Sadržaj
16 odnosi: Antika, Balkanski poluotok, Batonski rat, Dalmacija (rimska provincija), Dioklecijan, Gencije, Iliri, Ilirska kraljevstva, Jadransko more, Jugoistočna Europa, Konstantin I. Veliki, Panonija, Prevalitana, Protektorat, Rimsko Carstvo, Slaveni.
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Ilirik i Antika
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Pogledaj Ilirik i Balkanski poluotok
Batonski rat
Početak Batonovog ustanka 6. god. Vuke (7. god.) Razvoj Batonovog ustanka 8. god. Batonov pad 9. god. Batonski rat (Bellum Batonianum) ili Veliki ilirski ustanak (od 6. – 9. godine) je bila pobuna dalmatinsko-panonskih Ilira protiv rimske vladavine.
Pogledaj Ilirik i Batonski rat
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Pogledaj Ilirik i Dalmacija (rimska provincija)
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Pogledaj Ilirik i Dioklecijan
Gencije
Gencije (lat. Gentius) bio je sin ilirskog kralja Pleurata III. iz plemena Labeata.
Pogledaj Ilirik i Gencije
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Pogledaj Ilirik i Iliri
Ilirska kraljevstva
Nepotvrđene granice Ilirskih kraljevstava.Ilirska kraljevstva su počela nicati oko 400. pr. Kr., a posljednje je propalo 167. pr. Kr. Ilirska kraljevstva su se rasprostirala na malenim dijelovima teritorija koji je bio pod Ilirima, te se njihove granice, pa čak ni onih najpoznatijih, ne mogu jasno odrediti.
Pogledaj Ilirik i Ilirska kraljevstva
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Ilirik i Jadransko more
Jugoistočna Europa
date.
Pogledaj Ilirik i Jugoistočna Europa
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Pogledaj Ilirik i Konstantin I. Veliki
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Pogledaj Ilirik i Panonija
Prevalitana
'''Rimska provincija Prevalis, 4. stoljeće''' Prevalis (lat. i Prevalitana), provincija Rimskog carstva, obuhvaćala je teritorij najvećeg dijela suvremene Crne Gore i dijela Albanije.
Pogledaj Ilirik i Prevalitana
Protektorat
Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.
Pogledaj Ilirik i Protektorat
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Ilirik i Rimsko Carstvo
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Ilirik i Slaveni
Također poznat kao Ilirija, Ilirija (rimska provincija), Illyricum (rimska provincija).