Brže od pregledniku!
49 odnosi: BBC, Bolest, Dubrovnik, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Filologija, Filozofski fakultet u Splitu, Glas Istre, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatsko novinarsko društvo, Istraživačko novinarstvo, Jutarnji list, Klasična gimnazija u Splitu (1817.), Komunikacijske znanosti, Kroatistika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nagrada Kiklop, Nagrada Otokar Keršovani, Napulj, Novi Plamen, Novinar, Novinarstvo, Profesor, Radio 101, Rim, Slavistika, Slobodna Dalmacija, Split, Start, Sveučilište, Sveučilište La Sapienza, Sveučilište u Bologni, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Milanu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zagrebu, Telegram (novine), Vjesnik, Zagreb, 1950., 2004., 2005., 2007., 2013., 2015., 2023., 29. lipnja, 30. siječnja.
BBC
BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.
Novi!!: Inoslav Bešker i BBC · Vidi više »
Bolest
right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.
Novi!!: Inoslav Bešker i Bolest · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Inoslav Bešker i Dubrovnik · Vidi više »
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), osnovan je 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Inoslav Bešker i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Inoslav Bešker i Filologija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Splitu
Filozofski fakultet u Splitu sastavni je dio Sveučilišta u Splitu.
Novi!!: Inoslav Bešker i Filozofski fakultet u Splitu · Vidi više »
Glas Istre
Glas Istre su hrvatske dnevne novine — nezavisni dnevnik iz Pule čije je prvo izdanje izašlo 18. kolovoza 1943.
Novi!!: Inoslav Bešker i Glas Istre · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Inoslav Bešker i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Inoslav Bešker i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Inoslav Bešker i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatsko novinarsko društvo
Novinarski dom gdje se nalazi HND. Hrvatsko novinarsko društvo (ili kraće HND) je neovisna udruga profesionalnih novinara sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Inoslav Bešker i Hrvatsko novinarsko društvo · Vidi više »
Istraživačko novinarstvo
Istraživačko novinarstvo označava oblik novinarstva.
Novi!!: Inoslav Bešker i Istraživačko novinarstvo · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Inoslav Bešker i Jutarnji list · Vidi više »
Klasična gimnazija u Splitu (1817.)
Klasična gimnazija u Splitu bila je općeobrazovna srednja škola, osnovana 1817. godine,Josip Posedel, Iz povijesti Klasične gimnazije, Spomenica 150-godišnjice Klasične gimnazije u Splitu, Split, 1967., str.
Novi!!: Inoslav Bešker i Klasična gimnazija u Splitu (1817.) · Vidi više »
Komunikacijske znanosti
Komunikacijske znanosti ili komunikologija tvori zajedno s informacijskim znanostima zasebno znanstveno polje unutar društvenih znanosti.
Novi!!: Inoslav Bešker i Komunikacijske znanosti · Vidi više »
Kroatistika
Kroatistika (njem.: Kroatistik; lat.: Croatistica) je znanost koja se u prvom redu bavi hrvatskim jezikom i hrvatskom književnošću, dok se Fakultet hrvatskih studija (kroatologija) uz navedeno bavi primarno sustavom proučavanja hrvatske kulture.
Novi!!: Inoslav Bešker i Kroatistika · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Inoslav Bešker i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Nagrada Kiklop
Nagrada Kiklop, godišnja knjižna nagrada koja se od 2004.
Novi!!: Inoslav Bešker i Nagrada Kiklop · Vidi više »
Nagrada Otokar Keršovani
Nagrada »Otokar Keršovani« je nagrada za životno djelo u novinarstvu.
Novi!!: Inoslav Bešker i Nagrada Otokar Keršovani · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Inoslav Bešker i Napulj · Vidi više »
Novi Plamen
Novi Plamen socijalistički je časopis za politička, društvena i kulturna pitanja koji okuplja ljevičare iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i ostalih zemalja iz bivše SFR Jugoslavije.
Novi!!: Inoslav Bešker i Novi Plamen · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Inoslav Bešker i Novinar · Vidi više »
Novinarstvo
Novinarstvo je struka kojom se bave novinari.
Novi!!: Inoslav Bešker i Novinarstvo · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Inoslav Bešker i Profesor · Vidi više »
Radio 101
Radio 101 je zagrebačka privatna radijska postaja u vlasništvu tvrtke Radio 101 d.o.o. Kolokvijalan naziv za Radio 101 je Stojedinica.
Novi!!: Inoslav Bešker i Radio 101 · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Inoslav Bešker i Rim · Vidi više »
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Novi!!: Inoslav Bešker i Slavistika · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Inoslav Bešker i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Inoslav Bešker i Split · Vidi više »
Start
* Start (časopis), hrvatski časopis.
Novi!!: Inoslav Bešker i Start · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Inoslav Bešker i Sveučilište · Vidi više »
Sveučilište La Sapienza
Rimsko sveučilište Sapienza (talijanski: La Sapienza - Università di Roma), poznato u skraćenoj verziji Sapienza, državno je i istraživačko sveučilište smješteno u Rimu.
Novi!!: Inoslav Bešker i Sveučilište La Sapienza · Vidi više »
Sveučilište u Bologni
Grb sveučilišta Sveučilište u Bologni (talijanski: Alma Mater Studiorum - Università di Bologna, UNIBO) sveučilište je u Bologni koje je osnovano 1088. godine.
Novi!!: Inoslav Bešker i Sveučilište u Bologni · Vidi više »
Sveučilište u Dubrovniku
Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 1. listopada 2003. godine, a u sudski registar Trgovačkoga suda u Dubrovniku upisano je 16. prosinca 2003.
Novi!!: Inoslav Bešker i Sveučilište u Dubrovniku · Vidi više »
Sveučilište u Milanu
Sveučilište u Milanu (talijanski Università degli Studi di Milano) javno je sveučilište koje je osnovano 1924.
Novi!!: Inoslav Bešker i Sveučilište u Milanu · Vidi više »
Sveučilište u Splitu
Sveučilište u Splitu (lat. Universitas studiorum Spalatensis), hrvatska visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Splitu, utemeljena 15. lipnja 1974. godine.
Novi!!: Inoslav Bešker i Sveučilište u Splitu · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Inoslav Bešker i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Telegram (novine)
Telegram je bio hrvatski tjednik za politiku i kulturu koji je izlazio od 1960. do 1973. godine.
Novi!!: Inoslav Bešker i Telegram (novine) · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Inoslav Bešker i Vjesnik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Inoslav Bešker i Zagreb · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Inoslav Bešker i 1950. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Inoslav Bešker i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Inoslav Bešker i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Inoslav Bešker i 2007. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Inoslav Bešker i 2013. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Inoslav Bešker i 2015. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Inoslav Bešker i 2023. · Vidi više »
29. lipnja
29.
Novi!!: Inoslav Bešker i 29. lipnja · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Inoslav Bešker i 30. siječnja · Vidi više »
