Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatsko državno pravo i Povijest Bosne i Hercegovine
Hrvatsko državno pravo i Povijest Bosne i Hercegovine imaju 58 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aneksijska kriza, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Bačka, Badinterova komisija, Banovina Hrvatska, Baranja, Boka kotorska, Bosna i Hercegovina, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drina, Drugi svjetski rat, Habsburška Monarhija, Hrvati, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski sabor, Jadransko more, Josip Broz Tito, Južni Slaveni, Katolička Crkva, Kneževina Srbija, Komunistička partija Hrvatske, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kraljevina Srbija, Kranjska, Krunske zemlje, Mađari, Mir u Srijemskim Karlovcima, Neum, Nezavisna Država Hrvatska, Osmansko Carstvo, ..., Pravoslavlje, Rim, Sandžak, Sava, Savez komunista Jugoslavije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Sporazum Cvetković–Maček, Srbi, Srijem, Stjepan Sarkotić, Treći Reich, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Turska Hrvatska, Tvrtko I. Kotromanić, Velika Srbija, Vladko Maček, Vojna krajina, Vojvodina, Zadar, Zagreb, 1791., 1867., 1878., 1908., 1918., 1945., 1970-ih. Proširite indeks (28 više) »
Aneksijska kriza
Bosna i Hercegovina i Novopazarski sandžak Aneksijska kriza ili Bosanska kriza bila je politička kriza koja je trajala tijekom 1908. i 1909. zbog aneksije Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske 7. listopada 1908. godine.
Aneksijska kriza i Hrvatsko državno pravo · Aneksijska kriza i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije i Hrvatsko državno pravo · Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Bačka i Hrvatsko državno pravo · Bačka i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Badinterova komisija
Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, prema svom predsjedniku, francuskom pravniku Robertu Badinteru, bila je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice 27. kolovoza 1991. godine, a čija je zadaća bila da rješavanjem spornih pravnih pitanja pospješi mirno rješavanje krize u bivšoj Jugoslaviji.
Badinterova komisija i Hrvatsko državno pravo · Badinterova komisija i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Banovina Hrvatska i Hrvatsko državno pravo · Banovina Hrvatska i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Baranja i Hrvatsko državno pravo · Baranja i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Boka kotorska i Hrvatsko državno pravo · Boka kotorska i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Hrvatsko državno pravo · Bosna i Hercegovina i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko državno pravo · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Drina i Hrvatsko državno pravo · Drina i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Hrvatsko državno pravo · Drugi svjetski rat i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Habsburška Monarhija i Hrvatsko državno pravo · Habsburška Monarhija i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatsko državno pravo · Hrvati i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatsko državno pravo · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Hrvatsko državno pravo · Hrvatski sabor i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Hrvatsko državno pravo i Jadransko more · Jadransko more i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Hrvatsko državno pravo i Josip Broz Tito · Josip Broz Tito i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Hrvatsko državno pravo i Južni Slaveni · Južni Slaveni i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Hrvatsko državno pravo i Katolička Crkva · Katolička Crkva i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Kneževina Srbija
Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.
Hrvatsko državno pravo i Kneževina Srbija · Kneževina Srbija i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Hrvatsko državno pravo i Komunistička partija Hrvatske · Komunistička partija Hrvatske i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Hrvatsko državno pravo i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Koruška (austrijska savezna zemlja) i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Hrvatsko državno pravo i Kraljevina Srbija · Kraljevina Srbija i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Hrvatsko državno pravo i Kranjska · Kranjska i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Krunske zemlje
Krunske zemlje (njem. Kronländer) naziv je za pojedine zemlje Austrijskog Carstva nakon 1849., te Austro-ugarske Monarhije nakon 1867. godine.
Hrvatsko državno pravo i Krunske zemlje · Krunske zemlje i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Hrvatsko državno pravo i Mađari · Mađari i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Hrvatsko državno pravo i Mir u Srijemskim Karlovcima · Mir u Srijemskim Karlovcima i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Hrvatsko državno pravo i Neum · Neum i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Hrvatsko državno pravo i Nezavisna Država Hrvatska · Nezavisna Država Hrvatska i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Hrvatsko državno pravo i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Hrvatsko državno pravo i Pravoslavlje · Povijest Bosne i Hercegovine i Pravoslavlje ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Hrvatsko državno pravo i Rim · Povijest Bosne i Hercegovine i Rim ·
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Hrvatsko državno pravo i Sandžak · Povijest Bosne i Hercegovine i Sandžak ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Hrvatsko državno pravo i Sava · Povijest Bosne i Hercegovine i Sava ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Hrvatsko državno pravo i Savez komunista Jugoslavije · Povijest Bosne i Hercegovine i Savez komunista Jugoslavije ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Hrvatsko državno pravo i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Povijest Bosne i Hercegovine i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Hrvatsko državno pravo i Socijalistička Republika Hrvatska · Povijest Bosne i Hercegovine i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Hrvatsko državno pravo i Sporazum Cvetković–Maček · Povijest Bosne i Hercegovine i Sporazum Cvetković–Maček ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Hrvatsko državno pravo i Srbi · Povijest Bosne i Hercegovine i Srbi ·
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Hrvatsko državno pravo i Srijem · Povijest Bosne i Hercegovine i Srijem ·
Stjepan Sarkotić
Stjepan barun Sarkotić (njemački: Stefan Sarkotic Freiherr von Lovcen; Sinac kod Otočca 4. listopada 1858. – Beč, 16. listopada 1939.) bio je hrvatski general Austro-Ugarske vojske, posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine, vojni upravitelj Dalmacije i Crne Gore.
