Sadržaj
102 odnosi: Adelbert von Chamisso, Afroamerikanci, Albert Einstein, Albrecht Kossel, Alexander von Humboldt, Arcata, Kalifornija, Arheologija, Arthur Schopenhauer, Berlin, Biologija, Dietrich Bonhoeffer, Društvene znanosti, Drugi svjetski rat, Ekonomija, Ernst Cassirer, Erwin Schrödinger, Etnologija, Felix Mendelssohn, Filozofija, Fizika, Friedrich Engels, Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling, Fritz Haber, Geografija, Georg Simmel, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Gustav Ludwig Hertz, Hans Spemann, Heinrich Heine, Heinrich Rudolf Hertz, Herbert Marcuse, Hermann Emil Fischer, Hermann von Helmholtz, Informatika, Jacob Grimm, Jacobus Henricus van 't Hoff, James Franck, Jezikoslovlje, Johann Gottlieb Fichte, Joseph Goebbels, Judaizam, Karantena, Karl Liebknecht, Karl Marx, Kemija, Klasična filologija, Književnost, Knjiga, Kuga, Kulturologija, ... Proširite indeks (52 više) »
Adelbert von Chamisso
Adelbert von Chamisso (Ludolf Karl Adelbert von Chamisso, Chateau de Boncourt, 30. siječnja 1781. – Berlin, 21. kolovoza 1838.), njemački književnik i znanstvenik.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Adelbert von Chamisso
Afroamerikanci
Afroamerikanci ili Afrički Amerikanci, izvorno Afro-Americans ili African Americans, je ime kojim se danas u SAD službeno i etnički označavaju Amerikanci afričkog porijekla, odnosno potomci crnih robova dovedenih u Sjevernu Ameriku između 17. i 19. stoljeća.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Afroamerikanci
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Albert Einstein
Albrecht Kossel
Nukleinske kiseline: RNA (lijevo) i DNA (desno). ionizacije neutralnih atoma. nm. Dipolna molekula vode: ''μ''.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Albrecht Kossel
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Alexander von Humboldt
Arcata, Kalifornija
Arcata je grad u američkoj saveznoj državi Kalifornija.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Arcata, Kalifornija
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Arheologija
Arthur Schopenhauer
'''Arthur Schopenhauer''' Arthur Schopenhauer (Gdanjsk, 22. veljače 1788. – Frankfurt n/M, 21. rujna 1860.), njemački filozof, autor djela Svijet kao volja i predodžba, smatra se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Arthur Schopenhauer
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Berlin
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Biologija
Dietrich Bonhoeffer
Dietrich Bonhoeffer (Breslau (danas Wrocław), Šleska, Poljska, 4. veljače 1906., - 9. travnja 1945., Flossenburg), njemački protestantski pastor, teolog, borac protiv nacizma, te jedan od osnivača Ispovjedne Crkve, kršćanskog pokreta otpora nacizmu.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Dietrich Bonhoeffer
Društvene znanosti
Društvene znanosti čine znanstvene discipline koje se bave proučavanjem društvenog života grupa ljudi i pojedinaca.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Društvene znanosti
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Drugi svjetski rat
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Ekonomija
Ernst Cassirer
Ernst Cassirer Ernst Cassirer (Breslau, 28. srpnja 1874. – New York, 13. travnja 1945.), njemački filozof.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Ernst Cassirer
Erwin Schrödinger
Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Erwin Schrödinger
Etnologija
Etnologija (narodoznanstvo) je specifična znanost koja se bavi proučavanjem kulture pojedinih naroda.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Etnologija
Felix Mendelssohn
Felix Mendelssohn Bartholdy (Hamburg, 3. veljače 1809. – Leipzig, 4. studenog 1847.), njemački skladatelj i pijanist.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Felix Mendelssohn
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Filozofija
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Fizika
Friedrich Engels
Friedrich Engels (Barmen, 28. studenog 1820. – London, 5. kolovoza 1895.) njemački filozof, politolog, povjesničar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Friedrich Engels
Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling
Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling (27. siječnja 1775. – 20. kolovoza 1854.) njemački filozof Standardne povijesti filozofije tvore ga kao središnju točku u razvoju njemačkog idealizma smještajući ga između Fichtea, njegovog učitelja prije 1800. godine i Hegela.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling
Fritz Haber
'''Fritz Haber''' Fritz Haber (Breslau, 9. prosinca 1868. – Basel, 29. siječnja 1934.), njemački kemičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Fritz Haber
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Geografija
Georg Simmel
Georg Simmel Georg Simel (Berlin, 1. ožujka 1858. – Strassburg, 28. rujna 1918.) bio je njemački filozof, te jedan od prvih njemačkih sociologa.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Georg Simmel
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. – Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i s Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Gustav Ludwig Hertz
električnoga napona. Gustav Ludwig Hertz ili Gustav Hertz (Hamburg, 22. srpnja 1887. - Berlin, 30. listopada 1975.), njemački fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Gustav Ludwig Hertz
Hans Spemann
Hans Spemann (Stuttgart 27. lipnja 1869. – Freiburg, 9. rujna 1941.), njemački embriolog, nobelovac.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Hans Spemann
Heinrich Heine
Moritz Daniel Oppenheim: ''Heinrich Heine'' (portret), 1831. Heinrich Heine (Düsseldorf, 13. prosinca 1797. – Pariz, 17. veljače 1856.), njemački književnik židovskog porijekla.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Heinrich Heine
Heinrich Rudolf Hertz
Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. – Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Heinrich Rudolf Hertz
Herbert Marcuse
Herbert Marcuse (Berlin, Njemačka, 19. srpnja 1898. – Starnberg, Njemačka, 29. srpnja 1979.) bio je njemački neomarksistički filozof, sociolog i politički teoretičar, povezan s Frankfurtskom školom kritičke teorije.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Herbert Marcuse
Hermann Emil Fischer
'''Hermann Emil Fischer''' Hermann Emil Fischer (Euskirchen, 9. listopada 1852. – Berlin, 15. srpnja 1919.), njemački biokemičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Hermann Emil Fischer
Hermann von Helmholtz
Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. – 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Hermann von Helmholtz
Informatika
Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Informatika
Jacob Grimm
Jacob Grimm (Hanau, 4. siječnja 1785. – Berlin, 20. rujna 1863.) bio je njemački filolog i književnik.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Jacob Grimm
Jacobus Henricus van 't Hoff
Jacobus Henricus van 't Hoff (Rotterdam, 30. kolovoza 1852. – Berlin, 1. ožujka 1911.) je bio nizozemski fizikokemičar i organokemičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Jacobus Henricus van 't Hoff
James Franck
električnoga napona. James Franck (Hamburg, Njemačka, 26. kolovoza 1882. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 21. svibnja 1964.), američki fizičar njemačkog podrijetla.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i James Franck
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Jezikoslovlje
Johann Gottlieb Fichte
Johann Gottlieb Fichte (Rammenau, 19. svibnja 1762. – Berlin, 27. siječnja 1814.), njemački filozof.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Johann Gottlieb Fichte
Joseph Goebbels
Paul Joseph Goebbels (Rheydt, kod Düsseldorfa, 29. listopada 1897. – Berlin, 1. svibnja 1945.), njemački političar i kancelar, gaulajter Berlina te Reichov ministar narodnog prosvjećenja i propagande od 13. ožujka 1933. do 30. travnja 1945. Bio je jedan od najbližih suradnika i najvećih obožavatelja Adolfa Hitlera.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Joseph Goebbels
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Judaizam
Karantena
Kad je ova zastava izvješena na brodu, onda je cijeli brod u karanteni Karantena je međunarodni sustav protuepidemijskih mjera koje se provode na određeno vrijeme i u određenom mjestu na ljudima, životinjama, biljkama, predmetima, hrani i transportnim sredstvima za koje se sumnja da dolaze iz zaraženih krajeva ili su već zaraženi nekim uzročnicima bolesti visokog letaliteta i brza širenja (kugom, kolerom, tifusom i dr.).
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Karantena
Karl Liebknecht
'''Karl Liebknecht''' Karl Liebknecht (Leipzig, 13. kolovoza 1871. – Berlin, 15. siječnja 1919.), njemački socijalist i suosnivač Spartakističke lige i Komunističke partije Njemačke.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Karl Liebknecht
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Karl Marx
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Kemija
Klasična filologija
Klasična filologija je humanistička znanstvena disciplina koja proučava jezik, književnost, povijest, filozofiju, umjetnost i druge aspekte grčkog i rimskog svijeta tijekom perioda koji je poznat pod nazivom "antika" i koji je trajao od početaka grčke pismenosti do kraja 5.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Klasična filologija
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Književnost
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Knjiga
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Kuga
Kulturologija
Kulturologija je, najsažetije rečeno, znanstvena disciplina koja proučava kulturu.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Kulturologija
Kurt Tucholsky
Kurt Tucholsky Kurt Tucholsky (Berlin, 9. siječnja 1890. - Hindås kod Göteborga, 21. prosinca 1935.), njemački književnik.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Kurt Tucholsky
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Latinski jezik
Leopold Kronecker
Leopold Kronecker (Liegnitz, 7. prosinca 1823. – Berlin, 29. prosinca 1891.) bio je istaknuti njemački matematičar i logičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Leopold Kronecker
Lise Meitner
nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Lise Meitner
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Matematika
Max Born
Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Max Born
Max Planck
crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Max Planck
Max Stirner
Johan Kaspar Schmidt (25. listopada, 1806. – 26. lipnja 1856.), poznatiji kao Max Stirner bio je njemački filozof.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Max Stirner
Max von Laue
katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Max von Laue
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Medicina
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Nacionalsocijalizam
Nacističko spaljivanje knjiga
Spaljivanje knjiga u Berlinu (1933.) Nacističko spaljivanje knjiga bila je kampanja vođena od strane Njemačke studentske unije (koja je postojala u razdoblju od 1919. do 1945. godine) kojoj je bio cilj spaljivanje svih knjiga i drugih tiskovina koje su bile oprečne nacističkim uvjerenjima i političkim stavovima.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Nacističko spaljivanje knjiga
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Njemačka
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Njemački jezik
NKVD
Simbol NKVD-a NKVD (rus.Народный комиссариат внутреннихдел) u SSSR-u bila skraćenica za Narodni komesarijat unutarnjih poslova, bila je i javna i tajna policijska organizacija koja je izravno vršila odluke vladajućih tijela, uključujući i ubojstva političkih neistomišljenika u vrijeme Staljina.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i NKVD
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Nobelova nagrada
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Obrazovanje
Otto Hahn
Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Otto Hahn
Otto von Bismarck
Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Otto von Bismarck
Paul Ehrlich
Paul Ehrlich (Strehlen, 14. ožujka 1854. – Bad Homburg, 20. kolovoza 1915.), njemački znanstvenik koji je 1908.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Paul Ehrlich
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Povijest
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Pravo
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Prirodne znanosti
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Pruska
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Psihologija
Računarstvo
Računalstvo ili računarstvo (računarska znanost ili znanost o računalima) se bavi proučavanjem teoretskih osnova informacije i računanja, te njihovim implementacijama i primjenama u računalnim sustavima.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Računarstvo
Robert Koch
Robert Koch (Clausthal, 11. prosinca 1843. – Baden-Baden, 25. svibnja 1910.), njemački bakteriolog.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Robert Koch
Robert Schuman
Robert Schuman (1949.) Robert Schuman (Clausen, Luksemburg, 29. lipnja 1886. – Chazelles kraj Metza, Francuska, 4. rujna 1963.), bio je pravnik i francuski državnik, slovi za jednog od glavnih osnivača ujedinjene Europe.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Robert Schuman
Rodni studiji
Rodni studiji (eng. "Gender studies") je naziv za područje interdisciplinarnog proučavanja roda, rodnog identiteta i pojava vezanih uz njih.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Rodni studiji
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Romanski jezici
Rudolf Virchow
'''Rudolf Virchow''' Rudolf Ludwig Karl Virchow (Schivelbein, 13. listopada 1821. – Berlin, 5. rujna 1902.), njemački liječnik, antropolog, biolog i političar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Rudolf Virchow
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Sjedinjene Američke Države
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Slavistika
Smrtna kazna
Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Smrtna kazna
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Sovjetski Savez
Stasi
Grb Ministarstva za državnu sigurnost DDR-a Stasi (njem. Ministerium für Staatssicherheit, Ministarstvo za državnu sigurnost; čita se Štazi), bila je tajna policija za vrijeme Njemačke Demokratske Republike i ujedno organizacija za progon takozvanih političkih prijestupnika.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Stasi
Sturmabteilung
Sturmabteilung (njem. Jurišni odredi) ili poznatiji samo po skraćenici SA bila je paravojna organizacija unutar Nacističke stranke koja je odigrala ključnu ulogu u dovođenju na vlast Adolfa Hitlera 1930-ih.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Sturmabteilung
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Sveučilište
Tajna policija
Tajna policija je organizacija koju uglavnom koriste diktature i totalitarne države za praćenje, uznemiravanje, mučenje ili likvidiranje građana.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Tajna policija
Theodor Mommsen
Theodor Christian Matthias Mommsen (Garding, 30. studenog 1817. – Charlottenburg, 1. studenog 1903.), njemački povjesničar, arheolog, novinar, političar i pravnik.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Theodor Mommsen
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Treći Reich
Walter Benjamin
Walter Benjamin Walter Benjamin (Berlin, 15. srpnja 1892. – Portbou, Španjolska, 26. rujna 1940.), njemački filozof, književnik i prevoditelj.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Walter Benjamin
Wassily Leontief
Wassily Leontief Vasilij Leontijev (ruski: Василий Васильевич Леонтьев; Sankt Peterburg, 5. kolovoza 1906. – New York, 5. veljače 1999.), američki ekonomist ruskog porijekla.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Wassily Leontief
Weimarska Republika
Weimarska Republika (njem. Weimarer Republik) je od povjesničara kasnije dan naziv za njemačku državu nastalu nakon Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Weimarska Republika
Werner Forßmann
'''Werner Forßmann''' Werner Otto Theodor Forßmann (Berlin, 29. kolovoza 1904. – Schopfheim, 1. lipnja 1979.), njemački liječnik.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Werner Forßmann
Werner Heisenberg
dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Werner Heisenberg
Wilhelm Grimm
Wilhelm Grimm (Hanau, 24. veljače 1786. – Berlin, 16. prosinca 1859.), njemački književnik i filolog Braća Grimm (Wilhelm lijevo) Zajedno s bratom Jacobom surađivao je na istraživanju njemačkog jezika, folklora i kulture.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Wilhelm Grimm
Wilhelm von Humboldt
Wilhelm von Humboldt Friedrich Wilhelm Christian Karl Ferdinand von Humboldt (Potsdam, 22. lipnja 1767. — Tegel, 8. travnja 1835.) bio je njemački filozof, jezikoslovac, državnik i suosnivač Berlinskoga sveučilišta (danas: Humboltovo sveučilište u Berlinu).
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Wilhelm von Humboldt
Wilhelm Wien
Wilhelm Carl Werner Otto Fritz Franz Wien (Fischhausen, 13. siječnja 1864. – München, 30. kolovoza 1928.), njemački fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Wilhelm Wien
10. svibnja
10.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i 10. svibnja
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i 1946.
29. siječnja
29.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i 29. siječnja
Također poznat kao Sveučilište u Berlinu.