Brže od pregledniku!
59 odnosi: Arhitektura, Bordeaux, Casablanca, Demokratski centar, Drugi svjetski rat, Engleski jezik, Francuska, Francuski jezik, Franjo Gregurić, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, Istra, Ivica Kostović, Ivo Latin, Joško Morić, Južna Afrika, Kaapstad, Legija časti, Maroko, Mate Granić, Međunarodni monetarni fond, Mirogoj, Nikica Valentić, Nuklearna elektrana, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Prometni sudar, Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj, Slobodan Milošević, Slobodna Dalmacija, Srbi u Hrvatskoj, Sušak, Talijani, Talijanski jezik, UNPROFOR, Vesna Škare-Ožbolt, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 12. kolovoza, 17. veljače, 1935., 1962., 1974., 1980., 1984., 1987., 1989., 1990-ih, ..., 1992., 1993., 1999., 2000., 2017., 21. srpnja, 26. srpnja, 3. travnja, 7. kolovoza. Proširite indeks (9 više) »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Arhitektura · Vidi više »
Bordeaux
Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Bordeaux · Vidi više »
Casablanca
Casablanca je najveći grad Maroka (3,1 milijun stanovnika, tj. 3,85 u širem području grada, po popisu iz rujna 2005.), te glavna marokanska luka na Atlantskom oceanu.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Casablanca · Vidi više »
Demokratski centar
Demokratski centar (DC), bila je centristička politička stranka u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Demokratski centar · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Engleski jezik · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Francuski jezik · Vidi više »
Franjo Gregurić
Franjo Gregurić (Lobor, 12. listopada 1939.), hrvatski političar, treći predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Franjo Gregurić · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Istra · Vidi više »
Ivica Kostović
Ivica Kostović (Zagreb, 7. lipnja 1943.) je hrvatski akademik, redoviti profesor i bivši dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bivši potpredsjednik Vlade, ministar znanosti i tehnologije, predstojnik Ureda Predsjednika Republike, saborski zastupnik i potpredsjednik Hrvatskog sabora te ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Ivica Kostović · Vidi više »
Ivo Latin
Ivo Latin (Ozalj, 1929. – Zagreb, 2. ožujka 2002.) bio je predsjednik Sabora i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Ivo Latin · Vidi više »
Joško Morić
Mr.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Joško Morić · Vidi više »
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Južna Afrika · Vidi više »
Kaapstad
Kaapstad (eng. Cape Town;; Xhosa: iKapa), treći je najveći grad u Južnoafričkoj Republici, dio metropolitanskog područja Grada Cape Towna.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Kaapstad · Vidi više »
Legija časti
Legija časti, službeno Nacionalni red Legije časti (francuski: Ordre National de la Légion d’honneur), najviše je francusko odlikovanje koje je ustanovio Napoleon Bonaparte - 19. svibnja 1802., tada samo Prvi konzul Prve republike, kao priznanje za vojne ili civilne zasluge bez obzira na podrijetlo, vjersku pripadnost ili mjesto rođenja (domovinu) primatelja (u to doba to je bila revolucionarna zamisao, potpuno u skladu s idejama Francuske revolucije) pod uvjetom da je kandidat za odlikovanje privržen temeljnim idejama Francuske revolucije: slobodi, jednakosti i bratstvu.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Legija časti · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Maroko · Vidi više »
Mate Granić
Mate Granić Mate Granić (Baška Voda, 19. rujna 1947.), hrvatski političar, liječnik.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Mate Granić · Vidi više »
Međunarodni monetarni fond
Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Međunarodni monetarni fond · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Mirogoj · Vidi više »
Nikica Valentić
Nikica Valentić (Gospić, 24. studenoga 1950. – Zagreb, 3. svibnja 2023.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Nikica Valentić · Vidi više »
Nuklearna elektrana
Nuklearna elektrana s rashladnim tornjevima Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane kojoj je izvor energije toplina dobivena fisijama nuklearnog goriva u, barem jednom, nuklearnom reaktoru.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Nuklearna elektrana · Vidi više »
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (kolokvijalno premijer) nalazi se na čelu hrvatske vlade, koja provodi izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Prometni sudar
Prometni sudar događa se kada se vozilo sudari s drugim vozilom, pješakom, životinjama, krhotinama ceste ili drugim nepomičnim preprekama, poput drveta, stupa ili zgrade.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Prometni sudar · Vidi više »
Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj
Sigurnosno-obavještajni sustav u Republici Hrvatskoj reformiran je sredinom 2006. godine donošenjem Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Slobodan Milošević · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Sušak · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Talijani · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Talijanski jezik · Vidi više »
UNPROFOR
UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage Ujedinjenih Naroda) osnovane 21. veljače 1992. Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. ožujka 1995.(formiran je UNCRO) Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i UNPROFOR · Vidi više »
Vesna Škare-Ožbolt
Vesna Škare-Ožbolt (Osijek, 20. lipnja 1961.), hrvatska političarka i pravnica.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Vesna Škare-Ožbolt · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i Zagreb · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 12. kolovoza · Vidi više »
17. veljače
17.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 17. veljače · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 1935. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 1962. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 1974. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 1980. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 1984. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 1989. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 1990-ih · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 1993. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 2000. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 2017. · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 21. srpnja · Vidi više »
26. srpnja
26.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 26. srpnja · Vidi više »
3. travnja
3.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 3. travnja · Vidi više »
7. kolovoza
7.
Novi!!: Hrvoje Šarinić i 7. kolovoza · Vidi više »
