Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Humanističke znanosti

Indeks Humanističke znanosti

Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.

77 odnosi: Albert Einstein, Aleksandar Veliki, Antropologija, Aristotel, Aritmetika, Astronomija, Balet, Bertrand Russell, Biblija, Budizam, Drama, Društvene znanosti, Epistemologija, Estetika, Etika, Film, Filozofija, Fizika, Geometrija, Glazba, Glazbala, Gottlob Frege, Gramatika, Gramatika latinskog jezika, Grčka, Grčka retorika, Hinduizam, Humanizam, Immanuel Kant, Islam, Jezikoslovlje, Judaizam, Kabuki, Kazalište, Kineska opera, Književnost, Konfucijanizam, Koreografija, Kršćanstvo, Kuran, Latinski jezik, Lice, Logika, Ludwig Wittgenstein, Međunarodni odnosi, Metafizika, Mimika, Mlađe kameno doba, Neverbalna komunikacija, Opera, ..., Pantomima, Platon, Ples, Politika, Povijest, Pravo, Protagora, Psihologija, Publika, Religija, Renesansa, Rim, Semantika, Sigmund Freud, Srednji vijek, Stara Grčka, Taoizam, Tijelo (biologija), Trivium, Učenik, Umjetničko djelo, Zeus, Zoroastrizam, 19., 1980., 20., 21.. Proširite indeks (27 više) »

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Novi!!: Humanističke znanosti i Albert Einstein · Vidi više »

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Novi!!: Humanističke znanosti i Aleksandar Veliki · Vidi više »

Antropologija

Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.

Novi!!: Humanističke znanosti i Antropologija · Vidi više »

Aristotel

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.

Novi!!: Humanističke znanosti i Aristotel · Vidi više »

Aritmetika

Aritmetika je grana matematike koja proučava računske operacije s brojevima.

Novi!!: Humanističke znanosti i Aritmetika · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Humanističke znanosti i Astronomija · Vidi više »

Balet

Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.

Novi!!: Humanističke znanosti i Balet · Vidi više »

Bertrand Russell

Bertrand Arthur William Russell, 3.

Novi!!: Humanističke znanosti i Bertrand Russell · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Humanističke znanosti i Biblija · Vidi više »

Budizam

Budizam je jedna od pet velikih svjetskih religija.

Novi!!: Humanističke znanosti i Budizam · Vidi više »

Drama

Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.

Novi!!: Humanističke znanosti i Drama · Vidi više »

Društvene znanosti

Društvene znanosti čine znanstvene discipline koje se bave proučavanjem društvenog života grupa ljudi i pojedinaca.

Novi!!: Humanističke znanosti i Društvene znanosti · Vidi više »

Epistemologija

Prema Platonu znanje je presjek (znanje.

Novi!!: Humanističke znanosti i Epistemologija · Vidi više »

Estetika

Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.

Novi!!: Humanističke znanosti i Estetika · Vidi više »

Etika

Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.

Novi!!: Humanističke znanosti i Etika · Vidi više »

Film

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.

Novi!!: Humanističke znanosti i Film · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Humanističke znanosti i Filozofija · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Humanističke znanosti i Fizika · Vidi više »

Geometrija

Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.

Novi!!: Humanističke znanosti i Geometrija · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Humanističke znanosti i Glazba · Vidi više »

Glazbala

Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.

Novi!!: Humanističke znanosti i Glazbala · Vidi više »

Gottlob Frege

Friedrich Ludwig Gottlob Frege (Wismar, 8. studenog 1848. – Bad Kleinen, 26. srpnja 1925.), bio je njemački matematičar koji je postao logičar i filozof.

Novi!!: Humanističke znanosti i Gottlob Frege · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Novi!!: Humanističke znanosti i Gramatika · Vidi više »

Gramatika latinskog jezika

Ovaj članak pruža podatke o gramatici i morfologiji latinskog jezika.

Novi!!: Humanističke znanosti i Gramatika latinskog jezika · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Humanističke znanosti i Grčka · Vidi više »

Grčka retorika

Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.

Novi!!: Humanističke znanosti i Grčka retorika · Vidi više »

Hinduizam

Europi Hinduizam je drevna azijska religija čiji početci sežu iz razdoblja od 16. do 15. stoljeća prije Krista, koja je započela svoj razvoj u Indiji, gdje je i danas glavna religija.

Novi!!: Humanističke znanosti i Hinduizam · Vidi više »

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Novi!!: Humanističke znanosti i Humanizam · Vidi više »

Immanuel Kant

Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.

Novi!!: Humanističke znanosti i Immanuel Kant · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Humanističke znanosti i Islam · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Humanističke znanosti i Jezikoslovlje · Vidi više »

Judaizam

Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.

Novi!!: Humanističke znanosti i Judaizam · Vidi više »

Kabuki

Kabuki (jap. 歌舞伎, u značenju: „pjesma-ples-vještina” ili „neobično kazalište”) je vrsta tradicionalnog japanskog kazališta u obliku igrane drame; nastalo krajem 16.

Novi!!: Humanističke znanosti i Kabuki · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Humanističke znanosti i Kazalište · Vidi više »

Kineska opera

Kineska opera Kineska opera (kineski: 戏曲/戏曲) popularna je umjetnička forma, koja ima elemente drame, glazbe i kazališta, karakteristična je za Kinu.

Novi!!: Humanističke znanosti i Kineska opera · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Humanističke znanosti i Književnost · Vidi više »

Konfucijanizam

Konfucijanìzam je filozofija temeljena na učenjima Konfucija (551. pr. Kr. - 479. pr. Kr.), koji je bio važan kineski filozof, veliki učitelj i mudrac.

Novi!!: Humanističke znanosti i Konfucijanizam · Vidi više »

Koreografija

Koreografija je umjetnost ili praksa dizajniranja niza pokreta fizičkih tijela (ili njihovih prikaza) u kojoj su gibanje, forma ili oboje određeni.

Novi!!: Humanističke znanosti i Koreografija · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Humanističke znanosti i Kršćanstvo · Vidi više »

Kuran

'''Kuran''' – Sveta knjiga islama Kuran ili Kur'an (arapski: أَلْقُرآن al-qur'ān); također zvan Al Qur'ān Al Karīm; ili izvedeni nazivi Quran, Koran, te rijetko Al-coran) je sveta knjiga islama. Muslimani vjeruju da je Kuran objava Božjih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhameda. Prenošenje je trajalo 23 godine posredstvom anđela Gabriela (ar.

Novi!!: Humanističke znanosti i Kuran · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Humanističke znanosti i Latinski jezik · Vidi više »

Lice

Lice (lat. facies) je prednji dio glave.

Novi!!: Humanističke znanosti i Lice · Vidi više »

Logika

Aristotel Logika je grana filozofije.

Novi!!: Humanističke znanosti i Logika · Vidi više »

Ludwig Wittgenstein

Ludwig Josef Johann Wittgenstein (Beč, 26. travnja 1889. – Cambridge, 29. travnja 1951.), austrijski filozof koji je pridonio nekoliko epohalnih ideja filozofiji, uglavnom u temeljima logike, filozofiji matematike, filozofiji jezika i filozofiji uma. Njegov utjecaj je širok, jedan je od najznačajnijih filozofa 20. stoljeća.

Novi!!: Humanističke znanosti i Ludwig Wittgenstein · Vidi više »

Međunarodni odnosi

Zastave ispred sjedišta UN. Međunarodni odnosi područje su javnog djelovanja, i grana političkih znanosti, koja se bavi vanjskom politikom države unutar međunarodnog sustava.

Novi!!: Humanističke znanosti i Međunarodni odnosi · Vidi više »

Metafizika

Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.

Novi!!: Humanističke znanosti i Metafizika · Vidi više »

Mimika

minijatura Mimika označava pokretanje tijela i pokreta mišića lica kao izraz osjećaja mentalnog stanja ili raspoloženja.

Novi!!: Humanističke znanosti i Mimika · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Novi!!: Humanističke znanosti i Mlađe kameno doba · Vidi više »

Neverbalna komunikacija

Neverbalna komunikacija je način kojim ljudi komuniciraju bez riječi, bilo namjerno ili nenamjerno.

Novi!!: Humanističke znanosti i Neverbalna komunikacija · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Novi!!: Humanističke znanosti i Opera · Vidi više »

Pantomima

Pantomimičar Damir Dantes Pantomimičar Pablo Zibes Pantomima je naziv za predstave u kojima glumac misli i osjećaje lika koji tumači prenosi samo pokretima tijela i mimikom, a bez uporabe riječi.

Novi!!: Humanističke znanosti i Pantomima · Vidi više »

Platon

Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.

Novi!!: Humanističke znanosti i Platon · Vidi više »

Ples

Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.

Novi!!: Humanističke znanosti i Ples · Vidi više »

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Humanističke znanosti i Politika · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Humanističke znanosti i Povijest · Vidi više »

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Novi!!: Humanističke znanosti i Pravo · Vidi više »

Protagora

Protagora iz Abdere (grč., oko 480. pr. Kr. - oko 410. pr. Kr.), grčki filozof, predsokratovac, sofist.

Novi!!: Humanističke znanosti i Protagora · Vidi više »

Psihologija

Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.

Novi!!: Humanističke znanosti i Psihologija · Vidi više »

Publika

Izgled ''publike'' prije početka događaja. ''Publika'' na koncertu umjetničke glazbe. ''Publika'' na dječjoj predstavi. Uzdignute ruke oduševljene publike. ''Publika'' na festivalu motorciklista. Publika je manja ili veća skupina ljudi koja prati (gledatelji, slušatelji, posjetitelji ili sudionici) predstavu, emisiju, koncert, umjetničko djelo, utakmicu, itd.

Novi!!: Humanističke znanosti i Publika · Vidi više »

Religija

Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.

Novi!!: Humanističke znanosti i Religija · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Humanističke znanosti i Renesansa · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Humanističke znanosti i Rim · Vidi više »

Semantika

Semantika (grčki semantikos, koji daje znakove, značajan, simptomatičan, od sema, znak) se odnosi na aspekte značenja koji su izraženi u jeziku, kodu ili nekom drugom obliku predstavljanja.

Novi!!: Humanističke znanosti i Semantika · Vidi više »

Sigmund Freud

Sigmund Freud (Příbor (tada Freiberg), Češka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize.

Novi!!: Humanističke znanosti i Sigmund Freud · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Humanističke znanosti i Srednji vijek · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Humanističke znanosti i Stara Grčka · Vidi više »

Taoizam

Dào Taoizam (ili daoizam) naziv je za skupinu filozofskih i religijskih učenja koja se temelje na metafizičkom tumačenju kineskog znaka Tao, koji se najčešće prevodi kao Put.

Novi!!: Humanističke znanosti i Taoizam · Vidi više »

Tijelo (biologija)

Tijelo je osnovni dio živih bića.

Novi!!: Humanističke znanosti i Tijelo (biologija) · Vidi više »

Trivium

Trivium je heavy metal sastav iz Orlanda na Floridi, SAD.

Novi!!: Humanističke znanosti i Trivium · Vidi više »

Učenik

Njemački učenik 1948. godine Učenik je sudionik didaktičko-komunikacijskih stvaralačkih aktivnosti, koje su usmjerene na njegovo obrazovanje, odgajanje, integriranje u društvenu zajednicu i izgrađivanje samostalne, slobodne i kritičke ličnosti.

Novi!!: Humanističke znanosti i Učenik · Vidi više »

Umjetničko djelo

Zbirka Umjetničko djelo općenito se odnosi na proizvod umjetničkog stvaranja.

Novi!!: Humanističke znanosti i Umjetničko djelo · Vidi više »

Zeus

Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.

Novi!!: Humanističke znanosti i Zeus · Vidi više »

Zoroastrizam

Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.

Novi!!: Humanističke znanosti i Zoroastrizam · Vidi više »

19.

Bez opisa.

Novi!!: Humanističke znanosti i 19. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Humanističke znanosti i 1980. · Vidi više »

20.

Bez opisa.

Novi!!: Humanističke znanosti i 20. · Vidi više »

21.

Bez opisa.

Novi!!: Humanističke znanosti i 21. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »