Sličnosti između Hrvatsko vijeće obrane i Jadranko Prlić
Hrvatsko vijeće obrane i Jadranko Prlić imaju 31 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Čapljina, Berislav Pušić, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bošnjaci, Bruno Stojić, Federacija Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatsko vijeće obrane, Jablanica, Krešimir Zubak, Ljubuški, Mate Boban, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Milivoj Petković, Mostar, Prozor-Rama, Sarajevo, Slobodan Praljak, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Stolac (BiH), Uskoplje, Valentin Ćorić, Vareš, 15. svibnja, 1992., 1994., 1996., 2001., ..., 29. studenoga. Proširite indeks (1 više) »
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Hrvatsko vijeće obrane i Čapljina · Jadranko Prlić i Čapljina ·
Berislav Pušić
Berislav Pušić (Krivodol kraj Mostara, 8. lipnja 1952.), hrvatski vojni zapovjednik iz Bosne i Hercegovine.
Berislav Pušić i Hrvatsko vijeće obrane · Berislav Pušić i Jadranko Prlić ·
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatsko vijeće obrane · Bošnjačko-hrvatski sukob i Jadranko Prlić ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Hrvatsko vijeće obrane · Bošnjaci i Jadranko Prlić ·
Bruno Stojić
Bruno Stojić, 2017. Bruno Stojić (Hamzići, Čitluk, 8. travnja 1955.) bivši je bosanskohercegovački političar hrvatskog etniciteta i bivši predstojnik Odjela obrane Hrvatskog vijeća obrane (HVO), vojne postrojbe Hrvatske Republike Herceg-Bosne tijekom Rata u Bosni i Hercegovini.
Bruno Stojić i Hrvatsko vijeće obrane · Bruno Stojić i Jadranko Prlić ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatsko vijeće obrane · Federacija Bosne i Hercegovine i Jadranko Prlić ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatska i Jadranko Prlić ·
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Jadranko Prlić ·
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Jadranko Prlić ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Hrvatsko vijeće obrane i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatsko vijeće obrane i Jadranko Prlić ·
Jablanica
Jablanica je općina u sjevernoj Hercegovini, u Federaciji BiH.
Hrvatsko vijeće obrane i Jablanica · Jablanica i Jadranko Prlić ·
Krešimir Zubak
Krešimir Zubak (Doboj, 25. siječnja 1947.), hrvatski bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Federacije BiH i prvi hrvatski član Predsjedništva BiH.
Hrvatsko vijeće obrane i Krešimir Zubak · Jadranko Prlić i Krešimir Zubak ·
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Hrvatsko vijeće obrane i Ljubuški · Jadranko Prlić i Ljubuški ·
Mate Boban
Mate Boban (Sovići, Grude, 12. veljače 1940. – Mostar, 7. srpnja 1997.), hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.
Hrvatsko vijeće obrane i Mate Boban · Jadranko Prlić i Mate Boban ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Hrvatsko vijeće obrane i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Jadranko Prlić i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije ·
Milivoj Petković
Milivoj Petković (Šibenik, 11. listopada 1949.), hrvatski vojni zapovjednik i bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba.
Hrvatsko vijeće obrane i Milivoj Petković · Jadranko Prlić i Milivoj Petković ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Hrvatsko vijeće obrane i Mostar · Jadranko Prlić i Mostar ·
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Hrvatsko vijeće obrane i Prozor-Rama · Jadranko Prlić i Prozor-Rama ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Hrvatsko vijeće obrane i Sarajevo · Jadranko Prlić i Sarajevo ·
Slobodan Praljak
Slobodan Praljak (Čapljina, 2. siječnja 1945. – Haag, 29. studenoga 2017.), bio je hrvatski filozof, sociolog, filmski redatelj i vojni zapovjednik, general-pukovnik Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane.
Hrvatsko vijeće obrane i Slobodan Praljak · Jadranko Prlić i Slobodan Praljak ·
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Hrvatsko vijeće obrane i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Jadranko Prlić i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina ·
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Hrvatsko vijeće obrane i Stolac (BiH) · Jadranko Prlić i Stolac (BiH) ·
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Hrvatsko vijeće obrane i Uskoplje · Jadranko Prlić i Uskoplje ·
Valentin Ćorić
Valentin Ćorić, 2017. Valentin Ćorić (Paoča kraj Čitluka, 23. lipnja 1956.), hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.
Hrvatsko vijeće obrane i Valentin Ćorić · Jadranko Prlić i Valentin Ćorić ·
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvatsko vijeće obrane i Vareš · Jadranko Prlić i Vareš ·
15. svibnja
15.
15. svibnja i Hrvatsko vijeće obrane · 15. svibnja i Jadranko Prlić ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Hrvatsko vijeće obrane · 1992. i Jadranko Prlić ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Hrvatsko vijeće obrane · 1994. i Jadranko Prlić ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Hrvatsko vijeće obrane · 1996. i Jadranko Prlić ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Hrvatsko vijeće obrane · 2001. i Jadranko Prlić ·
29. studenoga
29.
29. studenoga i Hrvatsko vijeće obrane · 29. studenoga i Jadranko Prlić ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatsko vijeće obrane i Jadranko Prlić imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatsko vijeće obrane i Jadranko Prlić
Usporedba između Hrvatsko vijeće obrane i Jadranko Prlić
Hrvatsko vijeće obrane ima 286 odnose, a Jadranko Prlić ima 54. Kao što im je zajedničko 31, Jaccard indeks 9.12% = 31 / (286 + 54).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatsko vijeće obrane i Jadranko Prlić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: