Brže od pregledniku!
28 odnosi: Atlanta, Georgia, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Europsko prvenstvo u vaterpolu, Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb 2010., Firenca, Hrvatska, Hrvatska na OI 2000., Hrvatska na OI 2004., Hrvatska na OI 2008., Hrvatska vaterpolska reprezentacija, Kranj, Rijeka, Svjetska liga u vaterpolu 2009., Svjetski kup u vaterpolu 2010., Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007., Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009., Vaterpolo, Vaterpolo na OI 1996., XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., XXX. Olimpijske igre – London 2012., Zagreb, 1975., 1996., 1999., 2003., 2007., 2010., 4. prosinca.
Atlanta, Georgia
Atlanta je glavni i najveći grad u američkoj saveznoj državi Georgiji, a ujedno je i sjedište okruga Fulton, iako se dio grada, koji mu je pridodan 1909., nalazi u okrugu DeKalb, a veći dio zračne luke je smješten u okrugu Clayton.
Novi!!: Igor Hinić i Atlanta, Georgia · Vidi više »
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Igor Hinić i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
Europsko prvenstvo u vaterpolu
Europsko prvenstvo u vaterpolu za muškarce se održavaju od 1981. svake druge godine, a do tada uz iznimke, održavala su se svake četiri godine.
Novi!!: Igor Hinić i Europsko prvenstvo u vaterpolu · Vidi više »
Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb 2010.
Utakmica reprezentacija Crne Gore i Hrvatske prvog dana natjecanja Vaterpolsko EP 2010. održalo se u Zagrebu od 29. kolovoza do 11. rujna 2010. godine u športskom parku Mladost.
Novi!!: Igor Hinić i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb 2010. · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Igor Hinić i Firenca · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Igor Hinić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska na OI 2000.
Hrvatska je na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. nastupila s najbrojnijom momčadi do tada, a osvojene su dvije medalje (zlato i bronca) što je mali pad rezultata u odnosu na prijašnje Igre.
Novi!!: Igor Hinić i Hrvatska na OI 2000. · Vidi više »
Hrvatska na OI 2004.
Hrvatska na je Olimpijskim igrama u Ateni 2004. nastupila s nešto manje sportaša nego li na Igrama u Sydneyu četiri godine ranije, ali je ostvaren bitno bolji uspjeh: osvojeno je pet medalja, najviše u povijesti hrvatskih samostalnih nastupa na ljetnim Olimpijskim igrama.
Novi!!: Igor Hinić i Hrvatska na OI 2004. · Vidi više »
Hrvatska na OI 2008.
Prema izvještaju Hrvatskog olimpijskog odbora od 22.
Novi!!: Igor Hinić i Hrvatska na OI 2008. · Vidi više »
Hrvatska vaterpolska reprezentacija
Hrvatska vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u sportu vaterpolu.
Novi!!: Igor Hinić i Hrvatska vaterpolska reprezentacija · Vidi više »
Kranj
Kranj Kranj-stari grad Kranj (njemački: Krainburg) je četvrti po veličini grad u Sloveniji, smješten približno 20 km sjeverozapadno od Ljubljane, na 46°14' sjeverne zemljopisne širine i 14°22' istočne zemljopisne dužine.
Novi!!: Igor Hinić i Kranj · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Igor Hinić i Rijeka · Vidi više »
Svjetska liga u vaterpolu 2009.
Svjetska liga u vaterpolu 2009., osmo izdanje ovog svakogodišnjeg natjecanja pod okriljem FINA-e. Nakon kontinentalnih izlučnih natjecanja završni turnir (Final 8) održan je od 16. do 21. lipnja u Podgorici, Crna Gora.
Novi!!: Igor Hinić i Svjetska liga u vaterpolu 2009. · Vidi više »
Svjetski kup u vaterpolu 2010.
Svjetski kup u vaterpolu 2010., 14.
Novi!!: Igor Hinić i Svjetski kup u vaterpolu 2010. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007.
Svjetsko vaterpolsko prvenstvo 2007.
Novi!!: Igor Hinić i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009.
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009. se održalo od 20. srpnja do 1. kolovoza u Rimu.
Novi!!: Igor Hinić i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009. · Vidi više »
Vaterpolo
Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni šport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).
Novi!!: Igor Hinić i Vaterpolo · Vidi više »
Vaterpolo na OI 1996.
Na OI 1996. u Atlanti u SAD-u, konačna ljestvica na vaterpolskom turniru je bila sljedeća: Završnicu turnira obilježio je do tada neviđeni presedan, kojim je hrvatski trener bio isključen nakon utakmice u poluzavršnici, nije mu bilo dopušteno voditi svoju momčad u završnici po svaku cijenu, iako je bio običaj do tada da kažnjeni trener počne kaznu odrađivati nakon olimpijskog turnira.
Novi!!: Igor Hinić i Vaterpolo na OI 1996. · Vidi više »
XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.
XXVI.
Novi!!: Igor Hinić i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »
XXX. Olimpijske igre – London 2012.
XXX.
Novi!!: Igor Hinić i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Igor Hinić i Zagreb · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Igor Hinić i 1975. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Igor Hinić i 1996. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Igor Hinić i 1999. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Igor Hinić i 2003. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Igor Hinić i 2007. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Igor Hinić i 2010. · Vidi više »
4. prosinca
4.
Novi!!: Igor Hinić i 4. prosinca · Vidi više »