Hrvatsko državno pravo i Stjepan Sarkotić · Povijest Bosne i Hercegovine i Stjepan Sarkotić ·
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Hrvatsko državno pravo i Treći Reich · Povijest Bosne i Hercegovine i Treći Reich ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Hrvatsko državno pravo i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Povijest Bosne i Hercegovine i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Turska Hrvatska
Turska Hrvatska (označena zelenom graničnom crtom i riječima "Türkisch Kroatien") na karti iz 1791.g. prema austrijskom kartografu Franzu J.J. von Reillyju Zemljovid francuskog kartografa Jeana Janviera iz 1770-1771.g. sa slobodnom Hrvatskom (označenom žutom graničnom crtom na lijevoj strani) i dijelom Hrvatske pod Turcima (omeđenom isprekidanom crnom crtom kao "Croatie au Turc") Ilirskih pokrajina" iz 1813. Turska Hrvatska se nalazi između Bihaća i Jajca (u samom središtu zemljovida obrubljena zelenom bojom) Turska Hrvatska (žuta boja) na karti osmanskih osvajanja u Europi prema američkom kartografu A. Finleyu iz 1827. godine Turska Hrvatska (njem. Türkisch Kroatien, lat. Croatia Turcica, tal. Croazia turca, fr. Croatie av Turc) je ime za okupirane krajeve srednjovjekovne hrvatske države koji danas obuhvaćaju prostor cjelokupne zapadne Bosne pod nazivom Bosanska Krajina i Cazinska krajina.
Hrvatsko državno pravo i Turska Hrvatska · Povijest Bosne i Hercegovine i Turska Hrvatska ·
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Hrvatsko državno pravo i Tvrtko I. Kotromanić · Povijest Bosne i Hercegovine i Tvrtko I. Kotromanić ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Hrvatsko državno pravo i Velika Srbija · Povijest Bosne i Hercegovine i Velika Srbija ·
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Hrvatsko državno pravo i Vladko Maček · Povijest Bosne i Hercegovine i Vladko Maček ·
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Hrvatsko državno pravo i Vojna krajina · Povijest Bosne i Hercegovine i Vojna krajina ·
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Hrvatsko državno pravo i Vojvodina · Povijest Bosne i Hercegovine i Vojvodina ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Hrvatsko državno pravo i Zadar · Povijest Bosne i Hercegovine i Zadar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatsko državno pravo i Zagreb · Povijest Bosne i Hercegovine i Zagreb ·
1791.
Bez opisa.
1791. i Hrvatsko državno pravo · 1791. i Povijest Bosne i Hercegovine ·
1867.
Bez opisa.
1867. i Hrvatsko državno pravo · 1867. i Povijest Bosne i Hercegovine ·
1878.
Bez opisa.
1878. i Hrvatsko državno pravo · 1878. i Povijest Bosne i Hercegovine ·
1908.
Bez opisa.
1908. i Hrvatsko državno pravo · 1908. i Povijest Bosne i Hercegovine ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Hrvatsko državno pravo · 1918. i Povijest Bosne i Hercegovine ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Hrvatsko državno pravo · 1945. i Povijest Bosne i Hercegovine ·
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
1970-ih i Hrvatsko državno pravo · 1970-ih i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatsko državno pravo i Povijest Bosne i Hercegovine imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatsko državno pravo i Povijest Bosne i Hercegovine
Usporedba između Hrvatsko državno pravo i Povijest Bosne i Hercegovine
Hrvatsko državno pravo ima 235 odnose, a Povijest Bosne i Hercegovine ima 411. Kao što im je zajedničko 58, Jaccard indeks 8.98% = 58 / (235 + 411).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatsko državno pravo i Povijest Bosne i Hercegovine. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
