Brže od pregledniku!
31 odnosi: Žumberačka gora, Beč, Brdovec, Cesargrad, Franjo Tahy, Hrvatska, Hvarski ustanak, Jasenovac Zagorski, Jurklošter, Karlovac, Krško, Osmansko Carstvo, Planina pri Sevnici, Ribnik, Seljačka buna, Seljačka buna (1975.), Seljačke bune, Slovenija, Spomenik Seljačkoj buni, Uskoci, Vojnik, Zagreb, 1520., 1545., 1550., 1568., 1573., 1574., 20. veljače, 5. veljače, 8. veljače.
Žumberačka gora
Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.
Novi!!: Ilija Gregorić i Žumberačka gora · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ilija Gregorić i Beč · Vidi više »
Brdovec
Brdovec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ilija Gregorić i Brdovec · Vidi više »
Cesargrad
Cesargrad (lijevo) i grad Kunšperk u sadašnjoj Sloveniji, između njih protiče rijeka Sutla. Georg Matthäus Vischer, ''Topographia Ducatus Stiriae'', 1681. Cesargrad je utvrda u Hrvatskom zagorju na istaknutom hrptu Cesargradske gore iznad grada Klanjca.
Novi!!: Ilija Gregorić i Cesargrad · Vidi više »
Franjo Tahy
Franjo Tahy de Tahvár et Tarkő (1526. – 1573.), hrvatski velikaš.
Novi!!: Ilija Gregorić i Franjo Tahy · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ilija Gregorić i Hrvatska · Vidi više »
Hvarski ustanak
Hvarski ustanak ili ustanak hvarskih pučana bio je ustanak na čelu s Matijem Ivanićem a zahvatio je čitav otok Hvar i grad Hvar, središte komune.
Novi!!: Ilija Gregorić i Hvarski ustanak · Vidi više »
Jasenovac Zagorski
Jasenovac Zagorski je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Krapinske Toplice, Krapinsko-zagorska županija.
Novi!!: Ilija Gregorić i Jasenovac Zagorski · Vidi više »
Jurklošter
Jurklošter je naselje u slovenskoj Općini Laškom.
Novi!!: Ilija Gregorić i Jurklošter · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Ilija Gregorić i Karlovac · Vidi više »
Krško
Krško (njem. Gurkfeld), grad je i središte istoimene općine u istočnoj Sloveniji.
Novi!!: Ilija Gregorić i Krško · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Ilija Gregorić i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Planina pri Sevnici
Planina pri Sevnici je naselje u slovenskoj Općini Šentjuru.
Novi!!: Ilija Gregorić i Planina pri Sevnici · Vidi više »
Ribnik
Ribnik je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Ilija Gregorić i Ribnik · Vidi više »
Seljačka buna
Seljačka buna (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat),, preuzeto 30.
Novi!!: Ilija Gregorić i Seljačka buna · Vidi više »
Seljačka buna (1975.)
Seljačka buna, hrvatski dugometražni film iz 1975. godine redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, sa sudjelovanjem niza renomiranih glumaca.
Novi!!: Ilija Gregorić i Seljačka buna (1975.) · Vidi više »
Seljačke bune
Iako su bili najspektakularniji oblik seljačkog otpora tijekom srednjeg i ranoga novog vijeka, seljačke bune bile su razmjerno rijetka pojava, a veći dio otpora odvijao se zapravo kroz oblike pasivnog otpora (odbijanje izvršavanja radova ili plaćanja podavanja) ili napuštanjem posjeda koje su obrađivali i potragom za boljim uvjetima.
Novi!!: Ilija Gregorić i Seljačke bune · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Ilija Gregorić i Slovenija · Vidi više »
Spomenik Seljačkoj buni
Spomenik Seljačkoj buni 1573. prikazan u cjelini Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu je monumentalna kiparska kompozicija autora Antuna Augustinčića i suradnika.
Novi!!: Ilija Gregorić i Spomenik Seljačkoj buni · Vidi više »
Uskoci
Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.
Novi!!: Ilija Gregorić i Uskoci · Vidi više »
Vojnik
Hrvatske kopnene vojske za vrijeme vježbe Vojnik je naoružani pripadnik jedne vojske ili Oružanih snaga jedne države.
Novi!!: Ilija Gregorić i Vojnik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ilija Gregorić i Zagreb · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Ilija Gregorić i 1520. · Vidi više »
1545.
Bez opisa.
Novi!!: Ilija Gregorić i 1545. · Vidi više »
1550.
Bez opisa.
Novi!!: Ilija Gregorić i 1550. · Vidi više »
1568.
Bez opisa.
Novi!!: Ilija Gregorić i 1568. · Vidi više »
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Novi!!: Ilija Gregorić i 1573. · Vidi više »
1574.
Bez opisa.
Novi!!: Ilija Gregorić i 1574. · Vidi više »
20. veljače
20.
Novi!!: Ilija Gregorić i 20. veljače · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Ilija Gregorić i 5. veljače · Vidi više »
8. veljače
8.
Novi!!: Ilija Gregorić i 8. veljače · Vidi više »
