Brže od pregledniku!Sličnosti između Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Jakub Selimoski
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Jakub Selimoski imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beograd, Bosna i Hercegovina, Drugi svjetski rat, Gazi Husrev-begova medresa, Hrvatska, Istanbul, Mustafa Cerić, Naibu-reis, Reis-ul-ulema, Sarajevo, Skoplje, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini · Beograd i Jakub Selimoski ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini · Bosna i Hercegovina i Jakub Selimoski ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini · Drugi svjetski rat i Jakub Selimoski ·
Gazi Husrev-begova medresa
Gazi Husrev-begova medresa je najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini i jedna od rijetkih u svijetu koja u kontinuitetu radi više od 480 godina.
Gazi Husrev-begova medresa i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini · Gazi Husrev-begova medresa i Jakub Selimoski ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini · Hrvatska i Jakub Selimoski ·
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Istanbul · Istanbul i Jakub Selimoski ·
Mustafa Cerić
Mustafa ef. Cerić (Visoko, 5. veljače 1952.), bošnjački je teolog, 12.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Mustafa Cerić · Jakub Selimoski i Mustafa Cerić ·
Naibu-reis
Naibu-reis, naslov je za imama koji privremeno rukovodi upražnjenom mjestom reis-ul-uleme.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Naibu-reis · Jakub Selimoski i Naibu-reis ·
Reis-ul-ulema
Reis-ul-ulema (turski: reisül-ulema, arapski: رئيس العلماء - starješina vjerskih učenjaka) naslov je za velikog muftiju u Bošnjaka muslimana.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Reis-ul-ulema · Jakub Selimoski i Reis-ul-ulema ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Sarajevo · Jakub Selimoski i Sarajevo ·
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Skoplje · Jakub Selimoski i Skoplje ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Jakub Selimoski i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Jakub Selimoski imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Jakub Selimoski
Usporedba između Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Jakub Selimoski
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ima 110 odnose, a Jakub Selimoski ima 31. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 8.51% = 12 / (110 + 31).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Jakub Selimoski. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
