Sadržaj
218 odnosi: Aleksandar Ranković, Andrija Hebrang (otac), Ante Štambuk, Ante Glibota, Ante Josipović, Ante Paradžik, Ante Pokornik, Ante Sekulić, Aristocid, Đuro Perica, Šime Đodan, Školska knjiga, Žarko Puhovski, Balint Vujkov, Balvan-revolucija, Bela Gabrić, Bleiburška tragedija, Božić, Božidar Novak, Božidar Novak (novinar), Boris Domagoj Biletić, Branko Ivanda, Branko Mikulić, Brijunski plenum, Bruno Bušić, Cenzura, Civilno društvo, Darko Dukovski, Džemal Bijedić, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Domovinski rat, Dražen Budiša, Dražen Sesardić, Dragutin Haramija, Dragutin Pavličević, Društvo hrvatskih književnika, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Dušan Dragosavac, Dužijanca, Dubrovnik (časopis), Ema Derossi-Bjelajac, Ferdo Bušić, Franjo Tuđman, Galerija Klovićevi dvori, Glas Koncila, Goran Dodig, Grb Republike Hrvatske, Grgo Bačlija, Grgo Gamulin, HKC Bunjevačko kolo, ... Proširite indeks (168 više) »
- SFRJ
- Socijalistička Republika Hrvatska
Aleksandar Ranković
Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Aleksandar Ranković
Andrija Hebrang (otac)
Andrija Hebrang (Bačevac pokraj Virovitice, 22. listopada 1899. – Beograd, 11. lipnja 1949.), bio je hrvatski revolucionar, političar i državnik.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Andrija Hebrang (otac)
Ante Štambuk
Ante Štambuk (Sumartin, 27. kolovoza 1949. – Bochum,Njemačka, 19. kolovoza 2008) hrvatski proljećar Bio je predsjednik Studentskog saveza Splita u vrijeme Hrvatskog proljeća i kao takvi uhićen 14.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ante Štambuk
Ante Glibota
Ante Glibota (Slivno kraj Imotskog, 15. lipnja 1945. — Pariz, 28. kolovoza 2020.), jedan od najprominentnijih hrvatskih intelektualaca.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ante Glibota
Ante Josipović
Ante Josipović (Baška Voda, 22. listopada 1925. – Zagreb, 14. prosinca 2019.), hrvatski političar, komunist i pravnik.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ante Josipović
Ante Paradžik
Ante Paradžik (Ljubuški, 10. veljače 1943. – Zagreb, 21. rujna 1991.), bio je hrvatski političar, dopredsjednik HSP-a, jedan od osnivača i načelnik Ratnog stožera Hrvatskih obrambenih snaga, stranačke vojske HSP-a. Kao student bio je sudionik Hrvatskog proljeća 1971. godine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ante Paradžik
Ante Pokornik
Ante Pokornik, hrvatski kulturni djelatnik i etnograf iz Subotice.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ante Pokornik
Ante Sekulić
Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ante Sekulić
Aristocid
Aristocid je pojam koji je prvi skovao Nathaniel Weyl u eseju 1984. godine u Eugenics Bulletinu.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Aristocid
Đuro Perica
Đuro Perica (Nijemci kod Vinkovaca, 1941. – 15. kolovoza 2023.), hrvatski političar, politički zatvorenik, saborski zastupnik, i jedan od osnivača HDZ-a. Rođen je u Nijemcima 1941.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Đuro Perica
Šime Đodan
Šime Đodan (Rodaljice kod Benkovca, 27. prosinca 1927. – Dubrovnik, 2. listopada 2007.), hrvatski političar, ekonomist govornik te važni disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Šime Đodan
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Školska knjiga
Žarko Puhovski
Žarko Puhovski (Zagreb, 15. prosinca 1946.), politolog, filozof, politički analitičar i javni zagovarač REKOM-a u Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Žarko Puhovski
Balint Vujkov
Balint Vujkov (Subotica, 26. svibnja 1912. – Subotica, 23. travnja 1987.), bio je hrvatski književnik, sakupljač i obrađivač hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine i susjednih država, pripovjedač i romanopisac.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Balint Vujkov
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Balvan-revolucija
Bela Gabrić
Bela Gabrić (salaš Verušić kod Subotice, 10. ožujka 1921. – 4. kolovoza 2001.) je bio istaknuti bački hrvatski kulturni djelatnik, katolički publicist i pisac iz autonomne pokrajine Vojvodine, Republika Srbija.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Bela Gabrić
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Bleiburška tragedija
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Božić
Božidar Novak
*Božidar Novak (novinar).
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Božidar Novak
Božidar Novak (novinar)
Božidar (Božo) Novak (Hvar, 18. svibnja 1925. – 26. lipnja 2013.) je hrvatski novinar, feljtonist, publicist i kroničar hrvatskog novinarstva, saborski zastupnik.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Božidar Novak (novinar)
Boris Domagoj Biletić
Boris Domagoj Biletić ''Hvatanje zraka'', Zagreb, 2021. Boris Domagoj Biletić (Pula, 22. ožujka 1957.), hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar, antologičar, publicist, polemičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, urednik i nakladnik, danas jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i među vodećim imenima hrvatske književnosti u Istri.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Boris Domagoj Biletić
Branko Ivanda
Branko Ivanda (Split, 25. prosinca 1941.) je hrvatski redatelj.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Branko Ivanda
Branko Mikulić
Branko Mikulić (Podgrađe, 10. lipnja 1928. - Sarajevo, 12. travnja 1994.), visokopozicionirani dužnosnik SR Bosne i Hercegovine i osmi po redu predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Branko Mikulić
Brijunski plenum
Brijunski plenum je naziv za IV.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Brijunski plenum
Bruno Bušić
Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Bruno Bušić
Cenzura
Index Librorum Prohibitorum bio je popis publikacija koje je Sveta Kongregacija Indexa smatrala krivovjernim ili suprotnim moralu, a katolicima ih je bilo zabranjeno čitati.Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Cenzura
Civilno društvo
Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo).
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Civilno društvo
Darko Dukovski
Darko Dukovski (Pula, 4. svibnja 1960.), hrvatski povjesničar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Darko Dukovski
Džemal Bijedić
Džemal Bijedić (Mostar, 12. travnja 1917. – planina Inač, blizina Kreševa, 18. siječnja 1977.), je bio bosanskohercegovački političar i peti predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Džemal Bijedić
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika).
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Domovinski rat
Dražen Budiša
Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Dražen Budiša
Dražen Sesardić
Dražen Sesardić (1912. 18. prosinca 1975.) je bio visoki hrvatski pravosudni i politički dužnosnik.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Dražen Sesardić
Dragutin Haramija
Dragutin Haramija (Čavle, 12. kolovoza 1923. – Zagreb, 28. studenoga 2012.), hrvatski političar, jedan od osnivača HNS-a. Dugogodišnji gradonačelnik Rijeke i predsjednik Vlade SR Hrvatske u vrijeme Hrvatskog proljeća.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Dragutin Haramija
Dragutin Pavličević
Dr.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Dragutin Pavličević
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Društvo hrvatskih književnika
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Dušan Dragosavac
Dušan Dragosavac (Vrebac kod Gospića, 1. prosinca 1919. – 21. prosinca 2014.), bio je hrvatski političar, sudionik Drugog svjetskog rata u partizanima.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Dušan Dragosavac
Dužijanca
Dužijanca je žetvena svečanost bunjevačkih Hrvata.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Dužijanca
Dubrovnik (časopis)
*Dubrovnik (časopis Matice hrvatske).
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Dubrovnik (časopis)
Ema Derossi-Bjelajac
Ema Derossi-Bjelajac (Štrmac, 3. svibnja 1926. – Zagreb, 20. lipnja 2020.) bila je hrvatska političarka i visoka stranačka dužnosnica u doba socijalističke Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ema Derossi-Bjelajac
Ferdo Bušić
Ferdo Bušić (Donji Vinjani, 14. listopada 1948. 12. studenoga 2011.), bio je hrvatski proljećar, jedan od studentskih čelnika, te političar na razini lokalne samouprave u samostalnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ferdo Bušić
Franjo Tuđman
Dr.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Franjo Tuđman
Galerija Klovićevi dvori
Jurja Julija Klovića ispred ulaza u galeriju Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Javna ustanova Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu specijalizirana je muzejska ustanova (umjetnički muzej) s državnim djelokrugom.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Galerija Klovićevi dvori
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Glas Koncila
Goran Dodig
Prof.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Goran Dodig
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Grb Republike Hrvatske
Grgo Bačlija
Grgo Bačlija (Subotica, 12. studenog 1939.) je bački hrvatski književnik, publicist i kulturni djelatnik.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Grgo Bačlija
Grgo Gamulin
Grgo Gamulin (Jelsa, 21. kolovoza 1910. – Zagreb, 2. listopada 1997.) bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor, utemeljitelj hrvatske poslijeratne povijesti umjetnosti.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Grgo Gamulin
HKC Bunjevačko kolo
Logo Hrvatski kulturni centar je kulturna ustanova Hrvata u Vojvodini.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i HKC Bunjevačko kolo
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati u Vojvodini
Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvati u Vojvodini
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatska
Hrvatska šutnja
40. godišnjice Hrvatskoga proljeća. Hrvatska šutnja je izraz koji se odnosi na potiskivanje hrvatskog nacionalnog identiteta u SFRJ već poslije 1948.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatska šutnja
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatska književnost
Hrvatska matica iseljenika
Hrvatska matica iseljenika (HMI) je hrvatska ustanova utemeljena 1951. godine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatska matica iseljenika
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatska povijest
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatska radiotelevizija
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatska revija
Hrvatski fokus
Hrvatski fokus, hrvatski je međumrežni politički tjednik.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatski fokus
Hrvatski gospodarski glasnik
Hrvatski tjednik (HGG) je bio hrvatski list za gospodarsko-politička pitanja.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatski gospodarski glasnik
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatski institut za povijest
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatski jezik
Hrvatski književni list
Hrvatski književni list je bio hrvatski književni časopis iz Zagreba.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatski književni list
Hrvatski tjednik
*Hrvatski tjednik (Zadar), politički tjednik utemeljen 2002.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatski tjednik
Hrvatski tjednik (Zagreb)
Hrvatski tjednik – novine za kulturna i društvena pitanja, u nakladi Matice hrvatske, izlazio je u razdoblju od 16. travnja do 10. prosinca 1971. godine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatski tjednik (Zagreb)
Hrvatsko kulturno vijeće
Logotip Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) je dobrovoljna udruga članova koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj, kao i onih članova koji žive izvan granica Republike Hrvatske, a djelatno podupiru kulturni i sveopći boljitak Republike Hrvatske.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatsko kulturno vijeće
Hrvatsko pitanje
Hrvatsko pitanje bio je naziv za pitanje statusa hrvatskih zemalja i hrvatskog naroda u raznim državnopravnim okvirima tijekom povijesti - Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, SFRJ.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatsko pitanje
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvatsko proljeće
Hrvoje Šošić
Hrvoje Šošić (Osijek, 16. lipnja 1928. – Zagreb, 4. srpnja 2012.), bio je hrvatski ekonomist, političar i disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Hrvoje Šošić
Igor Zidić
Igor Zidić (Split, 10. veljače 1939.) je povjesničar hrvatske umjetnosti, likovni kritičar, pjesnik i esejist.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Igor Zidić
Ivan Šibl
Ivan Šibl (Virovitica, 28. listopada 1917. – Zagreb, 30. ožujka 1989.), bio je hrvatski političar i književnik, partizan, narodni heroj Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ivan Šibl
Ivan Cerovac
Ivan Cerovac (Zagreb, 1946.) je hrvatski dirigent, zborovođa, glazbeni pedagog, politolog i novinar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ivan Cerovac
Ivan Rukavina
Ivan Rukavina Ivan Rukavina (Otočac, 26. siječnja 1912. – Zagreb, 3. travnja 1992.), general armije, sudionik Španjolskog građanskog rata, narodni heroj Jugoslavije, političar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ivan Rukavina
Ivan Supek
Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ivan Supek
Ivan Tikvicki Pudar
Ivan Tikvicki - Pudar (Subotica, 21. siječnja Spartak Dulić: Ivan Tikvicki Pudar: 21.01.1913.- 15.12.1990.: pejzaži, Zavičajna galerija "dr Vinko Perčić", 2007. /31. siječnja /31.siječnja? Ljubica Vuković Dulić: Izložbe - Ivan Tikvicki 1913. – Subotica, 15. prosinca 1990./1991.) sudac Subotica, 1913.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ivan Tikvicki Pudar
Ivan Zvonimir Čičak
Ivan Zvonimir Čičak (Zagreb, 10. kolovoza 1947.), hrvatski političar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ivan Zvonimir Čičak
Ivica Vrkić
Ivica Vrkić (Moslavački Krčenik kod Donjeg Miholjca, 10. siječnja 1947.) je poznati hrvatski proljećar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ivica Vrkić
Ivo Škrabalo
Ivo Škrabalo (Sombor, 19. veljače 1934. – Zagreb, 18. rujna 2011.) bio je hrvatski filmski redatelj, scenarist, filmski publicist i povjesničar filma te političar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ivo Škrabalo
Ivo Bojanić
*Ivo Bojanić (televizijski novinar).
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ivo Bojanić
Ivo Bojanić (televizijski novinar)
Ivo Bojanić (Vrisnik, Hvar, 17. travnja 1928. – Zagreb, 17. svibnja 2016.) bio je hrvatski novinar i političar, najistaknutiji hrvatski proljećar u medijima.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ivo Bojanić (televizijski novinar)
Ivo Horvat (novinar)
Ivo Horvat (Goričan, 26. lipnja 1920.Ivo Horvat, "Osuđeni na šutnju", NIT, Zagreb, 1991. - 2015.) hrvatski publicist i novinar, pravnik.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ivo Horvat (novinar)
Jakov Blažević
Jakov Blažević Jakov Blažević (Bužim kod Gospića, 24. ožujka 1912. – Zagreb, 10. prosinca 1996.) je bio političar za vrijeme Socijalističke Republike Hrvatske, komunistički prvak.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Jakov Blažević
Janko Bobetko
Janko Bobetko (Crnac pokraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.) bio je general Hrvatske vojske i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 1992. do 1995. godine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Janko Bobetko
Josip Šentija
Josip Šentija (Brnaze, 15. ožujka 1931. – Zagreb, 29. studenoga 2020.) hrvatski novinar, publicist i leksikograf.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Josip Šentija
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Josip Broz Tito
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Josip Jelačić
Josip Vrhovec
Josip Vrhovec (Zagreb, 9. veljače 1926. — Zagreb, 15. veljače 2006.) bio je hrvatski partizan, ekonomist, novinar i političar SR Hrvatske.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Josip Vrhovec
Jozo Ivičević
Jozo Ivičević Bakulić (Vis, 21. siječnja 1930. Zagreb, 24. lipnja 2008.), bio je hrvatski pravnik i povjesničar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Jozo Ivičević
Južnoslavenska ideja
Južnoslavenska ideja (ilirska ideja ili južnoslavenstvo odnosno jugoslavenstvo), ideja o kulturnom, nacionalnom i političkom povezivanju južnoslavenskih naroda, pri čemu su ti narodi shvaćani kao skup posebnih nacija ili kao jedna nacija.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Južnoslavenska ideja
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Jugoslaveni
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Jugoslavenska narodna armija
Jugoslavenske tajne službe (serijal)
Jugoslavenske tajne službe naziv je dokumentarno igranog serijala autora Miljenka Manjkasa u kojem je kroz 10 epizoda obrađen nastanak, stvaranje i djelovanje Jugoslavenskih tajnih službi, OZNE, UDBE i KOS-a.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Jugoslavenske tajne službe (serijal)
Jugoslavenstvo
Jugoslavenstvo, Jugoslavizam ili Jugoslavenski nacionalizam su nazivi za ideju kulturnog i političkog jedinstva, ujedinjavanja ili zajedničkog djelovanja južnih Slavena i Jugoslavena.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Jugoslavenstvo
Juraj Lončarević
Juraj Lončarević (Srijemska Mitrovica, 3. ožujka 1930. – Zagreb, 1998.) je bio hrvatski kritičar, esejist, putopisac, povjesničar i istraživač hrvatske narodne baštine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Juraj Lončarević
Jure Bilić
Jure Bilić (Makarska, 12. rujna 1922. – Zagreb, 27. siječnja 2006.) bio je hrvatski političar u SFR Jugoslaviji.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Jure Bilić
Jure Sarić
Jure Sarić (Drvar, 23. travnja 1917. – Zagreb, 28. ožujka 1986.) bio je hrvatski političar, hrvatski proljećar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Jure Sarić
Karađorđevo
Karađorđevo (ćir.: Карађорђево, mađ.: Bélamajor) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Karađorđevo
Katolička Crkva u Hrvatskoj
Katolička Crkva u Hrvatskoj najbrojnija je kršćanska i općenito vjerska zajednica u Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Katolička Crkva u Hrvatskoj
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Kolo (časopis)
Komunistička nomenklatura
Nomenklatura ili komunistička nomenklatura označava u realsocijalizmu prvenstveno popis kadra u komunističkoj partiji, upravi, gospodarstvu i društvu.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Komunistička nomenklatura
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Komunistička partija Hrvatske
KOS
KOS je kratica za zloglasnu Kontraobavještajnu službu koja je bila sastavni dio JNA u nekadašnjoj SFRJ.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i KOS
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Kralj Tomislav
Krešimir Džeba
Krešimir Džeba (Dubrovnik, 27. kolovoza 1935. – Graz, 11. ožujka 1993.) je bio hrvatski novinar i političar, sudionik hrvatskog proljeća.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Krešimir Džeba
Krešimir Glavina
Krešimir Glavina (Subotica, 1. siječnja 1940.), hrvatski je liječnik, po užoj specijalizaciji radiolog.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Krešimir Glavina
Kritika (časopis)
Kritika je bio hrvatski dvomjesečni časopis za kritiku umjetnosti i kulturno-politička pitanja iz Zagreba.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Kritika (časopis)
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Kultura
Lazar Merković
Lazar Merković (Subotica, 14. lipnja 1926. – 30. listopada 2016.)(srp.) Magločistač: IN MEMORIAM: LAZAR MERKOVIĆ (1926. – 2016.), 30.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Lazar Merković
Lijepa naša domovino
Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Lijepa naša domovino
Lino Veljak
Lino Veljak (Rijeka, 1950.) filozof je i profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1979.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Lino Veljak
Ljudevit Jonke
Ljudevit Jonke (Karlovac, 29. srpnja 1907. – Zagreb, 15. ožujka 1979.), bio je hrvatski jezikoslovac i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ljudevit Jonke
Mađarska revolucija 1956.
Zastave s izrezanim socijalističkim simbolima spontano su preplavile Budimpeštu i postale simbol ustanka Ustanička zastava danas ispred mađarskog parlamenta. Dvorcu Mačkamama u Osijeku. Mađarska revolucija 1956.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Mađarska revolucija 1956.
Marjane, Marjane
Split − gradska luka, Grad, Varoš i Marjan u pozadini. Marjane, Marjane hrvatska je narodna domoljubna pjesma koju je prvi put zapisao pjesnik Ivo Tijardović.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Marjane, Marjane
Marko Koprtla
Marko Koprtla (Gradište kraj Županje, 25. svibnja 1929.)Hrvatski leksikon A-K, 1996., 1.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Marko Koprtla
Marko Veselica
Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važan disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Marko Veselica
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Matica hrvatska
Matija Poljaković
Matija Poljaković (Subotica, 23. studenog 1909. – Zagreb, 15. ožujka 1973.), hrvatski književnik, dramatik i romansijer iz Bačke, Vojvodine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Matija Poljaković
Miko Tripalo
Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Miko Tripalo
Milivoj Prćić
Milivoj Prćić (Subotica, 1. listopada 1942. – Subotica, 31. prosinca 2015./1. siječnja 2016.) bio je hrvatski književnik iz Vojvodine, po obrazovanju pravnik.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Milivoj Prćić
Milka Planinc
Milka Planinc (Žitnić kod Drniša, 21. studenog 1924. – Zagreb, 7. listopada 2010.), sekretarka Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske i sedma predsjednica Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Milka Planinc
Miloš Žanko
Miloš Žanko (1915. - 2000.) hrvatski političar, unitarist.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Miloš Žanko
Milovan Baletić
Milovan Baletić (Zaostrog, 1930. - Zagreb, 2005.), novinar, glavni urednik Vjesnika, pomoćnik ministra informiranja Republike Hrvatske i prvi šef Vladina Ureda za odnose s javnošću.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Milovan Baletić
Milutin Baltić
Milutin Baltić (Donje Selište kod Gline, 2. prosinca 1920. – Zagreb, 27. listopada 2013.), hrvatski i jugoslavenski političar i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske od 10. svibnja 1983. do 10.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Milutin Baltić
Mirko Valentić
Mirko Valentić (Ivanjska, kraj Banje Luke, 19. rujna 1932.), hrvatski povjesničar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Mirko Valentić
Miroslav Škoro
Miroslav Škoro (Osijek, 29. srpnja 1962.) hrvatski je glazbenik, skladatelj, ekonomist i političar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Miroslav Škoro
Miting u Srbu 27. srpnja 1971.
Miting koji se održao u mjestu Srbu 27. srpnja 1971. bio je miting.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Miting u Srbu 27. srpnja 1971.
Moje boje
Moje boje je osmi studijski album hrvatskog pjevača Miroslava Škore.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Moje boje
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Mostar
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Nacionalizam
Naco Zelić
Naco Zelić (Subotica, 5. listopada 1930.). je hrvatski književnik, pravnik, diplomat i publicist iz Vojvodine i skupljač hrvatske usmene narodne baštine iz Bačke.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Naco Zelić
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Nezavisna Država Hrvatska
Nikola Kajić
Nikola Kajić (Kalinovac kraj Đurđevca, 5. prosinca 1902. Zagreb, 24. veljače 1987.), hrvatski visoki časnik u NOVH i poslije u JNA, vojni diplomat.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Nikola Kajić
NIN (tjednik)
Nedeljne informativne novine (skraćeno: NIN), srbijanski su tjednik koji izlazi u Beogradu od 1935.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i NIN (tjednik)
Novosadski dogovor
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Novosadski dogovor
Obnovljeni Život
Obnovljeni Život je hrvatski tromjesečni znanstveni časopis za filozofiju i religijske znanosti.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Obnovljeni Život
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Opća i nacionalna enciklopedija
Opsadno stanje
Opsadno stanje (eng. The Siege), američki politički triler iz 1998. godine u režiji Edwarda Zwicka s Denezelom Washingtonom i Bruceom Willisom u glavnim ulogama.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Opsadno stanje
Ostracizam
Temistoklo jedan je od starih Grka, koji su morali privremeno otići iz Atene zbog ostracizma. Ostracizam ili ostrakizam (grčki: οστρακισμός ostrakismos) bila je procedura kojom se za vrijeme atenske demokracije moglo uvaženog građanina protjerati iz grada-države Atene na rok od deset godina.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ostracizam
Pero Car
Pero Car (Novaki kraj Donje Stubice, 1920. – Zagreb, 1985.), hrvatski politički radnik iz doba dok je bila dijelom i SFRJ.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Pero Car
Pero Pirker
Pero Pirker (Varaždin, 5. srpnja 1927. – Zagreb, 1. kolovoza 1972.)Hrvatski leksikon L-Ž, 1997., 1.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Pero Pirker
Petar Šarčević (redatelj)
Petar Šarčević (Subotica, 3. listopada 1935. - Zagreb, 12. prosinca 2001.) bio je hrvatski kazališni redatelj, kazališni kritičar, sveučilišni profesor, pisac pripovjedaka, esejist, putopisac i pjesnik rodom iz Bačke.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Petar Šarčević (redatelj)
Petar Šegedin
Petar Šegedin (Žrnovo na Korčuli, 8. srpnja 1909. – Zagreb, 2. rujna 1998.), hrvatski književnik, akademik, intelektualac i kulturni djelatnik.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Petar Šegedin
Petar Kriste
Mr.sc.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Petar Kriste
Povijest hrvatskoga jezika u SFRJ
Povijest hrvatskoga jezika u SFRJ započela je odlično, bitno različito od ulaska u Kraljevinu SHS.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Povijest hrvatskoga jezika u SFRJ
Povijest srpskohrvatskog jezika
Srpskohrvatski jezik (nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatskosrpski, hrvatsko-srpski) naziv je za jezik koji je, po mišljenju nekih slavista, postojao od sredine 19. stoljeća do konca 20., kada su hrvatski i srpski unitaristi nastojali od hrvatskog i srpskog jezika stvoriti jedan jezik.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Povijest srpskohrvatskog jezika
Praško proljeće
Stanovnici Praga pred sovjetskim tenkovima Praško proljeće (češki: Pražské jaro, slovački: Pražská jar) bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo 5. siječnja 1968., a trajalo do 21. kolovoza iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Praško proljeće
Pravopis hrvatskoga jezika
O pravopisu na hrvatskoj Wikipediji možete pročitati na stranici Wikipedija:Pravopis. Na stranici pravopisna pitanja više se ne mogu postavljati nova pitanja, ali se ondje mogu pronaći brojni korisni odgovori i savjeti. ----.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Pravopis hrvatskoga jezika
Praxis filozofija
Pojam Praxis filozofija ili Filozofija prakse označava filozofski pravac tzv.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Praxis filozofija
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Puč
Pukovnik
Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Pukovnik
Rade Bulat
Rade Bulat Rade Bulat (Vrginmost, 28. kolovoza 1920. – Zagreb, 25. siječnja 2013.), komunist, partizan, narodni heroj.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Rade Bulat
Reforma
Reforma (iz latinskog re.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Reforma
Richard Nixon
Richard Milhous Nixon (Yorba Linda, Kalifornija, 9. siječnja 1913. – New York, 22. travnja 1994.), bio je američki predsjednik. Bio je 36. (1953. – 1961.) dopredsjednik i 37. (1969. – 1974.) predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Poznat je kao jedini čovjek kojem je pošlo za rukom 2 puta biti izabran za dopredsjednika i 2 puta za predsjednika; bio je 5.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Richard Nixon
Rukovet
Rukovet časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, čiji je pokretač i prvi urednik Lazar Merković, izlazi od svibnja 1955., kao glasilo Subotičkog književnog kruga.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Rukovet
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Savez komunista Jugoslavije
Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije
Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije (skr. SUBNOR) bila je jedna od društveno-političkih organizacija u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ).
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije
Savka Dabčević-Kučar
Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Savka Dabčević-Kučar
Slobodan Budak
Slobodan Budak (Perušić, pokraj Gospića, Savska banovina, Kraljevina Jugoslavija, 5. rujna 1930. – Zagreb, Republika Hrvatska, 5. svibnja 2012.), bio je hrvatski pravnik, borac za ljudska prava, okružni javni tužitelj (1959. - 1971.) i bivši djelatnik Ozne i Udbe (1945. - 1958.).Radelić Zdenko, Obavještajni centri, Ozna i Udba u Hrvatskoj (1942.-1954.) - Kadrovi, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2019., str.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Slobodan Budak
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Srbija
Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Socijalistička Republika Srbija
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Socijalizam
Srb
Srb je naselje u planinskom dijelu Hrvatske smješteno u jugoistočnom dijelu Like.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Srb
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Srbi
Srećko Bijelić
Srećko Bijelić (Bribir, 18. prosinca 1930. - Zagreb, 22. rujna 2004.) je bio hrvatski političar i hrvatski proljećar, istinski velikan zajednice Srba u Hrvatskoj koji je "kao Srbin svojoj je hrvatskoj domovini pokazao da je moguć suživot raznih nacionalnosti".
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Srećko Bijelić
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Srpskohrvatski jezik
Stjepan Ivić
Stjepan Ivić (1914. – 1988.) je bio hrvatski dužnosnik u SSRNH.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Stjepan Ivić
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Stjepan Radić
Subotička Danica
Subotička Danica, godišnjak je (kalendar) iz Subotice na hrvatskome jeziku.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Subotička Danica
Suverenitet
Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Suverenitet
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Sveta Stolica
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Sveučilište u Zagrebu
Telegram (novine)
Telegram je bio hrvatski tjednik za politiku i kulturu koji je izlazio od 1960. do 1973. godine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Telegram (novine)
Tihomir Dujmović
Tihomir Dujmović (Ogulin, 1963.), hrvatski je novinar, televizijski voditelj i kolumnist.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Tihomir Dujmović
Tomislav Janko Šagi-Bunić
Tomislav Janko Šagi-Bunić (Janko Šagi, od 1960. upotrebljava književno ime Tomislav Janko Šagi-Bunić) (Brodarovec kraj Varaždina, 2. veljače 1923. – Zagreb, 21. srpnja 1999.) bio je jedan od vodećih hrvatskih katoličkih teologa dvadesetog stoljeća, sveučilišni profesor, franjevac kapucin.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Tomislav Janko Šagi-Bunić
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Trg bana Jelačića (Zagreb)
Tvrtko Jakovina
Tvrtko Jakovina (Požega, 2. ožujka 1972.), hrvatski povjesničar, politički savjetnik, autor, sveučilišni pedagog.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Tvrtko Jakovina
UDBA
Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i UDBA
Unitarističko jugoslavenstvo
Jugounitarizam je skup ideja koji se zalaže za ideje centralizirane i unitarne jugoslavenske države preko poticanja osjećaja jugoslavenskog nacionalizma (jugoslavenstvo).
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Unitarističko jugoslavenstvo
Unitarizam
Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Unitarizam
Ustani bane
"Ustani, bane", hrvatska je domoljubna pjesma.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Ustani bane
Varšavski ugovor
Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Varšavski ugovor
Većeslav Holjevac
Bista u rodnom Karlovcu Spomenik Većeslavu Holjevcu u Zagrebu Većeslav Holjevac (Karlovac, 22. kolovoza 1917. – Zagreb, 11. srpnja 1970.) hrvatski političar, pisac i zagrebački gradonačelnik.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Većeslav Holjevac
Veliko prelo
Veliko prelo je kulturna manifestacija bačkih bunjevačkih Hrvata.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Veliko prelo
Velikosrpski miting u Srbu 25. srpnja 1990.
Miting koji se održao u mjestu Srbu 25. srpnja 1990. bio je miting otvorenih velikosrpskih značajka.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Velikosrpski miting u Srbu 25. srpnja 1990.
Velimir Božikov
Velimir (Veljko) Božikov (Murter, 10. rujna 1947.), Velimir Božikov (pristupljeno 28. veljače 2017.) hrvatski liječnik internist, subspecijalist endokrinolog i dijabetolog, redoviti profesor Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, hrvatski proljećar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Velimir Božikov
Vice Vukov
Vice Vukov (Šibenik, 3. kolovoza 1936. – Zagreb, 24. rujna 2008.), bio je hrvatski estradni umjetnik, publicist i političar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Vice Vukov
Viktor Bubanj
Viktor Bubanj (Fužine, 3. prosinca 1918. – Beograd, 15. listopada 1972.), general-pukovnik jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva i narodni heroj Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Viktor Bubanj
Vila Velebita
Spomenik vili velebita u Gospiću Pjesma Vila Velebita je hrvatska domoljubna popijevka.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Vila Velebita
Vinko Perčić
Vinko Perčić (Hrvatski Majur, 20. veljače 1911. – Subotica, 24. studenoga 1989.) bio je poznati liječnik gastroenterolog i internist, kolekcionar, istraživač, znanstvenik i donator.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Vinko Perčić
Vjekoslav Prpić
Vjekoslav Prpić (1918. – 1989.) je bio hrvatski novinar, političar i diplomat.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Vjekoslav Prpić
Vjekoslav Vidović
Vjekoslav Vidović (Varaždin, 14. ožujka 1919. – Zagreb, 31. listopada 2006.), hrvatski pravnik.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Vjekoslav Vidović
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Vjesnik
Vjesnik u srijedu
Vjesnik u srijedu (VUS) je hrvatski tjedni informativni list.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Vjesnik u srijedu
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Vladimir Bakarić
Vladimir Veselica
Vladimir Veselica (Glavice kod Sinja, 23. siječnja 1938. 11. prosinca 2013.), bio je hrvatski političar i ekonomist, poznati hrvatski proljećar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Vladimir Veselica
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Vlado Gotovac
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Vlatko Pavletić
XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.
XIV.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.
Zapadna Hercegovina
Zapadna Hercegovina je manja regija na jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Zapadna Hercegovina
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Zastava Republike Hrvatske
Zlatan Stipišić Gibonni
Zlatan Stipišić Gibonni (Split, 13. kolovoza 1968.), hrvatski glazbenik, jedan od osnivača i prvi pjevač splitskoga heavy metal sastava Osmi putnik, bivši pjevač bosanskohercegovačkog sastava Divlje jagode, a najpoznatiji po svojoj samostalnoj kantautorskoj karijeri.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Zlatan Stipišić Gibonni
Zlatko Tomičić
Zlatko Tomičić (Zagreb, 26. svibnja 1930. – Zagreb, 16. lipnja 2008.), bio je hrvatski novinar, književnik, publicist, nakladnik, pjesnik, putopisac, dramski pisac, pisac kratkih priča, esejist, novelist, autor likovnih prikaza i člankopisac.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Zlatko Tomičić
Zlatne godine (1993.)
Zlatne godine (Zagreb - otvoren grad), hrvatski dugometražni film iz 1993. godine.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Zlatne godine (1993.)
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Znanost
Zoran Tadić
Zoran Tadić (Livno, 2. rujna 1941. – Zagreb, 9. rujna 2007.) je bio hrvatski filmski kritičar, redatelj i pedagog.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Zoran Tadić
Zvonimir Despot
Zvonimir Despot (Koprivnica, 19. travnja 1970.) novinar, urednik i kolumnist Večernjeg lista iz Zagreba, povjesničar i publicist.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Zvonimir Despot
Zvonimir Komarica
Zvonimir Antun Komarica (Banja Luka, 28. siječnja 1920. Zagreb, 11. travnja 2004.) je bio hrvatski političar, dužnosnik, diplomat, memoarist i publicist, hrvatski proljećar.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i Zvonimir Komarica
18. siječnja
18.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i 18. siječnja
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i 1970-ih
1980-ih
250px.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i 1980-ih
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i 2010.
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i 2012.
22. ožujka
22.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i 22. ožujka
29. studenoga
29.
Pogledaj Hrvatsko proljeće i 29. studenoga
Vidi također
SFRJ
- 12. kongres SKJ
- 13. kongres SKJ
- 14. izvanredni kongres SKJ
- Alija Sirotanović
- Antibirokratska revolucija
- Badinterova komisija
- Branislav Milićević
- Bratstvo i jedinstvo
- Demokratska Federativna Jugoslavija
- Epidemija velikih boginja u Jugoslaviji 1972.
- Grb Kraljevine Jugoslavije
- Hej, Slaveni
- Hrvatsko proljeće
- Istarski egzodus
- Jugoslavenski dinar
- Jugoslavija i Pokret nesvrstanih
- KOS
- Kuća cvijeća
- Matični broj građana
- Milicija (SFRJ)
- Muslimani (narod)
- OZNA
- Odlikovanja SFRJ
- Orden narodnog heroja
- Orden za hrabrost
- Plavi vlak
- Praxis filozofija
- Predsjedništvo SFRJ
- Predsjednik SFRJ
- Raskol Tito – Staljin
- Rat u Sloveniji
- Rezolucija Informbiroa
- Smrt Jugoslavije
- Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo
- Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina
- Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
- Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
- Socijalistička Republika Crna Gora
- Socijalistička Republika Hrvatska
- Socijalistička Republika Makedonija
- Socijalistička Republika Slovenija
- Socijalistička Republika Srbija
- Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije
- Stanovništvo Jugoslavije
- Titoizam
Socijalistička Republika Hrvatska
- Hrvatsko proljeće
- Muzej Srba u Hrvatskoj
- Radni logor Valpovo
- Socijalistička Republika Hrvatska
Također poznat kao MASPOK, Masovni pokret, Sječa Hrvatske, Sječa Hrvatske u Karađorđevu.
, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvati u Vojvodini, Hrvatska, Hrvatska šutnja, Hrvatska književnost, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska povijest, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska revija, Hrvatski fokus, Hrvatski gospodarski glasnik, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski jezik, Hrvatski književni list, Hrvatski tjednik, Hrvatski tjednik (Zagreb), Hrvatsko kulturno vijeće, Hrvatsko pitanje, Hrvatsko proljeće, Hrvoje Šošić, Igor Zidić, Ivan Šibl, Ivan Cerovac, Ivan Rukavina, Ivan Supek, Ivan Tikvicki Pudar, Ivan Zvonimir Čičak, Ivica Vrkić, Ivo Škrabalo, Ivo Bojanić, Ivo Bojanić (televizijski novinar), Ivo Horvat (novinar), Jakov Blažević, Janko Bobetko, Josip Šentija, Josip Broz Tito, Josip Jelačić, Josip Vrhovec, Jozo Ivičević, Južnoslavenska ideja, Jugoslaveni, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenske tajne službe (serijal), Jugoslavenstvo, Juraj Lončarević, Jure Bilić, Jure Sarić, Karađorđevo, Katolička Crkva u Hrvatskoj, Kolo (časopis), Komunistička nomenklatura, Komunistička partija Hrvatske, KOS, Kralj Tomislav, Krešimir Džeba, Krešimir Glavina, Kritika (časopis), Kultura, Lazar Merković, Lijepa naša domovino, Lino Veljak, Ljudevit Jonke, Mađarska revolucija 1956., Marjane, Marjane, Marko Koprtla, Marko Veselica, Matica hrvatska, Matija Poljaković, Miko Tripalo, Milivoj Prćić, Milka Planinc, Miloš Žanko, Milovan Baletić, Milutin Baltić, Mirko Valentić, Miroslav Škoro, Miting u Srbu 27. srpnja 1971., Moje boje, Mostar, Nacionalizam, Naco Zelić, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Kajić, NIN (tjednik), Novosadski dogovor, Obnovljeni Život, Opća i nacionalna enciklopedija, Opsadno stanje, Ostracizam, Pero Car, Pero Pirker, Petar Šarčević (redatelj), Petar Šegedin, Petar Kriste, Povijest hrvatskoga jezika u SFRJ, Povijest srpskohrvatskog jezika, Praško proljeće, Pravopis hrvatskoga jezika, Praxis filozofija, Puč, Pukovnik, Rade Bulat, Reforma, Richard Nixon, Rukovet, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije, Savka Dabčević-Kučar, Slobodan Budak, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Srbija, Socijalizam, Srb, Srbi, Srećko Bijelić, Srpskohrvatski jezik, Stjepan Ivić, Stjepan Radić, Subotička Danica, Suverenitet, Sveta Stolica, Sveučilište u Zagrebu, Telegram (novine), Tihomir Dujmović, Tomislav Janko Šagi-Bunić, Trg bana Jelačića (Zagreb), Tvrtko Jakovina, UDBA, Unitarističko jugoslavenstvo, Unitarizam, Ustani bane, Varšavski ugovor, Većeslav Holjevac, Veliko prelo, Velikosrpski miting u Srbu 25. srpnja 1990., Velimir Božikov, Vice Vukov, Viktor Bubanj, Vila Velebita, Vinko Perčić, Vjekoslav Prpić, Vjekoslav Vidović, Vjesnik, Vjesnik u srijedu, Vladimir Bakarić, Vladimir Veselica, Vlado Gotovac, Vlatko Pavletić, XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984., Zapadna Hercegovina, Zastava Republike Hrvatske, Zlatan Stipišić Gibonni, Zlatko Tomičić, Zlatne godine (1993.), Znanost, Zoran Tadić, Zvonimir Despot, Zvonimir Komarica, 18. siječnja, 1970-ih, 1980-ih, 2010., 2012., 22. ožujka, 29. studenoga.