Sadržaj
146 odnosi: Aimaq jezik, Albanski jezik, Alviri-Vidari jezik, Anatolijski jezici, Aragonski jezik, Arbereški jezik, Armenski jezici, Armenski jezik, Arvanitski jezik, Ashtiani jezik, Asturleonski jezik, Australija, Avestički jezik, Azija, Škotski gaelski jezik, Baltički jezici, Baltoslavenski jezici, Bengalski jezik, Bjeloruski jezik, Bošnjački jezik, Bokmål, Bretonski jezik, Bugarski jezik, Buharski jezik, Crno more, Crnogorski jezik, Dalekarlijski dijalekt, Dalmatski jezik, Danski jezik, Dardski jezici, Donjolužičkosrpski jezik, Emilijano-romanjolo, Engleski jezik, Estremadurski jezik, Europa, Fala, Ferojski jezik, Francuski jezik, Frankoprovansalski jezik, Furlanski jezik, Galješki jezik, Galurski jezik, Gaskonjski dijalekt, Gegijski jezik, Germanski jezici, Gornjolužičkosrpski jezik, Gotski jezik, Haladž (iranski jezik), Helenski jezici, Hindski jezik, ... Proširite indeks (96 više) »
Aimaq jezik
Aimaq jezik (barbari, berberi, chahar-aimaq, char aimaq; ISO 639-3: aiq), jezik perzijske podskupine zapadnoiranskih jezika kojim govori nekoliko plemena poznatih pod kolektivnim imenom Ajmaki ili Chahar Aimaq.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Aimaq jezik
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Albanski jezik
Alviri-Vidari jezik
Alviri-Vidari jezik (ISO 639-3: avd), jedan od šesnaest taliških jezika šire zapadnoiranske skupine, kojim govori nepoznat broj ljudi u iranskoj provinciji Markazi blizu Sāveha.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Alviri-Vidari jezik
Anatolijski jezici
Anatolijski jezici, skupina izumrlih indoeuropskih jezika, koji su se u vremenima prije Krista govorili na području Anatolije ili Male Azije.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Anatolijski jezici
Aragonski jezik
Zona u kojima prevladava određeni jezik prema Pretprojektu Zakona o jezicima u Aragonu iz 2001. godine. Crveno - aragonski, ljubičasto - katalonski, žuto - španjolski. Аragonski jezik (aragoieraz, altoaragonés, aragonés, fabla aragonesa, luenga aragonesa, patués; ISO 639-3: arg) zapadnoromanski jezik pirenejske podskupine, šire pirenejsko-mozarapske skupine, čiji je danas jedini živi član i kojim na Pirinejskom poluotoku govori oko 11 000 od 2 000 000 (1994) Aragonaca u Aragoniji, Španjolska.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Aragonski jezik
Arbereški jezik
Arbereški jezik (ISO 639-3:; ostali nazivi za njega: italo-albanian, albanian, arber, arbresh, arnaut, škip, shqipēri, shquipni, arbëreshë albanian, arbëreshë, albanesisch, arbërerisht, arberés), jedan od četiri člana albanskog makrojezika, nastao od toskijskog kojim danas govore albanski Arbereši na jugu Italije u Kalabriji, Apuliji, Basilicati, Moliseu i na Siciliji.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Arbereški jezik
Armenski jezici
Armenski jezici (privatni kod), grana indoeuropskih jezika koja obuhvaća današnja dva živa jezika, armenski i hamšenski a kojima su prethodili klasični armenski i srednjovjekovni armenski.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Armenski jezici
Armenski jezik
Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Armenski jezik
Arvanitski jezik
Arvanitika albanski (Arvanitic, Arberichte; arvanitski; ISO 639-3), jedan od četiri predstavnika albanskog makrojezika (albanski jezici), kojim govore Albanci Arvaniti na području Grčke.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Arvanitski jezik
Ashtiani jezik
Ashtiani jezik (ashtiyani, astiani; ISO 639-3: atn), jedan od 72 zapadnoiranskih jezika kojim govore Astiani, narod jezično srodan Vafsima, naseljen u provinciji Markazi na malenom području u blizini Sāveha (ساوه), Iran.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Ashtiani jezik
Asturleonski jezik
Аsturleonski (asturski; ISO 639-3: ast) romanski je jezik uže iberoromanske skupine, katkad zvan i asturski ili asturijski.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Asturleonski jezik
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Australija
Avestički jezik
Yasna 28.1, Ahunavaiti Gatha (Bodleian MS J2). Avestički jezik (pazend; ISO 639-3: ave), izumrli drevni jezik iz Irana, jedan od 87 iranskih jezika, šire indoiranske skupine, unutar koje čini posebnu podskupinu.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Avestički jezik
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Azija
Škotski gaelski jezik
Rasprostranjenost ovog jezika u Škotskoj u 2001. Škotski gaelski jezik (ISO 639-3: gla; gàidhlig, gaelic, albannach gaidhlig, erse) pripada skupini keltskih jezika i podskupini gaelskih jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Škotski gaelski jezik
Baltički jezici
Baltički jezici su podskupina Indoeuropskih jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Baltički jezici
Baltoslavenski jezici
Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Baltoslavenski jezici
Bengalski jezik
right Bengalski jezik (bangala, bangla, bangla-bhasa; ISO 639-3: ben) indoarijski jezik Južne Azije koji je evoluirao iz sanskrta, palija i prakritskog jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Bengalski jezik
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Bjeloruski jezik
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Bošnjački jezik
Bokmål
Zemljovid standardnih inačica norveškog jezika po općinama u Norveškoj. Plavo je nynorsk, crveno je bokmål, a sivo neutralna područja koja dopuštaju oba standarda. Bokmål (ISO 639-3: nob; dosl. „knjiški govor”), katkad zvan i riksmål („govor kraljevstva”), jedan je od dva pisana standarda norveškoga jezika, od kojih je drugi nynorsk.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Bokmål
Bretonski jezik
Bretonski jezik, Bretanja, Francuska Bretonski jezik (Brezhoneg; ISO 639-3: bre) je Keltski jezik kojim govore Bretonci iz Bretanje u Francuskoj.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Bretonski jezik
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Bugarski jezik
Buharski jezik
Buharski jezik (judeotadžički, boharski; ISO 639-3: bhh), indoeuropski jezik uže iranske skupine, kojim govori oko 110 000 ljudi, od čega 50 000 u Izraelu (1995 H. Mutzafi), 10 000 u Uzbekistanu (1995), a ostali najviše u SAD-u. Naziva se i judeotadžički i pripada perzijskoj podskupini jugozapadnih zapadnoiranskih jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Buharski jezik
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Crno more
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Crnogorski jezik
Dalekarlijski dijalekt
Dalekarlijski konj Dalekarlijski dijalekt (ISO 639-3: dlc, povučen bez obrazloženja; Dalmaalski jezik; dalska, dalmaal), jedan od tri bivša švedska jezika (danas dijalekta) šire istočnoskandinavske ili danskošvedske skupine jezika, kojim govori oko 1 500 ljudi u Dalarni, provinciji poznatoj po dalekarlijskim konjima i runama (dalrunes).
Pogledaj Indoeuropski jezici i Dalekarlijski dijalekt
Dalmatski jezik
Dalmatski jezik (ISO 639-3: dlm) danas je izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Dalmatski jezik
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Danski jezik
Dardski jezici
Dardski jezici, skupina od (26; prije 27 s jezikom domaaki) indoarijskih jezika koji se govore na području Pakistana, Indije i Afganistana.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Dardski jezici
Donjolužičkosrpski jezik
Donjolužičkosrpski jezik (dolnoserbski; ISO 639-3: dsb), zapadnoslavenski jezik kojim u preko šezdeset gradova i sela u Donjoj Lužici (Niederlausitz) govori oko 7000 pripadnika etničkih Lužičkih Srba (Donji Lužičani, Wendojo).
Pogledaj Indoeuropski jezici i Donjolužičkosrpski jezik
Emilijano-romanjolo
Emilijano-romanjolo (ISO 639-3: eml; podijeljen na emilijanski (Emiliano) i romanjolski (Romagnol) i povučen), galoitalski jezik, šire galoromanske skupine kojime se služi oko 2 000 000 ljudi između Piacenze i Ravenne i između rijeke Po i Jadranskog mora, te u području Apenina, uključujući i državu San Marino, u kojoj se govori sanmarinski, dijalekt ovog jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Emilijano-romanjolo
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Engleski jezik
Estremadurski jezik
Estremadurski jezik (estremeñu, ehtremeñu, cahtúo, castú; ISO 639-3: ext), jedan od četiri kastiljska jezika koji govori između 200 000 i 500 000 Estremaduraca na zapadu Španjolske uz granicu s Portugalom.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Estremadurski jezik
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Europa
Fala
* Fala jezik, zapadnoiberski jezik u Španjolskoj Naselja u Sloveniji.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Fala
Ferojski jezik
Ferojski jezik (fer. føroyskt mál; ISO 639-3: fao) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007; 45 400, 2001.) na ferojskim otocima.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Ferojski jezik
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Francuski jezik
Frankoprovansalski jezik
Frankoprovansalski jezik (ISO 639-3: frp; 18. 1. 2010. usvojen je za njega novi naziv arpitan), jedan od osam oilskih jezika kojim se služe Frankoprovansalci iz jugoistočne Francuske (nepoznat broj), u dolini Aosta, Apuliji i u Kalabriji u Italiji (oko 70 000; 1971.), i oko 7 000 (1998) u švicarskom kantonu Valais.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Frankoprovansalski jezik
Furlanski jezik
Furlanski jezik (friulski; furl. lenghe furlane; ISO 639-3: fur), jedan od retoromanskih jezika kojim govori oko 794 000 (2000.) Friuli ili Furlana u švicarskom kantonu Graubündenu i talijanskim provincijama Udinama, Pordenonu i Goriziji u talijanskoj autonomnoj regiji Furlaniji, Veneciji i Julijskoj krajini, u njihovu jeziku Friûl-Vignesie Julie.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Furlanski jezik
Galješki jezik
Galješki jezik ili galicijski jezik (ISO 639-3: glg; izv. galego) jedan je od romanskih jezika Španjolske kojime se služi narod Galježana.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Galješki jezik
Galurski jezik
Galurski jezik (galurski sardinski; ISO 639-3: sdn), jedan od četiri sardinska jezika kojim govori nepoznat broj Tempijskih Sarda iz provincije Olbia-Tempio (Terranoa-Tèmpiu) na sjeveroistoku Sardinije, Italija.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Galurski jezik
Gaskonjski dijalekt
Gaskonjski jezik ili dijalekt (ISO 639-3: oci; okitanski; occitan; nekada je smatran posebnim jezikom i je bio označavan kodnim nazivom ISO 639-3: gsc), dijalekt malenog romanskog naroda poznatog kao Gaskonjci, oko 400 000 pripadnika, koji se govori u francuskoj provinciji Gaskonji (250 000 govornika) od Médoca do Pireneja, i od Atlantika do Katalonije.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Gaskonjski dijalekt
Gegijski jezik
Gegijski jezik (geg, shgip, gheg, shopni, guegue; ISO 639-3: aln), jedan od četiri individualna albanska jezika koji pripada sjevernoj gegijskoj skupini.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Gegijski jezik
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Germanski jezici
Gornjolužičkosrpski jezik
Gornjolužičkosrpski jezik (Hornjoserbsce, hornjoserbski, hornoserbski; gornjolužički, haut sorabe, obersorbisch, upper lusatian, wendish; ISO 639-3: hsb) jezik jednog dijela Lužičkih Srba koji se govori u Saskoj u Njemačkoj.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Gornjolužičkosrpski jezik
Gotski jezik
Gotski jezik (ISO 639-3: got) Drevni istočnogermanski jezik indoeuropske jezične porodice.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Gotski jezik
Haladž (iranski jezik)
Haladž jezik (ISO 639-3: kjf), jezik sjeverozapadne podskupine zapadnoiranskih jezika iz Azerbajdžana, kojim danas govori 42 100 ljudi na području Irana (2000 WCD), i nepoznat broj u Azerbajdžanu.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Haladž (iranski jezik)
Helenski jezici
Helenski jezici (grčki jezici), skupina indoeuropskih jezika koji se govore na području Grčke, a obuhvaća 6 jezika (dva izumrla) podijeljenih na dvije skupine, to su atička s pet jezika i dorska s jednim.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Helenski jezici
Hindski jezik
Hindi (हिन्दी; khadi boli, khari boli; ISO 639-3: hin) indoeuropski je jezik koji se uglavnom govori u sjevernoj i središnjoj Indiji.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Hindski jezik
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Hrvatski jezik
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Indija
Indijski potkontinent
Indijski potkontinent desno Indijski potkontinent veliki je poluotok Azije koji se se u obliku trokuta prostire duboko na jug prema Indijskom oceanu.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Indijski potkontinent
Indoarijski jezici
Indoarijski jezici, jedna od dvije glavne podskupine indoiranskih jezika raširenih po Indijskom potkontinentu.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Indoarijski jezici
Indoeuropski prajezik
Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Indoeuropski prajezik
Indoiranski jezici
Indoiranski jezici, velika skupina indoeuropskih jezika koja obuhvaća (310) jezika podijeljenih u dvije glavne podskupine, indoarijsku i iransku.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Indoiranski jezici
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Iran
Iranski jezici
Rasprostranjenost iranskih jezika u povijesnim vremenima. Zemlje (tamnozeleno) u kojima su iranski jezici službeni. Iranski jezici, jedna od dvije glavne grane indoarijskih (ili arijskih) jezika kojima se služe Iranski narodi, poglavito na područjima Irana, Afganistana, Pakistana i Tadžikistana.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Iranski jezici
Irski jezik
Irski ili irski gaelski jezik (ir. Gaeilge) jedan je od dva službena jezika u Republici Irskoj.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Irski jezik
Islandski jezik
Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Islandski jezik
Istočnobaludžijski jezik
Istočnobelučki jezik (Istočnobaludžijski, istočnobeludžijski; ISO 639-3: bgp), zapadnoiranski jezik belučke podskupine, kojim govori 1 800 000 ljudi u Pakistanu (1998.) na sjeveroistoku Beludžistana, i 800 u Indiji (2007; 95 000 etničkih) u državama Uttar Pradesh i Gudžarat.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Istočnobaludžijski jezik
Istriotski jezik
Istriotski (ISO 639-3: ist) je zapadnoitalski jezik koji se danas očuvao tek na području gradova Vodnjana i Rovinja u Istri, Hrvatska.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Istriotski jezik
Istrorumunjski jezik
Istrorumunjski jezik (ISO 639-3: ruo) jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori nekoliko stotina Ćiribiraca (555 do 1500; 1994).
Pogledaj Indoeuropski jezici i Istrorumunjski jezik
Italski jezici
Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Italski jezici
Izoglosa
Farskim otocima njemačkim dijalektima - Benrathova i Speyerova crta - su označene crnim. ''Crta La Spezia-Rimini'' razdvaja sjeverne talijanske dijalekte od južnih Izoglosa je geografska granica neke jezične pojave, npr.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Izoglosa
Jemtlandski dijalekt
Jämtland. Jemtlandski (šv. jämtska, ISO 639-3:, povučen), jedan od nekadašnjih 5 zapadnoskandinavskih jezika (danas izbrisan iz popisa) kojim još govori oko 30 000 ljudi (2000 J. Persson) u provinciji Jämtland i drugim dijelovima Švedske.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Jemtlandski dijalekt
Jezična porodica
Glavne jezične porodice svijeta Jezična porodica označuje skupinu različitih jezika koje se grupira zajedno na temelju zajedničkoga porijekla.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Jezična porodica
Jezici u Europi
Većina jezika u Europi pripada indoeuropskim jezicima.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Jezici u Europi
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Južna Amerika
Južnobaludžijski jezik
Južnobelučki jezik (Južnobaludžijski, južnobeludžijski; baloči, baluchi, baluci, makrani; ISO 639-3: bcc), jezik Južnih Beludža kojim govori 3,4 milijuna ljudi, od 2 770 000 u Pakistanu (1998.) na jugu Beludžistana; 405 000 u Iranu; 130 000 u Omanu (1993.; 312 000 etničkih); 100 000 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Južnobaludžijski jezik
Judeošpanjolski jezik
Judeošpanjolski, judeokastilski jezik, u Izraelu poznat kao jezik ladino, jezik je sefardskih Židova iz Španjolske, koji se danas govori poglavito na području Izraela; ima oko 110 000 govornika rasutih u nekoliko država, od čega 100 000 u Izraelu (1985).
Pogledaj Indoeuropski jezici i Judeošpanjolski jezik
Judeofrancuski jezik
Judeofrancuski jezik (zarfatski, tsarfatit, צרפתית od Tzarfat (צרפת).
Pogledaj Indoeuropski jezici i Judeofrancuski jezik
Judeotalijanski jezik
Judeotalijanski jezik (italkian; ISO 639-3: itk), italo-dalmatski jezik kojim se služe Židovi u Italiji i židovskoj zajednici na otoku Kerkira u Grčkoj.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Judeotalijanski jezik
Judeotatski jezik
Judeotatski jezik (ISO 639-3: jdt), zapadnoiranski jezik kojim govori nešto manje od 100 000 Planinskih Židova (narod manje poznat pod imenom Bik i Dagh Chufuti).
Pogledaj Indoeuropski jezici i Judeotatski jezik
Jutski jezik
Jutski jezik, ponekad jutlandski (eng. jutlandish, dan. jysk; ISO 639-3: jut), dijalekt danskoga jezika iz šire istiočnoskandinavske skupine, kojim govori nepoznat broj ljudi u Danskoj uz njemačko-dansku granicu na jugu Jutlanda (dan. Jylland) i u susjednom dijelu pokrajine Schleswig-Holstein.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Jutski jezik
Kašupski jezik
turistička karta na kašupskom left Kašupski jezik (ISO 639-3: csb; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko 3 000 ljudi od 100 000 ili više (1993 T.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Kašupski jezik
Kajunski jezik
Kajunski jezik (ISO 639-3: frc; kajunski francuski), jezik francuske grane oilskih jezika kojima govori oko 1 000 000 Kajuna u močvarnim krajevima južne Louisiane, 17 200 (2000 popis), zapadno od Mississippija, raširen na sjever sve do župa Avoyelles, Evangeline, Allen i Calcasieu.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Kajunski jezik
Kampidanski jezik
Kampidanski jezik (kampidanski sardinski; ISO 639-3: sro), jedan od četiri sardinska jezika kojim govore Kampidanski Sardi na jugu talijanskog otoka Sardinija.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Kampidanski jezik
Katalonski jezik
Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Katalonski jezik
Keltski jezici
Keltski jezici su jezici potekli od proto keltskog ili "običnog keltskog", jedne grane veće zajednice indoeuropskih jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Keltski jezici
Klasični gaelski jezik
Klasični gaelski jezik (gaoidhealg; ISO 639-3: ghc), izumrli keltski jezik, jedan od četiri predstavnika gaelske skupine iz Irske i Škotske.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Klasični gaelski jezik
Knaanski jezik
Knaanski jezik (ISO 639-3: czk), izumrli zapadnoslavenski jezik kojeg su do kasnog Europskog Srednjeg vijeka govorili Židovi na području Češke.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Knaanski jezik
Kornijski jezik
Kornijski jezik (ISO 639-3: cor; svoj jezik zovu Kernewek, Kernowek, Kernuak, Curnoack; cornish), jezik britonske skupine keltskih jezika iz Cornwalla (Kernow), Ujedinjeno Kraljevstvo, kojim tečno govori tek tristotinjak ljudi od 468 425 (1991 popis) etničkih Kornvolaca (Kornijaca).
Pogledaj Indoeuropski jezici i Kornijski jezik
Korzički jezik
Korzikanski ili korzički jezik (Corsu ili Lingua corsa; ISO 639-3: cos) je romanski jezik koji spada u skupinu južnoromanskih jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Korzički jezik
Kumzari jezik
Kumzari jezik (kumzai; ISO 639-3: zum), indoeuropski jezik jugozapadne skupine zapadnoiranskih jezika, kojim govori oko 1 700 ljudi (1993 popis) na popuotoku Musandam u sjevernom Omanu.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Kumzari jezik
Kurdski jezik
Kurdski jezik (ISO 639-3: kur) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Kurdski jezik
Ladinski jezik
Jezici Južnog Tirola - Ladinski jezik označen plavom bojom Ladinski jezik (ladin; ISO 639-3: lld), jezik Ladina, malene etničke grupe u sjeveroistočnoj Italiji.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Ladinski jezik
Langedoški dijalekt
Langedoški dijalekt (ISO 639-3: oci; okcitanski. Nekada je smatran posebnim jezikom i označavan kodnim nazivom ISO 639-3: lnc), jedan od šest okcitanskih dijalekata, šira iberoromanska skupina, kojim govori oko 5 000 ljudi u provinciji Languedoc od Montpelliera do Toulousea, Rodeza i Albija Francuska.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Langedoški dijalekt
Latinsko-faliskički jezici
Latinsko-faliskički jezici (privatni kod) jest skupina izumrlih italskih jezika indoeuropske porodice kojima su govorila plemena Latina i Faliska u središnjoj Italiji.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Latinsko-faliskički jezici
Lehitski jezici
Lehitski jezici, malena skupina zapadnoslavenskih jezika koji se govore ili su se govorili na području današnje Poljske gdje se još govore poljski, šleski i kašupski, i sjeveroistoku Njemačke gdje se govorio (danas izumrli) polapski jezik.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Lehitski jezici
Limuzinski dijalekt
Limuzinski dijalekt (ISO 639-3: oci; oksitanski. Francuski limousin, okcitanski lemosin; Nekada je smatran posyebnim jezikom pod kodnim nazivom ISO 639-3: lms) / 'Izvorni naziv limousin označava vrstu kabanice koje su nosili limuzinski pastiri i kočijaši' / jedan od šest okcitanskih dijalekata, šire iberoromanske skupine koji se govori u provinciji Limousin i Périgordu u Francuskoj.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Limuzinski dijalekt
Litavski jezik
Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Litavski jezik
Logudorski jezik
Logudorski jezik (logudorski sardinski; ISO 639-3: src), jezik Logudoraca, član sardinske podskupine južnoromanskih jezika kojim govori oko 1 500 000 ljudi (1977 M. Ibba, Rutgers University) u središnjoj Sardiniji.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Logudorski jezik
Lombardski jezik
Govorno područje lombardskog jezika u Europi. Lombardski jezik (Lumbaart; ISO 639-3: lmo), jedan od 5 galoitalskih jezika koji se govori u sjevernoj Italiji i susjednoj Švicarskoj, poglavito u području Milana, te u dolinama Val Mesolcina, Val Bregaglia i Val Poschiavo.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Lombardski jezik
Loreto-ucayali španjolski
Loreto-ucayali španjolski ('španjolski iz džungle'; ISO 639-3: spq), jedan od četiri kastiljska jezika, šire iberoromanske skupine, koji se govore u prašumama duž peruanskih rijeka Loreto i Ucayali u departmanima Loreto, Ucayali, Amazonas, Madre de Dios i San Martin.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Loreto-ucayali španjolski
Lužičkosrpski jezici
Dvojezične ploče s nazivom ulice u Cottbusu Lužičkosrpski jezici, podskupina od dva zapadnoslavenska jezika koji se govore na istoku Njemačke, u Gornjim i Donjim Lužicama (njem. Ober- und Niederlausitz), po kojima su i dobili imena.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Lužičkosrpski jezici
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Makedonski jezik
Makedorumunjski jezik
Makedorumunjski jezik (aromunski, arumunjski, vlaški; ISO 639-3: rup), jezik Aromuna ili Arumunja, nevelikog raspršenog naroda kojim govori oko 200 000 od 700 000 etničkih Aromuna u Grčkoj, 50 000 u Albaniji (400 000 etničkih; Korçë, Lushnjë, Pernët, Gjirokastër, Sarandë, Berat, Durrës, Kavajë i Tiranë), 4 770 u Bugarskoj (2000 WCD; Peštera, Velingrad, Dupnica, Rakitovo i Blagoevgrad), 8 467 u Makedoniji (1994; Skopje, Štip, Bitola, Kruševo, Struga, Ohrid, Kočani-Vinica, Sveti Nikole, Kumanovo i Gevgelija), 28 000 u Rumunjskoj (Dobrudža) i 15 000 u Srbiji i Kosovu.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Makedorumunjski jezik
Manski jezik
Manski (ISO 639-3: glv; Gaelg ili Gailck), isto znan kao manski gaelski, je goidelski jezik govoren na otoku Manu.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Manski jezik
Meglenorumunjski jezik
Meglenorumunjski jezik (meglenski; ISO 639-3: ruq), istočnoromanski jezik kojim se služe Meglenski Vlasi, oko 5 000 govornika u području Grčke i Makedonije.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Meglenorumunjski jezik
Memoni jezik
Memoni jezik (memonski jezik; ISO 639-3: mby), indoarijski jezik kojim se služi nepoznat broj osoba etničke skupine Memona, osobito u području Karachija u Pakistanu.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Memoni jezik
Mirandski jezik
Mirandski jezik (ISO 639-3: mwl; mirandeški), jezik Mirandeza, malenog naroda nastalog cijepanjem od Asturaca nakon prodora Maura na Iberski poluotok.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Mirandski jezik
Mozarapski jezik
Mozarapski jezik (ISO 639-3: mxi; ajami), izumrli jezik šire pirenejsko-mozarapske skupine, kojim su se tijekom srednjeg vijeka, u vrijeme maurske okupacije, na području Španjolske služili Mozarabi, odnsno Židovi i kršćani preobraćeni na islam.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Mozarapski jezik
Napolitansko-kalabrijski jezik
Napolitansko-kalabrijski jezik (ISO 639-3: nap; Napolitansko-kalabreški), jezik Kalabreza, talijanima srodnog naroda, 7 050 000 ljudi (1976), koji se govori u provincijama Kalabrija i Kampanija u južnoj Italiji.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Napolitansko-kalabrijski jezik
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Njemački jezik
Norn
Norn (ISO 639-3: nrn; norrœna), izumrli zapadnoskandinavski jezik šire sjevernogermanske skupine.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Norn
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Novi Zeland
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Novogrčki jezik
Nynorsk
Zemljovid službenih inačica norveškoga jezika po općinama u Norveškoj iz 2016. godine. Plavo je nynorsk, crveno je bokmål, a sivo neutralna područja. Nynorsk (ISO 639-3: nno; dosl. „novonorveški”) jedan je od dva službena pisana standarda suvremenoga norveškoga jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Nynorsk
Overnjanski dijalekt
Overnjanski dijalekt, Auvergne, Francuska Overnjanski dijalekt (oksitanski. Oksitanski; auverne, auvernhas; nekada smatran posebnim jezikom, s kodnim imenom ISO 639-3: auv), jedan od šest oksitanskih dijalekata, šire iberoromanske skupine, kojim govori 1 315 000 Overnjanaca (2004) u regiji Auvergne u središnjoj Francuskoj.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Overnjanski dijalekt
Parački jezik
Parački jezik (parachi; ISO 639-3: prc), zapadnoiranski jezik naroda Parača, kojim od 5 000–6,000 etničkih, govori tek oko 600 ljudi u dolini Hindu Kusha, u nekoliko sela u blizini Kabula, Afganistan.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Parački jezik
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Perzijski jezik
Pijemontski jezik
Pijemontska jezična karta Pijemontski jezik (ISO 639-3: pms; pijemonteški, piemontèis), jedan od pet galoitalskih jezika kojim govori preko 3 106 000 Pijemonteza (2000 WCD) iz sjeverozapadne Italije (Pijemont), te nepoznat broj u Australiji i SAD-u. Jezik ima dva dijalekta, alto i basso Piemontese.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Pijemontski jezik
Pikardijski jezik
Pikardijski jezik (ISO 639-3: pcd; rouchi, chtimi), jedan od francuskih jezika, šire oilske skupine, kojim se služe Pikardi u području Pikardije na sjeveru Francuske i manjim dijelom u belgijskoj provinciji Hainaut, gdje ga je belgijska vlada priznala kao službeni lokalni jezik.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Pikardijski jezik
Polapski jezik
Polapski jezik (ISO 639-3: pox), izumrli zapadnoslavenski jezik koji se do sredine 18.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Polapski jezik
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Poljski jezik
Portugalski jezik
thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Portugalski jezik
Provansalski dijalekt
Provansalski dijalekt (prouvençau, mistralien, provençal; ISO 639-3: oci. Nekad smatran posebnim jezikom s kodnim imenom ISO 639-3: prv), oksitanski dijalekt šire iberoromanske skupine kojim govori oko 354 500 ljudi u Francuskoj (250 000; 1990 P. Blanchet), Italiji (100 000; 1990 P.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Provansalski dijalekt
Pruski jezik
Pruski jezik (ISO 639-3: prg) ili staropruski jedini član zapadnobaltičkih jezika kojim su govorili stari Prusi u nekadašnjoj Istočnoj Pruskoj, kraja koji danas pripada Poljskoj i Rusiji.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Pruski jezik
Romanš
Romanš (ISO 639-3: roh; retoromanski; romansh, rumantsch, pomansch, romanche, rhaeto-romansch), retoromanski jezik kojim (prema popisu iz 2000.) govori oko 60 000 Retoromana u Švicarskoj (od čega njih oko 35 000 kao glavni jezik).
Pogledaj Indoeuropski jezici i Romanš
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Romanski jezici
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Rumunjski jezik
Rusinski jezik
Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Rusinski jezik
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Ruski jezik
Sasarski jezik
Sasarski jezik (sasarski sardinski; ISO 639-3: sdc), jedan od sardinskih jezika kojim govore Sasarski Sardi na sjeverozapadu otoka Sardinija u Italiji.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Sasarski jezik
Shuadit
Shuadit (ISO 639-3: sdt; shuadi, judeoprovansalski, judeokomtadinski, hebrejsko-komtadinski, chouadit, chouadite, chuadit i chuadit), izumrli oksitanski jezik, šire iberoromanske skupine, kojim su do 1977.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Shuadit
Sicilijanski jezik
Sicilijanski jezik (ISO 639-3: scn; sicilski, kalabro-sicilski, sicilianu, siculu), jezik šire italo-dalmatske skupine koji se služe Sicilijanci, a govori se na otoku Siciliji pred talijanskom obalom.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Sicilijanski jezik
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Sjeverna Amerika
Sjevernokurdski jezik
Sjevernokurdski jezik (kermancî, kirmancî, kurdi, kurdî, kurmancî, kurmanji; ISO 639-3: kmr), zapadnoiranski jezik, član kurdskog makrojezika, kojim govori 9 320 240 ljudi u nekim zemljama zapadne (Turska, Kavkaz, Irak, Libanon, Sirija) i južne Azije (Afganistan, Iran).
Pogledaj Indoeuropski jezici i Sjevernokurdski jezik
Skonski dijalekt
Skonski dijalekt (ISO 639-3:; skånska, skånsk, južnošvedski, istočnodanski, skåne), povučen bez obrazloženja; skånska, skånsk), jedan od tri nekadašnja švedska jezika (danas dijalekt) što se uglavnom govori na krajnjem jugu Švedske: Skanija (Skåne), Blekinge i Halland, i na danskom otoku Bornholm.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Skonski dijalekt
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Slavenski jezici
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Slovački jezik
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Pogledaj Indoeuropski jezici i Slovenski jezik
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).
Pogledaj Indoeuropski jezici i Srpski jezik
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Staroslavenski jezik
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Talijanski jezik
Toharski jezici
Toharski je izumrla grana indoeuropske jezične porodice kojom su se služili Toharci na području oaza sjevernih predjela Tarimske zavale (današnji Xinjiang - Autonomna regija Ujgurskog naroda).
Pogledaj Indoeuropski jezici i Toharski jezici
Toskijski jezik
Toskijski jezik (arnautski, shkip, shqip, shqiperë, skchip, tosk, zhgabe; ISO 639-3), jedan od četiri albanska jezika, toskijska podskupina.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Toskijski jezik
Trački jezici
Trački jezici, ogranak indoeuropskih jezika, ponekad klasificiran u širu tračko-ilirsku skupinu.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Trački jezici
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Ukrajinski jezik
Vafsi jezik
Vafski jezik (ISO 639-3: vaf; vafsi; vafski jezik) indoeuropski jezik zapadnoiranske skupine, kojim govori 18 000 Vafsa (2003), stočarskog naroda iz iranske pokrajine Markazi u blizini Tafriša (تفرش).
Pogledaj Indoeuropski jezici i Vafsi jezik
Valonski jezik
Valonski jezik (ISO 639-3: wln), jedan od pet srodnih francuskih jezika, šire oilske skupine, kojim govori oko 1 120 000 Valonaca (1998) naseljenih pretežno u Valoniji (Belgija), i drugim zemljama, Luksemburg, sjeverna Francuska, i području uz zaljev Green Bay u Wisconsinu, SAD.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Valonski jezik
Velški jezik
upravnim dijelovima Velški jezik je (ISO 639-3: cym; zajedno s bretonskim i kornijskim) pripadnik britonske grane keltskih jezika.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Velški jezik
Venecijanski jezik
Romanski jezici u Europi. Venecijanski je pod brojem 14. Venecijanski jezik (talian, venet, veneto, vèneto; ISO 639-3: vec), jezik Venecijanaca, jedan od pet galoitalskih jezika iz sjeveroistočne Italije (u regijama Veneto, Trident, Furlanija-Julijska krajina) i susjednim krajevima Slovenije i poluotoku Istri i u Rijeci u Hrvatskoj, i također u Brazilu.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Venecijanski jezik
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Volga
Zapadnobaludžijski jezik
Zapadnobelučki jezik (zapadnobaludžijski, zapadnobeludžijski; ISO 639-3: bgn), zapadnoiranski jezik belučke podskupine, kojim govori preko 1 800 000 ljudi većinom u Pakistanu, i manjim dijelom u Iranu, Afganistanu i Turkmenistanu.
Pogledaj Indoeuropski jezici i Zapadnobaludžijski jezik
Također poznat kao Indo-europski jezici, Indoeuropska jezična obitelj, Indoeuropska jezična porodica, Indoeuropski, Indoeuropski jeziici, Indoeuropski jezik.