Sličnosti između Ilirski pokret i Južnoslavenska ideja
Ilirski pokret i Južnoslavenska ideja imaju 11 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beč, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska u Revoluciji 1848., Hrvatski narodni preporod, Južni Slaveni, Kneževina Srbija, Ljudevit Gaj, Narodni preporod, Slovenci, Srbi.
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Beč i Ilirski pokret · Beč i Južnoslavenska ideja ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Ilirski pokret · Hrvati i Južnoslavenska ideja ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Ilirski pokret · Hrvatska i Južnoslavenska ideja ·
Hrvatska u Revoluciji 1848.
Hrvatska neposredno prije rata s Mađarima 1848. Kao i u većem dijelu Monarhije, i u Hrvatskoj je 1848.
Hrvatska u Revoluciji 1848. i Ilirski pokret · Hrvatska u Revoluciji 1848. i Južnoslavenska ideja ·
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Hrvatski narodni preporod i Ilirski pokret · Hrvatski narodni preporod i Južnoslavenska ideja ·
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Ilirski pokret i Južni Slaveni · Južni Slaveni i Južnoslavenska ideja ·
Kneževina Srbija
Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.
Ilirski pokret i Kneževina Srbija · Južnoslavenska ideja i Kneževina Srbija ·
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Ilirski pokret i Ljudevit Gaj · Južnoslavenska ideja i Ljudevit Gaj ·
Narodni preporod
Narodni preporod, ponekad i narodno buđenje naziv je kojim se u nekim europskim narodima opisuje razdoblje romantičarskog nacionalizma 18. i 19. stoljeća nadahnutog Rousseauom i idejama Johanna Gottfrieda Herdera.
Ilirski pokret i Narodni preporod · Južnoslavenska ideja i Narodni preporod ·
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Ilirski pokret i Slovenci · Južnoslavenska ideja i Slovenci ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ilirski pokret i Južnoslavenska ideja imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ilirski pokret i Južnoslavenska ideja
Usporedba između Ilirski pokret i Južnoslavenska ideja
Ilirski pokret ima 59 odnose, a Južnoslavenska ideja ima 68. Kao što im je zajedničko 11, Jaccard indeks 8.66% = 11 / (59 + 68).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ilirski pokret i Južnoslavenska ideja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: