Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatsko Kraljevstvo i Splitsko-makarska nadbiskupija
Hrvatsko Kraljevstvo i Splitsko-makarska nadbiskupija imaju 38 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Arpadovići, Šibenik, Biskup, Bizant, Dalmacija, Dmitar Zvonimir, Europa, Glagoljica, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ivan X., Katoličanstvo, Knin, Kraljevina Ugarska, Krk, Latinski jezik, Mletačka Republika, Nin, Osor, Papa, Petar Krešimir IV., Rab, Skradinska biskupija, Slavonija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Splitski crkveni sabori, Splitsko-makarska nadbiskupija, Trogir, ..., Turci, Zadar, 1000., 1030., 1060., 1102., 925., 928.. Proširite indeks (8 više) »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Arpadovići i Hrvatsko Kraljevstvo · Arpadovići i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Hrvatsko Kraljevstvo · Šibenik i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Biskup i Hrvatsko Kraljevstvo · Biskup i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Hrvatsko Kraljevstvo · Bizant i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Hrvatsko Kraljevstvo · Dalmacija i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Dmitar Zvonimir i Hrvatsko Kraljevstvo · Dmitar Zvonimir i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Hrvatsko Kraljevstvo · Europa i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Glagoljica i Hrvatsko Kraljevstvo · Glagoljica i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatsko Kraljevstvo · Hrvati i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatsko Kraljevstvo · Hrvatska i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatski jezik i Hrvatsko Kraljevstvo · Hrvatski jezik i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Ivan X.
Ivan X., papa od ožujka 914. do svibnja 928. godine.
Hrvatsko Kraljevstvo i Ivan X. · Ivan X. i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Hrvatsko Kraljevstvo i Katoličanstvo · Katoličanstvo i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Hrvatsko Kraljevstvo i Knin · Knin i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Hrvatsko Kraljevstvo i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Hrvatsko Kraljevstvo i Krk · Krk i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Hrvatsko Kraljevstvo i Latinski jezik · Latinski jezik i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Hrvatsko Kraljevstvo i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Hrvatsko Kraljevstvo i Nin · Nin i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Osor
Osor je mjesto na otoku Cresu, na prevlaci što je nekad spajala danas razdvojene otoke Cres i Lošinj.
Hrvatsko Kraljevstvo i Osor · Osor i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Hrvatsko Kraljevstvo i Papa · Papa i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Hrvatsko Kraljevstvo i Petar Krešimir IV. · Petar Krešimir IV. i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Hrvatsko Kraljevstvo i Rab · Rab i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Skradinska biskupija
Skradinska biskupija je bila rimokatolička biskupija sa sjedištem u Skradinu.
Hrvatsko Kraljevstvo i Skradinska biskupija · Skradinska biskupija i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Hrvatsko Kraljevstvo i Slavonija · Slavonija i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Hrvatsko Kraljevstvo i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Hrvatsko Kraljevstvo i Split · Split i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Splitski crkveni sabori
Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.
Hrvatsko Kraljevstvo i Splitski crkveni sabori · Splitski crkveni sabori i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Hrvatsko Kraljevstvo i Splitsko-makarska nadbiskupija · Splitsko-makarska nadbiskupija i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Hrvatsko Kraljevstvo i Trogir · Splitsko-makarska nadbiskupija i Trogir ·
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Hrvatsko Kraljevstvo i Turci · Splitsko-makarska nadbiskupija i Turci ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Hrvatsko Kraljevstvo i Zadar · Splitsko-makarska nadbiskupija i Zadar ·
1000.
Bez opisa.
1000. i Hrvatsko Kraljevstvo · 1000. i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
1030.
Bez opisa.
1030. i Hrvatsko Kraljevstvo · 1030. i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
1060.
Bez opisa.
1060. i Hrvatsko Kraljevstvo · 1060. i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
1102.
Bez opisa.
1102. i Hrvatsko Kraljevstvo · 1102. i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
925.
Bez opisa.
925. i Hrvatsko Kraljevstvo · 925. i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
928.
Bez opisa.
928. i Hrvatsko Kraljevstvo · 928. i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatsko Kraljevstvo i Splitsko-makarska nadbiskupija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatsko Kraljevstvo i Splitsko-makarska nadbiskupija
Usporedba između Hrvatsko Kraljevstvo i Splitsko-makarska nadbiskupija
Hrvatsko Kraljevstvo ima 217 odnose, a Splitsko-makarska nadbiskupija ima 391. Kao što im je zajedničko 38, Jaccard indeks 6.25% = 38 / (217 + 391).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatsko Kraljevstvo i Splitsko-makarska nadbiskupija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
