Brže od pregledniku!
149 odnosi: Aljmaš, Arheologija, Avari, Šarengrad, Šid, Četnici, Bačka Palanka, Bapska, Beč, Beli orlovi, Beograd, Bosna, Bosna i Hercegovina, Budim, Bugarska, Cuccium, Davor Dijanović, Davor Runtić, Domovinski rat, Dražen Budiša, Dunav, Dvorac Odescalchi u Iloku, Erdutski sporazum, Etničko čišćenje, Europska unija, Evlija Čelebi, Franačka, Franjevci, Franjo Tuđman, Fruška gora, Grkokatolička Crkva, Groblje, Hamam, Han (zgrada), Hermann Bollé, HNK Fruškogorac Ilok, Hrčak (portal), Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska konzervativna stranka, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka prava, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Hrvatski fokus, Hrvatski informativni centar, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatsko kulturno vijeće, ..., Hrvatsko Podunavlje, Iločka utvrda, Iločki, Ilok, Inocent XI., Ivan Kapistran, Jagodnjak, Jugoslavenska narodna armija, Julije Benešić, Katoličanstvo, Knjižnica, Knjiga, Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske, KUD Ljudevit Štur, Kurija Brnjaković, Ladislav V. Posmrtni, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Lipovac, Ljudevit Posavski, Lovro Iločki, Mačvanska banovina, Mađari u Hrvatskoj, Mađarski jezik, Makedonci u Hrvatskoj, Marko Malović, Metropolit, Milan Paroški, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Misa, Mjesni odbor, Mohovo, Nezavisna Država Hrvatska, Nijemci u Hrvatskoj, Nikola Iločki, Novi Sad, Operacija Bljesak, Operacija Oluja, Osmansko Carstvo, Panonska Hrvatska (kneževina), Papa, Petar Čobanković, Pokolj u Lovasu, Poslovni dnevnik, Radovan Devlić, Rusini u Hrvatskoj, Sablja, Slovaci, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srbija, Srednji vijek, Srijem, Srijemska županija, Svećenik, Svjetska izložba, Toranj, Turbe (mauzolej), Ujedinjeni narodi, UNTAES, Veleposlanik, Velika Srbija, Vojvodina, Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Zastava Republike Hrvatske, Zbor narodne garde, Zdenko Balog, 1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi", 10. listopada, 12. listopada, 1349., 1386., 1410., 1456., 1459., 1471., 1477., 15. listopada, 1524., 1526., 1683., 1688., 1697., 1859., 1945., 1952., 1962., 1969., 1991., 1998., 2. kolovoza, 2017., 27. srpnja, 3. lipnja, 30. srpnja, 8. srpnja, 9. srpnja. Proširite indeks (99 više) »
Aljmaš
Aljmaš je selo u općini Erdut, smješteno na desnoj obali rijeke Dunav, na obroncima Čvorkovca, na nadmorskoj visini od 93 m. Poznato je po svetištu Gospe od Utočišta.
Novi!!: Ilok i Aljmaš · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Ilok i Arheologija · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Ilok i Avari · Vidi više »
Šarengrad
Šarengrad je naselje u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na desnoj obali Dunava u Hrvatskoj, nizvodno od Vukovara, prema Iloku.
Novi!!: Ilok i Šarengrad · Vidi više »
Šid
Šid je grad i općina u zapadnom Srijemu (Vojvodina, Srbija), smješten na padinama Fruške gore.
Novi!!: Ilok i Šid · Vidi više »
Četnici
Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt'' Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.
Novi!!: Ilok i Četnici · Vidi više »
Bačka Palanka
Bačka Palanka (srp. Бачка Паланка; slovački: Báčska Palanka; mađarski: Bácspalánka; njemački: Plankenburg) je grad u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Republika Srbija.
Novi!!: Ilok i Bačka Palanka · Vidi više »
Bapska
Bapska je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Iloka, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Ilok i Bapska · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ilok i Beč · Vidi više »
Beli orlovi
Amblem Belih orlova Beli orlovi (srp. Бели oрлови), poznati još i kao šešeljevci ili osvetnici, bili su četnička paravojna formacija koja je sudjelovala u oružanim sukobima na teritorijima Hrvatske i BiH za vrijeme rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ilok i Beli orlovi · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ilok i Beograd · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Ilok i Bosna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Ilok i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Ilok i Budim · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Ilok i Bugarska · Vidi više »
Cuccium
Cuccium je bila starorimska konjanička utvrda u Hrvatskoj na području današnjeg grada Iloka.
Novi!!: Ilok i Cuccium · Vidi više »
Davor Dijanović
Davor Dijanović (Bjelovar, 15. prosinca 1987.), hrvatski je novinar, urednik, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar, književnik i publicist.
Novi!!: Ilok i Davor Dijanović · Vidi više »
Davor Runtić
Davor Runtić rođen je 1941. u Splitu i od djetinjstva živi u Slavoniji.
Novi!!: Ilok i Davor Runtić · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Ilok i Domovinski rat · Vidi više »
Dražen Budiša
Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.
Novi!!: Ilok i Dražen Budiša · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Ilok i Dunav · Vidi više »
Dvorac Odescalchi u Iloku
Ilok, najistočnije naselje Hrvatske smješteno na uzvišenju pedesetak metara iznad desne obale Dunava, stoljećima je bio političko, trgovačko i kulturno središte zapadnog Srijema.
Novi!!: Ilok i Dvorac Odescalchi u Iloku · Vidi više »
Erdutski sporazum
U spomen na Erdutski sporazum Erdutski sporazum je naziv za Temeljni sporazum o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu koji je postignut tijekom pregovora u američkom Daytonu (Daytonski sporazum) između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića.
Novi!!: Ilok i Erdutski sporazum · Vidi više »
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Novi!!: Ilok i Etničko čišćenje · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Ilok i Europska unija · Vidi više »
Evlija Čelebi
Evlija Čelebi (tur.: Evliya Çelebi; Istanbul, 25. ožujka, 1611. – Istanbul, oko 1682.), bio je osmanski putopisac i diplomat.
Novi!!: Ilok i Evlija Čelebi · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Ilok i Franačka · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Ilok i Franjevci · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Ilok i Franjo Tuđman · Vidi više »
Fruška gora
Fruška gora (srp. Фрушка гора, mađ. Tarcal, lat. Alma Mons) planina je u sjevernom Srijemu.
Novi!!: Ilok i Fruška gora · Vidi više »
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Novi!!: Ilok i Grkokatolička Crkva · Vidi više »
Groblje
gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.
Novi!!: Ilok i Groblje · Vidi više »
Hamam
Hamam (od turske riječi hamam, حمّام) je kupalište nastalo na srednjem istoku.
Novi!!: Ilok i Hamam · Vidi više »
Han (zgrada)
Han je konačište uz cestu.
Novi!!: Ilok i Han (zgrada) · Vidi više »
Hermann Bollé
Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.), austrijski arhitekt.
Novi!!: Ilok i Hermann Bollé · Vidi više »
HNK Fruškogorac Ilok
HNK Fruškogorac je nogometni klub iz Iloka.
Novi!!: Ilok i HNK Fruškogorac Ilok · Vidi više »
Hrčak (portal)
Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.
Novi!!: Ilok i Hrčak (portal) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ilok i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Ilok i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Ilok i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska konzervativna stranka
Hrvatska konzervativna stranka (HKS), naziv je za povijesnu desnu političku stranku, koja je djelovala u Hrvatskoj sredinom 1990-ih.
Novi!!: Ilok i Hrvatska konzervativna stranka · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Ilok i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Ilok i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ilok i Hrvatska stranka prava · Vidi više »
Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević
Hrvatska stranka prava dr.
Novi!!: Ilok i Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević · Vidi više »
Hrvatski fokus
Hrvatski fokus, hrvatski je međumrežni politički tjednik.
Novi!!: Ilok i Hrvatski fokus · Vidi više »
Hrvatski informativni centar
desno Hrvatski informativni centar (HIC) započeo je s radom ratne 1991. godine kao tvrtka koja od osnutka djeluje kao nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija, sa zadatkom informiranja strane javnosti i hrvatskog iseljeništva o zbivanjima u RH i BiH.
Novi!!: Ilok i Hrvatski informativni centar · Vidi više »
Hrvatski povijesni muzej
Hrvatski povijesni muzej nacionalni je povijesni muzej trenutno smješten u Matoševoj ulici 9 na zagrebačkom Gornjem gradu.
Novi!!: Ilok i Hrvatski povijesni muzej · Vidi više »
Hrvatsko kulturno vijeće
Logotip Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) je dobrovoljna udruga članova koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj, kao i onih članova koji žive izvan granica Republike Hrvatske, a djelatno podupiru kulturni i sveopći boljitak Republike Hrvatske.
Novi!!: Ilok i Hrvatsko kulturno vijeće · Vidi više »
Hrvatsko Podunavlje
Karta Hrvatskog Podunavlja Hrvatsko Podunavlje ili Istočna Hrvatska je naziv kojim se u novije vrijeme označava hrvatsko državno područje koji regionalno odgovara području istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema.
Novi!!: Ilok i Hrvatsko Podunavlje · Vidi više »
Iločka utvrda
Natpis koji opisuje staru utvrdu u Iloku Tvrđava u Iloku bila je sjedište obitelji Iločkih. Lijevo tvrđava. Sredina: Kurija Brnjaković. Desno: Crkva i samostan sv. Ivana Kapistrana. Iločka utvrda je obrambena struktura iz 15. stoljeća oko starog dijela grada Iloka u Hrvatskoj.
Novi!!: Ilok i Iločka utvrda · Vidi više »
Iločki
Iločki (u starim izvorima de Illoch, de Wylak, de Voilack i dr.; mađar.: Újlaki), hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom kasnog srednjeg vijeka, sve do početka 16. stoljeća, imala značajnu ulogu i utjecaj u političkom, kulturnom i društvenom životu u Hrvatskom Kraljevstvu u personalnoj uniji s Ugarskom, udarivši osobiti pečat na povijest Slavonije i Srijema.
Novi!!: Ilok i Iločki · Vidi više »
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Ilok i Ilok · Vidi više »
Inocent XI.
Blaženi Inocent XI., lat. Beatus Innocentius PP.
Novi!!: Ilok i Inocent XI. · Vidi više »
Ivan Kapistran
Sveti Ivan Kapistran (tal.: Giovanni da Capestrano, lat.: Ioannes Capistranus; Capestrano Aquila, Abruzzo, 24. lipnja 1386. – Ilok, 23. listopada 1456.), franjevački propovjednik, svetac Katoličke Crkve.
Novi!!: Ilok i Ivan Kapistran · Vidi više »
Jagodnjak
Zgrada Općine Jagodnjak Jagodnjak (srp. ćir. Јагодњак; mađ. Kácsfalu; njem. Katschfeld), je mjesto i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ilok i Jagodnjak · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Ilok i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Julije Benešić
Spomen-poprsje Juliju Benešiću u Iloku Julije Benešić (Ilok, 1. ožujka 1883. – Zagreb, 19. prosinca 1957.), hrvatski književnik, prevoditelj i jezikoslovac.
Novi!!: Ilok i Julije Benešić · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Ilok i Katoličanstvo · Vidi više »
Knjižnica
Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.
Novi!!: Ilok i Knjižnica · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Ilok i Knjiga · Vidi više »
Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske
Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske su.
Novi!!: Ilok i Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske · Vidi više »
KUD Ljudevit Štur
Ilok Ljudevit Štur, slovački književnik, čije ime nosi društvo Kulturno-prosvjetno društvo "Ljudevit Štur" kulturno je društvo Slovaka u Iloku.
Novi!!: Ilok i KUD Ljudevit Štur · Vidi više »
Kurija Brnjaković
Kurija Brnjaković je kasnobarokna kurija obitelji Brnjaković.
Novi!!: Ilok i Kurija Brnjaković · Vidi više »
Ladislav V. Posmrtni
Ladislav V. Posmrtni, hrvatsko-ugarski i češki kralj Ladislav V. Posmrtni (Komarno, 22. veljače 1440. – Prag, 23. studenog 1457.; mađarski: László Postumus, češki: Ladislav Pohrobek) još kao dječak postao je ugarsko-hrvatskim i češkim kraljem.
Novi!!: Ilok i Ladislav V. Posmrtni · Vidi više »
Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Ilok i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Lipovac
Lipovac je naselje u općini Nijemci u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Ilok i Lipovac · Vidi više »
Ljudevit Posavski
Ljudevit Posavski bio je knez Donje Panonije, a vladao je od 810. do 823. godine.
Novi!!: Ilok i Ljudevit Posavski · Vidi više »
Lovro Iločki
Lovro Iločki (mađar.: Újlaki Lőrinc); (*?, između 6. kolovoza i 3. rujna 1459. – †Ilok(?), između 23. svibnja i 15. lipnja 1524.), hrvatski velikaš, član obitelji Iločki, moćne, bogate i utjecajne u srednjovjekovnom Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu. Nosio je titulu vojvode (hercega) iločkog i bosanskog, a tijekom života obnašao je mnoge dužnosti, pa je između ostalog bio mačvanski ban (1477-1492.), beogradski ban (1511-1513.), član kraljevske dvorske komore (oko 1516.), te kraljevski državni sudac (1517-1524.).
Novi!!: Ilok i Lovro Iločki · Vidi više »
Mačvanska banovina
Mačvanska banovina (mađarski Macsói bánság) bila je banovina smještena na samom jugu srednjovjekovne Ugarske.
Novi!!: Ilok i Mačvanska banovina · Vidi više »
Mađari u Hrvatskoj
Karta broja Mađara u Hrvatskoj po općinama i gradovima Baranji Mađarsko kulturno društvo Vinkovci. Mađari u Hrvatskoj (mađ. Horvátországi magyarok) su jedna od nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ilok i Mađari u Hrvatskoj · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Ilok i Mađarski jezik · Vidi više »
Makedonci u Hrvatskoj
Makedonci u Hrvatskoj (mak. Македонци во Хрватска) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Ilok i Makedonci u Hrvatskoj · Vidi više »
Marko Malović
Marko Ignac Malović (Domašinec, 11. listopada 1946. – Slavonski Brod, 16. rujna 2018.) - hrvatski katolički svećenik, franjevac.
Novi!!: Ilok i Marko Malović · Vidi više »
Metropolit
Metropolit, metropolita ili mitropolit (grč. metropolites: stanovnik metropole), visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi.
Novi!!: Ilok i Metropolit · Vidi više »
Milan Paroški
Milan Paroški (Turija, 5. ožujka 1957.), srbijanski je političar.
Novi!!: Ilok i Milan Paroški · Vidi više »
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Novi!!: Ilok i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja
Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Novi!!: Ilok i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: Ilok i Misa · Vidi više »
Mjesni odbor
Mjesni odbor u Republici Hrvatskoj je oblik mjesne samouprave koji se osniva statutom jedinice lokalne samouprave (grada ili općine) kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.
Novi!!: Ilok i Mjesni odbor · Vidi više »
Mohovo
Mohovo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Iloka, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Ilok i Mohovo · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Ilok i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nijemci u Hrvatskoj
Nijemci u Hrvatskoj ili Podunavske Švabe (njemački: Donauschwaben) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Ilok i Nijemci u Hrvatskoj · Vidi više »
Nikola Iločki
Nikola Iločki (mađ.: Újlaki Miklós; 1410. – 1477.), hrvatsko-mađarsko-bosanski velikaš, mačvanski ban (1430. – 1477.), vojvoda Transilvanije (1441. – 1458. i 1462. – 1465.), hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (1472.) i titularni bosanski kralj (1471. – 1476.). Također, bio je doživotni knez Teočaka i ban Mačve.
Novi!!: Ilok i Nikola Iločki · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Ilok i Novi Sad · Vidi više »
Operacija Bljesak
Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.
Novi!!: Ilok i Operacija Bljesak · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Ilok i Operacija Oluja · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Ilok i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Panonska Hrvatska (kneževina)
Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.
Novi!!: Ilok i Panonska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Ilok i Papa · Vidi više »
Petar Čobanković
Petar Čobanković (Ilok, 29. siječnja 1957.), hrvatski političar, bivši ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Novi!!: Ilok i Petar Čobanković · Vidi više »
Pokolj u Lovasu
Pokolj u Lovasu bio je ratni zločin.
