Sadržaj
190 odnosi: Amandman, Aneksijska kriza, Ante Pavelić, Ante Starčević, Ante Trumbić, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Antun Radić, Apsolutizam, Austrija, Autonomija, Štajerska (Slovenija), Čakovec, Češko državno pravo, Bačka, Bachov apsolutizam, Badinterova komisija, Ban, Banovina Hrvatska, Baranja, Beč, Beogradski mir, Berlin, Bogoslav Šulek, Boka kotorska, Bosna, Bosna i Hercegovina, Bruno Bušić, Brzojav, Cetinski sabor, Crna Gora, Dalmacija, Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine, Država, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drina, Drugi svjetski rat, Dunav, Eugen Kvaternik, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Josip I., Frano Supilo, Goriška, Gorski kotar, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska pragmatička sankcija, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska revija, Hrvatska seljačka stranka, ... Proširite indeks (140 više) »
Amandman
Amandman (francuski: amendement od latinskog emendatio, amendamentumNatuknica ''amendment'' na Wječniku na engleskom jeziku, s odgovarajućim izvorima) je izraz za korekciju nekog pravnog dokumenta, prije svega zakonskih, iako se to može odnositi i na obični trgovački ugovor.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Amandman
Aneksijska kriza
Bosna i Hercegovina i Novopazarski sandžak Aneksijska kriza ili Bosanska kriza bila je politička kriza koja je trajala tijekom 1908. i 1909. zbog aneksije Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske 7. listopada 1908. godine.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Aneksijska kriza
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Ante Pavelić
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Ante Starčević
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Ante Trumbić
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
Antun Radić
Antun Radić (Desno Trebarjevo kod Siska, 11. lipnja 1868. – Zagreb, 10. veljače 1919.) bio je hrvatski znanstvenik, književnik, prevoditelj, publicist, sociolog, etnograf, poliglot i političar.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Antun Radić
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Apsolutizam
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Austrija
Autonomija
Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Autonomija
Štajerska (Slovenija)
Štajerska Štajerska (također i Donja Štajerska; slov. Spodnja Štajerska, Slovenska Štajerska, mađ.: Alsó-Stájerország, njem.: Untersteiermark, prek.: Spoudnje Štájersko) dio je povijesne pokrajine Štajerske, a danas je neslužbena pokrajina u sjeveroistočnoj Sloveniji.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Štajerska (Slovenija)
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Čakovec
Češko državno pravo
Češko državno pravo pojam je koji označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja češkoga naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva zemalja Češke krune, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim državno-pravnim okolnostima.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Češko državno pravo
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Bačka
Bachov apsolutizam
Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Bachov apsolutizam
Badinterova komisija
Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, prema svom predsjedniku, francuskom pravniku Robertu Badinteru, bila je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice 27. kolovoza 1991. godine, a čija je zadaća bila da rješavanjem spornih pravnih pitanja pospješi mirno rješavanje krize u bivšoj Jugoslaviji.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Badinterova komisija
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Ban
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Banovina Hrvatska
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Baranja
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Beč
Beogradski mir
Beogradski mir (ruski: Белградский мир, turski: Belgrad antlaşması) bio je mirovni ugovor kojega su 18. rujna 1739. u Beogradu potpisali Osmansko Carstvo i Habsburška Monarhija.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Beogradski mir
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Berlin
Bogoslav Šulek
Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Bogoslav Šulek
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Boka kotorska
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Bosna
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Bosna i Hercegovina
Bruno Bušić
Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Bruno Bušić
Brzojav
Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Brzojav
Cetinski sabor
Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Cetinski sabor
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Crna Gora
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Dalmacija
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine je bio jednostrani dekret kojeg je izdala austro-ugarska Vlada.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Država
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Drina
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Drugi svjetski rat
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Dunav
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Eugen Kvaternik
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Franjo Josip I.
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Frano Supilo
Goriška
Goriška (slov. Goriška grofija; talijanski: Contea di Gorizia; furlanski: Contee di Gurize; njemački: Grafschaft Görz) naziv je povijesne grofovije koja se prostirala oko Gorice (tal. Gorizia) u Furlaniji-Julijskoj krajini u današnjoj Italiji, te u dijelu Primorske u današnjoj Sloveniji.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Goriška
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Gorski kotar
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Habsburška Monarhija
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Habsburg
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska pragmatička sankcija
Hrvatska pragmatička sankcija naziv je za zaključak Hrvatskog sabora donesen 11. ožujka 1712. kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatska pragmatička sankcija
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatska pučka seljačka stranka
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatska revija
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatski državotvorni pokret
Hrvatski državotvorni pokret (HDP) je desna, politička stranka, koja je djelovala u Hrvatskoj 1990-ih.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatski državotvorni pokret
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatski narodni preporod
Hrvatski oslobodilački pokret
Hrvatski oslobodilački pokret je politička organizacija odnosno stranka koju su izjavom od 8. lipnja 1956. utemeljili u Argentini Ante Pavelić, Džaferbeg Kulenović, Vjekoslav Vrančić, Andrija Ilić, Ivica Frković, Josip Marković te od desnog krila HSS-a Stjepan Hefer, Ivo Šarinić, Stipe Matijević i Ivan Kordić.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatski oslobodilački pokret
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatski sabor
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatsko primorje
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatsko proljeće
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Hrvatsko-ugarska nagodba
Ilija Garašanin
Ilija Garašanin Ilija Garašanin (Kragujevac, 16. siječnja 1812. – Beograd, 10. lipnja 1874.) je bio srpski književnik, političar i premijer, poznat kao autor velikosrpskog programa Načertanije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Ilija Garašanin
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Ilirski pokret
Iseljeništvo
Austro-Ugarske u Trstu početkom 20. stolječa Iseljeništvo ili latinizam emigracija (iz lat. ex migrare: seliti se), proces je odseljavanja stanovništva s nekoga prostora uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo odbojnim čimbenicima, ili - češće - jačim privlačnim čimbenicima nekoga drugoga prostora, u koji se stanovništvo seli.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Iseljeništvo
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Istra
Ivan Erdődy
Ivan Nepomuk II.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Ivan Erdődy
Ivo Banac
Ivo Banac (Dubrovnik, 1. ožujka 1947. – Zagreb, 30. lipnja 2020.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, političar i polemičar.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Ivo Banac
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Jadransko more
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Josip Broz Tito
Josip Frank
Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Josip Frank
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Josip Juraj Strossmayer
Josip Stadler
Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. – Sarajevo, 8. prosinca 1918.), bio je Vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Banjalučke biskupije, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za sveca, pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Josip Stadler
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Južni Slaveni
Jugoslavenski odbor
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Jugoslavenski odbor
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Katolička Crkva
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Károly Khuen-Héderváry
Kneževina
Kneževina odnosi se na oblik vlasti države, na čelu s knezom.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Kneževina
Kneževina Srbija
Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Kneževina Srbija
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Komunistička partija Hrvatske
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Koruška (austrijska savezna zemlja)
Kraljevina
Kraljevina je društveno uređenje u kojem državom vladaju kralj i kraljica.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Kraljevina
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Kraljevina Srbija
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Kraljevina Ugarska
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Kranjska
Kruna sv. Stjepana
Kruna sv. Stjepana Kruna sv.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Kruna sv. Stjepana
Krunske zemlje
Krunske zemlje (njem. Kronländer) naziv je za pojedine zemlje Austrijskog Carstva nakon 1849., te Austro-ugarske Monarhije nakon 1867. godine.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Krunske zemlje
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Kvarnerski zaljev
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Ladislav Napuljski
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Mađari
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Mađaroni
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Mađarska
Matij Ivanić
Matij (u nekim izvorima: Matija) Ivanić (Vrbanj, Hvar, oko 1445. – Rim, 1523.), bio je ugledan građanin hrvatskog gradića Hvara iz 16. stoljeća, vođa Hvarskog ustanka (1510. – 1514.) protiv Mletačke Republike.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Matij Ivanić
Matija Gubec
Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.) Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?),, Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Matija Gubec
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Međimurska županija
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Mir u Srijemskim Karlovcima
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Musliman
Načertanije
Načertanije (srp. Nacrt) je program nacionalne politike srpske kneževine, knjižica (nešto preko 5.000 riječi) tadašnjeg ministra unutarnjih poslova i poslije dugogodišnjeg ministra vanjskih poslova Srbije Ilije Garašanina izdana kao tajni državni dokument 1844. To je ujedno i prvi Politički program Velike Srbije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Načertanije
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Narodna stranka
Narodna stranka (Dalmacija)
Narodna stranka u Dalmaciji, također i narodnjaci ili aneksionisti, naziv je za stranku u Kraljevini Dalmaciji pod vlašću Habsburške Monarhije, osnovanu 1861. godine.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Narodna stranka (Dalmacija)
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Neum
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Nezavisna Država Hrvatska
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Nijemci
Nova Hrvatska
Nova Hrvatska, bio je hrvatski emigrantski list.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Nova Hrvatska
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Osmansko Carstvo
Pacta conventa
rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Pacta conventa
Palatin
Palatin (lat. palatinus: dvorjanik), u Bizantu, naziv za carskog dvorjanika, u prvom redu za predstojnika carske riznice (ministra financija).
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Palatin
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Pavao Ritter Vitezović
Pazinske odluke
Proglas "Istarski narode!" o priključenju Hrvatskoj iz rujna 1943. Govori se: "U ovim odlučnim časovima naš narod pokazao je visoku nacionalni svijest. Dokazao je svima i svakome da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati." Riječ "Jugoslavija" se ne spominje.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Pazinske odluke
Pešta
Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Pešta
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Personalna unija
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Plemstvo
Požarevački mir
Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Požarevački mir
Pokrajinski narodnooslobodilački odbor za Istru
Pokrajinski narodnooslobodilački odbor za Istru, vrhovno pokrajinsko tijelo narodnooslobodilačke vlasti, osnovano na zasjedanju predstavnika naroda Istre (Hrvata i Talijana) 25.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Pokrajinski narodnooslobodilački odbor za Istru
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Političar
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Povjesničar
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Pravoslavlje
Prečani
Prečani, "(od) preko", je naziv za Srbe koji žive izvan Srbije i Crne Gore, tj.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Prečani
Prvi sisački partizanski odred
Siska. Prvi sisački partizanski odred osnovan je 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica pokraj Siska.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Prvi sisački partizanski odred
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Referendum
Regnum regno non praescribit leges
Latinska izreka Regnum regno non praescribit leges (hrv. Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone), postala je značajna za hrvatsku povijest nakon što ju je kao šef hrvatskog parlamentarnog izaslanstva na zasjedanju zajedničkog (Ugarsko-hrvatskog) Sabora u Budimu 1790.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Regnum regno non praescribit leges
Revolucija 1848. – 1849.
Revolucija 1848.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Revolucija 1848. – 1849.
Riječka rezolucija
Riječka rezolucija je politički dokument potpisan 3. listopada 1905. u Rijeci nakon dvodnevnoga sastanka hrvatskih i srpskih zastupnika iz pokrajinskih sabora u Dalmaciji i Istri te iz banske Hrvatske.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Riječka rezolucija
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Rijeka
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Rim
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Sandžak
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Sava
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Savez komunista Jugoslavije
Separatizam
Pod separatizmom se podrazumijeva potpora za ustroj jedne države, iz političkih, kulturnih, etničkih, jezičkih, vjerskih ili drugih razloga za odvajanje od suparničke skupine, često i u kombinaciji s velikom političkom autonomijom.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Separatizam
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Slavonija
Slobodni teritorij Trsta
Slobodni Teritorij Trsta (talijanski: Territorio Libero di Trieste, slovenski: Svobodno tržaško ozemlje, skraćenica: STT) je bila neutralna gradska država koja je postojala između 1947. i 1954. na sjeveristočnoj obali Jadrana.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Slobodni teritorij Trsta
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Slovaci
Slovenske pokrajine
Slovenske tradicionalne pokrajine:1: Primorska;2a: Gorenjska;2b: Notranjska;2c: Dolenjska;3: Koruška;4: Štajerska;5: Prekmurje Slovenske pokrajine pojam je koji označava različite teritorijalne jedinice na koje je bila podijeljena Slovenija ili u kojima je povijesno živio ili živi slovenski narod.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Slovenske pokrajine
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Socijalistička Republika Hrvatska
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Sporazum Cvetković–Maček
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Srbi
Srbi u NDH
Srbi u NDH su činili oko četvrtine stanovništva, po službenim podatcima iz 1941. bilo ih je 1.848.000 od ukupno 6.966.729 stanovnika (26,5%).
