Brže od pregledniku!Sličnosti između Ionizirajuće zračenje i Nobelova nagrada za fiziku
Ionizirajuće zračenje i Nobelova nagrada za fiziku imaju 22 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Argon, Charles Thomson Rees Wilson, Donald Glaser, Elektron, Elementarna čestica, Engleski jezik, Helij, Komora na mjehuriće, Kozmičke zrake, Kvant, Maglena komora, Masa, Neutrino, Neutron, Poluvodič, Pozitron, Proton, Radioaktivnost, Rendgenske zrake, Ugljik, Višeanodni proporcionalni brojač, Zvijezda.
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Argon i Ionizirajuće zračenje · Argon i Nobelova nagrada za fiziku ·
Charles Thomson Rees Wilson
klip. Charles Thomson Rees Wilson (Glencorse, 14. veljače 1869. - Carlops, 15. studenog 1959.), britanski fizičar i meteorolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1927. za izum Wilsonove komore.
Charles Thomson Rees Wilson i Ionizirajuće zračenje · Charles Thomson Rees Wilson i Nobelova nagrada za fiziku ·
Donald Glaser
Komora na mjehuriće. Donald Glaser, punim imenom Donald Arthur Glaser (Cleveland, Ohio, 21. rujna 1926 - Berkeley, Kalifornija, 28. veljače 2013.), američki fizičar, neurobiolog i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1960., za otkriće komore na mjehuriće koja se koristi za otkrivanje elementarnih čestica u nuklearnoj fizici i fizici elementarnih čestica.
Donald Glaser i Ionizirajuće zračenje · Donald Glaser i Nobelova nagrada za fiziku ·
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Elektron i Ionizirajuće zračenje · Elektron i Nobelova nagrada za fiziku ·
Elementarna čestica
Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Elementarna čestica ili temeljna čestica spada u podgrupu subatomskih čestica i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti).
Elementarna čestica i Ionizirajuće zračenje · Elementarna čestica i Nobelova nagrada za fiziku ·
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Engleski jezik i Ionizirajuće zračenje · Engleski jezik i Nobelova nagrada za fiziku ·
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Helij i Ionizirajuće zračenje · Helij i Nobelova nagrada za fiziku ·
Komora na mjehuriće
Komora na mjehuriće. Način rada komore s mjehurićima. Komora na mjehuriće ili komora s mjehurićima je detektor ionizirajućega zračenja u kojem se promatraju mjehurići nastali djelovanjem zračenja na tekućinu u komori.
Ionizirajuće zračenje i Komora na mjehuriće · Komora na mjehuriće i Nobelova nagrada za fiziku ·
Kozmičke zrake
video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.
Ionizirajuće zračenje i Kozmičke zrake · Kozmičke zrake i Nobelova nagrada za fiziku ·
Kvant
valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.
Ionizirajuće zračenje i Kvant · Kvant i Nobelova nagrada za fiziku ·
Maglena komora
klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. klip. beta-čestice). Maglena komora ili Wilsonova komora je mjerni instrument kojim se prate tragovi ionizirajućeg zračenja (alfa-čestice, beta-čestice, gama zrake, rendgenske zrake i tako dalje), a sastoji se od komore u kojoj je prezasićena vodena para, kojoj da bi se kondenzirala nedostaju centri kondenzacije, te je za oko i kameru nevidljiva.
Ionizirajuće zračenje i Maglena komora · Maglena komora i Nobelova nagrada za fiziku ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Ionizirajuće zračenje i Masa · Masa i Nobelova nagrada za fiziku ·
Neutrino
Neutrino (talijanski, od neutr + -ino, talijanska umanjenica; oznaka ν) je subatomska čestica, lepton bez električnoga naboja, vrlo malo mase, koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.
Ionizirajuće zračenje i Neutrino · Neutrino i Nobelova nagrada za fiziku ·
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.
Ionizirajuće zračenje i Neutron · Neutron i Nobelova nagrada za fiziku ·
Poluvodič
Poluvodič (engl. semiconductor) je materijal koji ima električnu vodljivost u sredini između izolatora i vodiča.
Ionizirajuće zračenje i Poluvodič · Nobelova nagrada za fiziku i Poluvodič ·
Pozitron
Pozitron je antičestica elektrona.
Ionizirajuće zračenje i Pozitron · Nobelova nagrada za fiziku i Pozitron ·
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.
Ionizirajuće zračenje i Proton · Nobelova nagrada za fiziku i Proton ·
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Ionizirajuće zračenje i Radioaktivnost · Nobelova nagrada za fiziku i Radioaktivnost ·
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.
Ionizirajuće zračenje i Rendgenske zrake · Nobelova nagrada za fiziku i Rendgenske zrake ·
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Ionizirajuće zračenje i Ugljik · Nobelova nagrada za fiziku i Ugljik ·
Višeanodni proporcionalni brojač
Povlačna komora (Muzej umjetnosti u Parizu) - jedan oblik višeanodnog proporcionalnog brojača Dio povlačne komore Višeanodni proporcionalni brojač (engl. multi-wire proporcional counter - MWPC) je mjerni instrument za otkrivanje i mjerenje elementarnih čestica ionizirajućeg zračenja, a predstavlja usavršeni oblik Geigerovog brojača i proporcionalnog brojača.
Ionizirajuće zračenje i Višeanodni proporcionalni brojač · Nobelova nagrada za fiziku i Višeanodni proporcionalni brojač ·
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Ionizirajuće zračenje i Zvijezda · Nobelova nagrada za fiziku i Zvijezda ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ionizirajuće zračenje i Nobelova nagrada za fiziku imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ionizirajuće zračenje i Nobelova nagrada za fiziku
Usporedba između Ionizirajuće zračenje i Nobelova nagrada za fiziku
Ionizirajuće zračenje ima 190 odnose, a Nobelova nagrada za fiziku ima 313. Kao što im je zajedničko 22, Jaccard indeks 4.37% = 22 / (190 + 313).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ionizirajuće zračenje i Nobelova nagrada za fiziku. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
