvatsko državno pravo, Ignjat Brlić, Istra, Ivan Mažuranić, Izbori, Josip Šokčević, Jovan Živković, Julije Janković, Koloman Bedeković Komorski, Kralj, Kraljevina Ugarska, Kruna sv. Stjepana, Ladislav Heka, Ladislav Pejačević, Levin Rauch, Luka, Mađarizacija, Mađaroni, Mađarski jezik, Narodna stranka, Narodni pokret 1903. godine, Novačenje, Opća i nacionalna enciklopedija, Pešta, Pošta, Porez, Pravni leksikon, Prvi svjetski rat, Rijeka, Rudolf Horvat, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Virilist, ... Proširite indeks (10 više) »
- Hrvatska pravna povijest
- Hrvatsko-mađarski odnosi
Antun Vakanović
Antun Vakanović (Hrvatska Kostajnica, 21. siječnja 1808. – Zagreb, 23. ožujka 1894.), hrvatski pravnik, hrvatski ban (1872. – 1873.) i političar.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Antun Vakanović
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Austrija
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Austro-Ugarska
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Austro-ugarska nagodba
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Ban
Carina
Carina je porez na uvoznu robu i važna je u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Carina
Cislajtanija
Cislajtanija (arh. Cislitvanija, njem. Cisleithanien) bio je neslužbeni naziv za austrijske zemlje u Austro-Ugarskoj (do 1915. Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder – Zemlje i kraljevine zastupane u Carevinskom vijeću, 1915. – 1918. Österreichische Länder – Austrijske zemlje).
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Cislajtanija
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Dalmacija
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Država
Državljanstvo
Državljanstvo je poseban pravni odnos, trajan po svom karakteru, koji postoji između države i pojedinca (odnosno njezinog državljanina).
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Državljanstvo
Državni proračun
Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Državni proračun
Dvor
Katarine II. Velike Dvor je izraz koji označava domaćinstvo, tj.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Dvor
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Franjo Josip I.
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Habsburška Monarhija
Hrvatska regnikolarna deputacija
Hrvatska regnikolarna deputacija (Hrvatski kraljevinski odbor) naziv je za zastupnike Hrvatskog sabora koji su 1868. i 1873. pregovarali oko hrvatsko-ugarske nagodbe (regnikolaran - koji zastupa stanovnike kraljevine).
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Hrvatska regnikolarna deputacija
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Hrvatski jezik
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Hrvatski sabor
Hrvatski sabor 1865. – 1867.
Na izborima za Hrvatski sabor 1865. pobijedila je udružena oporba Narodne i Unionističke stranke, unatoč pritiscima centralističke Schmerlingove vlade iz Beča, čiju politiku u Hrvatskoj predvodi gubitnička Samostalna narodna stranka Ivana Mažuranića.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Hrvatski sabor 1865. – 1867.
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Hrvatsko državno pravo
Ignjat Brlić
Ignjat Brlić (Brod na Savi, 1. veljače 1834. – Brod na Savi, 8. travnja 1892.), hrvatski političar i odvjetnik Pučku školu je završio u Brodu na Savi.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Ignjat Brlić
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Istra
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Ivan Mažuranić
Izbori
U BangladešuIzbori su postupak kojim narod (odnosno birači) povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom tijelu, a u mnogim suvremenim demokratskim državama i predsjednika države (odnosno državnog poglavara), a koji onda predstavljaju njegovu (dakle narodnu) suverenu volju.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Izbori
Josip Šokčević
Josip Šokčević (Vinkovci, 7. ožujka 1811. – Beč 16. studenog 1896.), bio je hrvatski ban, podmaršal, barun kao i treći guverner Srpskog vojvodstva i Temiškog Banata.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Josip Šokčević
Jovan Živković
Barun Jovan Živković Fruškogorski (srp. барон Јован Живковић Фрушкогорски, njem. Freiherr Johann Zsivkovics von Fruschkogorsky; Srijemski Karlovci, 11. travnja 1826. – Zagreb, 8. travnja 1902.) bio je hrvatski pravnik, plemić, političar i bankar.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Jovan Živković
Julije Janković
*Julije Janković (arhivist i povjesničar) (Varaždin, 9. travnja 1856. - Varaždin, 19. siječnja 1919.), hrv.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Julije Janković
Koloman Bedeković Komorski
Koloman pl.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Koloman Bedeković Komorski
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Kralj
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Kraljevina Ugarska
Kruna sv. Stjepana
Kruna sv. Stjepana Kruna sv.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Kruna sv. Stjepana
Ladislav Heka
Ladislav Heka (mađ. Heka László) (Mikleuš, Hrvatska, 22. rujna 1959.) je sveučilišni docent i spisatelj iz Segedina.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Ladislav Heka
Ladislav Pejačević
Grof Ladislav Pejačević (Sopron, 5. travnja 1824. – Našice, 7. travnja 1901.) bio je hrvatski političar iz Unionističke stranke te hrvatski ban u razdoblju 1880.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Ladislav Pejačević
Levin Rauch
Levin barun Rauch de Nyek (Lužnica, 6. listopada 1819. – Lužnica, 25. kolovoza 1890.) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe i prvi hrvatski ban nakon 1868.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Levin Rauch
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Luka
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Mađarizacija
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Mađaroni
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Mađarski jezik
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Narodna stranka
Narodni pokret 1903. godine
Tijekom 1903. godine izbio je u Banskoj Hrvatskoj tzv.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Narodni pokret 1903. godine
Novačenje
Prvog svjetskog rata na kojemu britanski feldmaršal Horatio Herbert Kitchener poziva na novačenje. Novačenje ili tuđica regrutiranje označuje popunu oružanih snaga vojnim obveznicima, dragovoljcima u profesionalnoj vojsci za potrebe oružanog sukoba ili zbog nedostatka ljudstva.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Novačenje
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Opća i nacionalna enciklopedija
Pešta
Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Pešta
Pošta
Poštanski sandučić u Velikoj britaniji Pošta (tal. posta: postaja za izmjenu konja, od lat. posita statio: stalna postaja) je skup poštanskih usluga što ih obavljaju poštanske organizacije, a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka (pisma, dopisnice, tiskanice, sekogrami, aerogrami, paketi), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, uputnice) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i platnog prometa (uplata, isplata) i dr.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Pošta
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Porez
Pravni leksikon
Pravni leksikon u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža iz 2007.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Pravni leksikon
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Prvi svjetski rat
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Rijeka
Rudolf Horvat
Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. ožujka 1873. – Zagreb, 25. svibnja 1947.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Rudolf Horvat
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Virilist
Virilist (lat. virilis od vir.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Virilist
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Vojna krajina
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Vojska
Zemlje Krune sv. Stjepana
Zemlje Krune sv.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i Zemlje Krune sv. Stjepana
19. studenoga
19.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i 19. studenoga
20. listopada
20.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i 20. listopada
23. prosinca
23.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i 23. prosinca
27. lipnja
27.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i 27. lipnja
27. travnja
27.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i 27. travnja
30. siječnja
30.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i 30. siječnja
8. siječnja
8.
Pogledaj Hrvatsko-ugarska nagodba i 8. siječnja
Vidi također
Hrvatska pravna povijest
- Banski stol
- Hrvatska pragmatička sankcija
- Hrvatsko-ugarska nagodba
- Kastavski statut
- Kraljevski sudbeni stol
- Lastovski statut
- Pacta conventa
- Poljički statut
- Povelja kneza Trpimira
- Vinodolski zakonik
- Vlaški statuti
- Vrbnički statut
- Zlatna bula Bele IV.
Hrvatsko-mađarski odnosi
- Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
- Hrvatsko-mađarski odnosi
- Hrvatsko-ugarska nagodba
- Pacta conventa
- Plinovod Városföld – Slobodnica
Također poznat kao Ugarsko-hrvatska nagodba.