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Srbi u NDH
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Srbija
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Srednji vijek
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Srijem
Stjepan Matković
Stjepan Matković (Zagreb, 2. srpnja 1966.), hrvatski je povjesničar.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Stjepan Matković
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Stjepan Radić
Stjepan Sarkotić
Stjepan barun Sarkotić (njemački: Stefan Sarkotic Freiherr von Lovcen; Sinac kod Otočca 4. listopada 1858. – Beč, 16. listopada 1939.) bio je hrvatski general Austro-Ugarske vojske, posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine, vojni upravitelj Dalmacije i Crne Gore.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Stjepan Sarkotić
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Stranka prava
Sutorina
Područje Sutorine Sutorina (crnog. ćiril. Суторина) je selo na jugoistoku Crne Gore.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Sutorina
Svištovski mir
Kuća sa spomen-pločom u kojoj je potpisan Svištovski mir Svištovski mir, mirovni sporazum potpisan u gradu Svištovu, 4. kolovoza 1791. godine između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Svištovski mir
Svibanjska deklaracija
Svibanjska deklaracija, poznata i kao Bečka ili Majska, programatska je izjava narodnih zastupnika Jugoslavenskog kluba u Carevinskom vijeću, parlamentu austrijskog dijela Austro-Ugarske.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Svibanjska deklaracija
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Talijani
Tihomir Cipek
Tihomir Cipek (Zagreb, 20. lipnja 1962.) hrvatski je politolog.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Tihomir Cipek
Toronto
Toronto je najveći grad u Kanadi te glavni grad provincije Ontario.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Toronto
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Treći Reich
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Turska Hrvatska
Turska Hrvatska (označena zelenom graničnom crtom i riječima "Türkisch Kroatien") na karti iz 1791.g. prema austrijskom kartografu Franzu J.J. von Reillyju Zemljovid francuskog kartografa Jeana Janviera iz 1770-1771.g. sa slobodnom Hrvatskom (označenom žutom graničnom crtom na lijevoj strani) i dijelom Hrvatske pod Turcima (omeđenom isprekidanom crnom crtom kao "Croatie au Turc") Ilirskih pokrajina" iz 1813.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Turska Hrvatska
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Tvrtko I. Kotromanić
Uskoci
Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Uskoci
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Ustaše
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Ustav Republike Hrvatske
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Velika Srbija
Vjekoslav Vrančić
Vjekoslav Vrančić (Ljubuški, 25. ožujka 1904. — Buenos Aires, 25. rujna 1990.),Šimun Šito Ćorić, Hercegovci: Hrvati Hercegovine: mitovi, predrasude i zbilja, Pegaz d. d., Zagreb, 1995., str.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Vjekoslav Vrančić
Vlaški statuti
Svoj Vlaški zakon je donio Hrvatski sabor 1629.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Vlaški statuti
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Vladko Maček
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Vojna krajina
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Vojvodina
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Vuk Karadžić
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Woodrow Wilson
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Zadar
Zadarska rezolucija
Zadarska rezolucija je dokument prihvaćen u Zadru 17. listopada 1905. na sastanku 26 srpskih opozicijskih zastupnika iz Dalmacije, odnosno srpskih zastupnika u Carevinskom vijeću Austro-Ugarske s predstavnicima srpskih stranaka u Dalmaciji (Srpska stranka) te banskoj Hrvatskoj (Srpska narodna radikalna stranka i Srpska samostalna stranka).
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Zadarska rezolucija
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Zagreb
Zahtijevanja naroda
Zahtijevanja naroda "Zahtijevanja naroda" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen 25. ožujka 1848. koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u Austrijskom Carstvu, kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Zahtijevanja naroda
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
1. listopada
1.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 1. listopada
1. prosinca
1.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 1. prosinca
14. lipnja
14.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 14. lipnja
14. listopada
14.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 14. listopada
15. travnja
15.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 15. travnja
19. svibnja
19.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 19. svibnja
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 1970-ih
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 1974.
20. rujna
20.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 20. rujna
25. lipnja
25.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 25. lipnja
25. ožujka
25.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 25. ožujka
25. rujna
25.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 25. rujna
26. rujna
26.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 26. rujna
29. kolovoza
29.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 29. kolovoza
29. listopada
29.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 29. listopada
3. listopada
3.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 3. listopada
30. travnja
30.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 30. travnja
5. lipnja
5.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 5. lipnja
7. lipnja
7.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 7. lipnja
8. listopada
8.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 8. listopada
9. siječnja
9.
Pogledaj Hrvatsko državno pravo i 9. siječnja
Također poznat kao Hrvatski ekspanzionizam, Hrvatsko povijesno i prirodno pravo, Hrvatsko povijesno pravo, Velika Hrvatska.