Brže od pregledniku!
67 odnosi: Andrija Mohorovičić, Ante Vukasović, Češka, Česka beseda Zagreb, Božidar Grubišić (novinar), Dušan Karpatský, Dubrava (Zagrebačka županija), Duh (zagrebački biskup), Facebook, Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski sabor, Ivan Antolčić, Ivo Sanader, Jan Amos Komenski, Josip Filipović, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Kolinda Grabar-Kitarović, Kolo, Ljudevit Jonke, Luka Bebić, Marija Radić, Mate Relja, Matica hrvatska, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Miroslav Jilek, Moravska, Moravski Hrvati, Nagrada „Marija i Stjepan Radić”, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Tesla, Povelja Republike Hrvatske, Prag, Predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Radić, Václav Havel, Vlada Republike Hrvatske, Vladimir Prelog, Vrbovec, Zagreb, 1850., 1992., 1994., 1996., 1998., 2000., 2001., ..., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 22. veljače, 4. rujna, 5. prosinca, 6. prosinca. Proširite indeks (17 više) »
Andrija Mohorovičić
Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. – Zagreb, 18. prosinca 1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Andrija Mohorovičić · Vidi više »
Ante Vukasović
Ante Vukasović (Osijek, Hrvatska, 9. siječnja 1929. – Zagreb, 26. siječnja 2021.) je poznati hrvatski pedagog i komeniolog.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Ante Vukasović · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Češka · Vidi više »
Česka beseda Zagreb
Češka beseda Zagreb udruga je smještena u Zagrebu koja za cilj ima okupljanje pripadnike češke manjine odnosno građane češkog podrijetla kao i ostale građane Grada Zagreba i okolice.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Česka beseda Zagreb · Vidi više »
Božidar Grubišić (novinar)
Božidar Grubišić (Zagreb, 20. listopada 1925. – Šibenik, 12. listopada 2000.), hrvatski tiskovni i radijski novinar i publicist, kulturni djelatnik, radijski i televizijski urednik, zaslužnik češke manjine u Hrvatskoj te lokalni dužnosnik.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Božidar Grubišić (novinar) · Vidi više »
Dušan Karpatský
Dušan Karpatský (Trebišov, Slovačka, 28. veljače 1935. Prag, Češka, 31. siječnja 2017.), najistaknutiji češki kroatist, književni povjesničar i prevoditelj, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Dušan Karpatský · Vidi više »
Dubrava (Zagrebačka županija)
Dubrava je općina u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Dubrava (Zagrebačka županija) · Vidi više »
Duh (zagrebački biskup)
Biskup Duh prvi je zagrebački biskup, kojega je na tu dužnost oko 1094. imenovao utemeljitelj biskupije, ugarski kralj Ladislav I. Po narodnosti je bio Čeh, dok neki tvrde da je bio Slovak.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Duh (zagrebački biskup) · Vidi više »
Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Facebook · Vidi više »
Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu
Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu hrvatska je nagrada.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivan Antolčić
Ivan Antolčić (Komarevo, 15. svibnja 1928. – Zagreb, 29. siječnja 2019.), hrvatski je kipar, grafičar, scenograf, crtač, slikar, dizajner i ilustrator.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Ivan Antolčić · Vidi više »
Ivo Sanader
Dr.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Ivo Sanader · Vidi više »
Jan Amos Komenski
Spomen ploča '''Jan Amosu Komenskom''' u Herbornu. Jan Amos Komenski (Komňa, 28. ožujka 1592. – Amsterdam, 15. studenog 1670.), češki pedagog, znanstvenik, nastavnik, i pisac.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Jan Amos Komenski · Vidi više »
Josip Filipović
Josip barun Filipović Filipsberški (njemački: Joseph Freiherr Philippovich von Philippsberg), (Gospić, 28. travnja 1819. – Prag, 6. kolovoza 1889.), hrvatski plemić i austrijski general, jedan od najvećih hrvatskih vojskovođa.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Josip Filipović · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »
Kolo
* kotač Naselja.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Kolo · Vidi više »
Ljudevit Jonke
Ljudevit Jonke (Karlovac, 29. srpnja 1907. – Zagreb, 15. ožujka 1979.), bio je hrvatski jezikoslovac i prevoditelj.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Ljudevit Jonke · Vidi više »
Luka Bebić
Luka Bebić (Desne, kod Kule Norinske, 21. kolovoza 1937.), hrvatski političar, predsjednik Hrvatskog sabora u šestom sazivu.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Luka Bebić · Vidi više »
Marija Radić
Marija Radić (rodnim imenom Marie Dvořáková; Prag, 27. kolovoza 1874. – Zagreb, 17. lipnja 1954.) bila je češko-hrvatska učiteljica, knjižničarka, publicistkinja i nakladnica.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Marija Radić · Vidi više »
Mate Relja
Mate Relja (Šibenik, 29. kolovoza 1922. – Zagreb, 1. kolovoza 2006.) bio je hrvatski redatelj i scenarist.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Mate Relja · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Matica hrvatska · Vidi više »
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske · Vidi više »
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova središnje je tijelo državne uprave nadležno za provedbu utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske, neposredno ili putem diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Miroslav Jilek
Miroslav Jilek (Gornji Daruvar, 7. svibnja 1945. – Zagreb, 27. prosinca 2005.), hrvatski sociolog i kulturni djelatnik češke manjine u Hrvatskoj, lokalni dužnosnik, vrsni erudit, polihistor Hrvatsko-češko društvo prisjetilo se Božidara Grubišića i Miroslava Jileka (pristupljeno 26. listopada 2016.).
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Miroslav Jilek · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Moravska · Vidi više »
Moravski Hrvati
Hrvatski dom u Frielištofu Moravski Hrvati (češ.: Moravští Chorvati ili Moravští Chorvaté, njem.: Mährische Kroaten) su etnička skupina koja se bježeći pred Turcima u 16.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Moravski Hrvati · Vidi više »
Nagrada „Marija i Stjepan Radić”
Nagrada „Marija i Stjepan Radić”, nagrada je koja se od 2012. godine dodjeljuje za životno djelo, zbog iznimnih zasluga za razvoj hrvatsko-čeških odnosa u cjelini.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Nagrada „Marija i Stjepan Radić” · Vidi više »
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »
Nikola Tesla
Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Nikola Tesla · Vidi više »
Povelja Republike Hrvatske
Povelja Republike Hrvatske Povelja Republike Hrvatske je priznanje Republike Hrvatske ustanovljeno Zakonom o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Povelja Republike Hrvatske · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Prag · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Stjepan Radić · Vidi više »
Václav Havel
Václav Havel (Prag, 5. listopada 1936. – Hrádeček, Vlčice, 18. prosinca 2011.), češki političar i pisac, jedan od ključnih ljudi tijekom pokreta zvanog Baršunasta revolucija.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Václav Havel · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vladimir Prelog
Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. – Zürich, 7. siječnja 1998.) bio je hrvatski i švicarski kemičar.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Vladimir Prelog · Vidi više »
Vrbovec
Vrbovec je grad smješten na istoku Zagrebačke županije u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Vrbovec · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i Zagreb · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 1850. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 1998. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 2017. · Vidi više »
22. veljače
22.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 22. veljače · Vidi više »
4. rujna
4.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 4. rujna · Vidi više »
5. prosinca
5.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 5. prosinca · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Hrvatsko-češko društvo i 6. prosinca · Vidi više »