Novi!!: Ilok i Pokolj u Lovasu · Vidi više »
Poslovni dnevnik
Poslovni dnevnik su prve poslovne dnevne novine i internetski portal u Hrvatskoj.
Novi!!: Ilok i Poslovni dnevnik · Vidi više »
Radovan Devlić
Radovan Domagoj Devlić (Zagreb, 1950. – Zagreb, 2000.), crtač stripova, ilustrator i pisac znanstvene fantastike.
Novi!!: Ilok i Radovan Devlić · Vidi više »
Rusini u Hrvatskoj
Rusina Rusini u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Novi!!: Ilok i Rusini u Hrvatskoj · Vidi više »
Sablja
Francuska sablja iz 19-og stoljeća Sablja je hladno oružje slično maču koje ima zakrivljenu oštricu.
Novi!!: Ilok i Sablja · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Ilok i Slovaci · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Ilok i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Ilok i Srbi · Vidi više »
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ilok i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Ilok i Srbija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Ilok i Srednji vijek · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Ilok i Srijem · Vidi više »
Srijemska županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Srijemskoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Ilok i Srijemska županija · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Ilok i Svećenik · Vidi više »
Svjetska izložba
Svjetska izložba je naziv manifestacije koja se u obliku sajma ili izložbe održava od sredine 19. stoljeća pa do danas.
Novi!!: Ilok i Svjetska izložba · Vidi više »
Toranj
Najpoznatiji toranj: Eiffelov toranj Toranj je, u širem smislu, svaka ljudska tvorevina (građevina) koja je viša no što je šira, izgrađen često na veoma maloj osnovi; u užem smislu, to je visok arhitektonski objekt različita tipa i raznovrsne namjene.
Novi!!: Ilok i Toranj · Vidi više »
Turbe (mauzolej)
Turbe u Travniku Turbe je mauzolej obično bogatijeg i/li poznatijeg čovjeka.
Novi!!: Ilok i Turbe (mauzolej) · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Ilok i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
UNTAES
Prijelazna uprava UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem poznatija po engleskoj skraćenici UNTAES (od eng. UN Transitional Administration in Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium) bila je privremena mirovna administracija za područje hrvatskog Podunavlja koja je omogućila mirno okončanje Domovinskog rata na istoku Hrvatske.
Novi!!: Ilok i UNTAES · Vidi više »
Veleposlanik
Veleposlanik (ili ambasador, stariji izraz je poklisar) je šef diplomatske misije najvišeg razreda po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
Novi!!: Ilok i Veleposlanik · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Ilok i Velika Srbija · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Ilok i Vojvodina · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Ilok i Vukovar · Vidi više »
Vukovarsko-srijemska županija
Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.
Novi!!: Ilok i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Ilok i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
Zbor narodne garde
Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.
Novi!!: Ilok i Zbor narodne garde · Vidi više »
Zdenko Balog
Zdenko Balog (Zagreb, 1958.), hrvatski povjesničar umjetnosti.
Novi!!: Ilok i Zdenko Balog · Vidi više »
1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"
1.
Novi!!: Ilok i 1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi" · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Ilok i 10. listopada · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Ilok i 12. listopada · Vidi više »
1349.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1349. · Vidi više »
1386.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1386. · Vidi više »
1410.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1410. · Vidi više »
1456.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1456. · Vidi više »
1459.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1459. · Vidi više »
1471.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1471. · Vidi više »
1477.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1477. · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Ilok i 15. listopada · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1524. · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1526. · Vidi više »
1683.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1683. · Vidi više »
1688.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1688. · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1697. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1859. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1945. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1952. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Ilok i 1962. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1969. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ilok i 1991. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ilok i 1998. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: Ilok i 2. kolovoza · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ilok i 2017. · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Ilok i 27. srpnja · Vidi više »
3. lipnja
3.
Novi!!: Ilok i 3. lipnja · Vidi više »
30. srpnja
30.
Novi!!: Ilok i 30. srpnja · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: Ilok i 8. srpnja · Vidi više »
9. srpnja
9.
Novi!!: Ilok i 9. srpnja · Vidi više »
