Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Irène Joliot-Curie i Povijest fizike

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Irène Joliot-Curie i Povijest fizike

Irène Joliot-Curie vs. Povijest fizike

Irène Joliot-Curie (Pariz, 12. rujna 1897. – Pariz, 17. ožujka 1956.), francuska kemičarka i fizičarka. Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.

Sličnosti između Irène Joliot-Curie i Povijest fizike

Irène Joliot-Curie i Povijest fizike imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alfa-čestica, Fizika, Francuska, Frédéric Joliot-Curie, Ion, Maria Skłodowska-Curie, Masa, Nuklearna fisija, Nuklearna fizika, Radioaktivni otpad, Radioaktivnost, Radiologija, Radionuklid, Temperatura, 1926..

Alfa-čestica

Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. atomskih jezgri. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja. Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Granule 9. Prominencije. beta-čestice). Alfa-čestica ili α-čestica je jezgra atoma helija složena od dvaju protona i dvaju neutrona.

Alfa-čestica i Irène Joliot-Curie · Alfa-čestica i Povijest fizike · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Fizika i Irène Joliot-Curie · Fizika i Povijest fizike · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Francuska i Irène Joliot-Curie · Francuska i Povijest fizike · Vidi više »

Frédéric Joliot-Curie

Frédéric Joliot-Curie, ili punim imenom Jean Frédéric Joliot-Curie (Pariz, 19. ožujka 1900. – Pariz, 14. kolovoza 1958.), francuski fizičar.

Frédéric Joliot-Curie i Irène Joliot-Curie · Frédéric Joliot-Curie i Povijest fizike · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Ion i Irène Joliot-Curie · Ion i Povijest fizike · Vidi više »

Maria Skłodowska-Curie

Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.

Irène Joliot-Curie i Maria Skłodowska-Curie · Maria Skłodowska-Curie i Povijest fizike · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Irène Joliot-Curie i Masa · Masa i Povijest fizike · Vidi više »

Nuklearna fisija

Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.

Irène Joliot-Curie i Nuklearna fisija · Nuklearna fisija i Povijest fizike · Vidi više »

Nuklearna fizika

Eksplozija atomske bombe Nuklearna fizika grana je fizike koja proučava strukturu atomske jezgre, procese u atomskoj jezgri (npr. radioaktivnost) i međudjelovanje atomskih jezgri (npr. nuklearnu fuziju i fisiju).

Irène Joliot-Curie i Nuklearna fizika · Nuklearna fizika i Povijest fizike · Vidi više »

Radioaktivni otpad

Oznaka za radioaktivnu opasnost prema ISO 2007. nuklearnoj elektrani. Uklanjanje niskoradioaktivnog otpada. čeličnu oplatu i prelazi težinu od 50 tona. NE Krško 2010. Moderni spremnici za prijevoz istrošenog nuklearnog goriva željeznicom. ruda – osnovna sirovina za nuklearno gorivo. Žuti kolač – oblik u kojem se uranij prevozi od rudnika do postrojenja za pretvorbu u uranijev heksafluorid. obogaćivanje uranija. obogaćivanje uranija (SAD) Nuklearno gorivo u obliku uranijevog oksida. Primjer suhih bačvi za spremanje istrošenog nuklearnog goriva. Švedski KBS-3 spremnici za radioaktivni otpad. Odlagalište radioaktivnog otpada u Carlsbadu (Novi Meksiko) odlagališta radioaktivnog otpada Onkalo (Finska). Odlagalište radioaktivnog otpada ''Schacht Konrad I'' (Njemačka) u starom napuštenom rudniku. Planirano odlagalište radioaktivnog otpada u planinama Yucca (Nevada), od kojeg se trenutno odustalo zbog nedostatka kapitala. "Nuclear waste repository safe for future generations", http://www.lanl.gov/1663/yucca_mountain_complies_with_epa_regulations_for_safety_and_risk, 2010., 1663 LANL Sci/Tech Maganize. Radioaktivni otpad (kratica: RAO) je otpad koji nije predviđen za daljnje korištenje.

Irène Joliot-Curie i Radioaktivni otpad · Povijest fizike i Radioaktivni otpad · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Irène Joliot-Curie i Radioaktivnost · Povijest fizike i Radioaktivnost · Vidi više »

Radiologija

Radiologija je u širem značenju znanost o zračenju.

Irène Joliot-Curie i Radiologija · Povijest fizike i Radiologija · Vidi više »

Radionuklid

Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m. Radionuklid, radioaktivni element ili radioizotop je nuklid kod kojeg postoji višak mase ili energije, pa stabilnost postiže radioaktivnim raspadom: alfa raspad, beta raspad (beta minus i beta plus), gama zračenje, elektronski uhvat i drugi.

Irène Joliot-Curie i Radionuklid · Povijest fizike i Radionuklid · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Irène Joliot-Curie i Temperatura · Povijest fizike i Temperatura · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

1926. i Irène Joliot-Curie · 1926. i Povijest fizike · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Irène Joliot-Curie i Povijest fizike

Irène Joliot-Curie ima 42 odnose, a Povijest fizike ima 334. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 3.99% = 15 / (42 + 334).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Irène Joliot-Curie i Povijest fizike. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: