Sadržaj
33 odnosi: Austro-Ugarska, Drugi svjetski rat, Erozija, Hrvatska, Hrvatska elektroprivreda, Istra, Koromačno, Krapan, Labin, Marino Fonović, Mletačka Republika, Napoleon Bonaparte, Pazin, Plomin, Podzemne rudničke prostorije, Prvi svjetski rat, Raša (općina), Raški rudar, Rijeka, Rudar, Rudarstvo, Rudnik, Smola, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srednji vijek, Termoelektrana Plomin, Ugljen, Vlada Republike Hrvatske, 1914., 1940., 1942., 1998., 1999..
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Austro-Ugarska
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Drugi svjetski rat
Erozija
Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Erozija
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Hrvatska
Hrvatska elektroprivreda
Hrvatska elektroprivreda (HEP) je hrvatska nacionalna elektroenergetska tvrtka, koja se više od jednog stoljeća bavi proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, a u posljednjih nekoliko desetljeća i opskrbom kupaca toplinom i distribucijom plina.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Hrvatska elektroprivreda
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Istra
Koromačno
Koromačno je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Raša, Istarska županija.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Koromačno
Krapan
Krapan je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Raša, Istarska županija.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Krapan
Labin
panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Labin
Marino Fonović
Marino Fonović uz reflektorski teleskop Celestron 11 opremljen za astrofotografiju Marino Fonović (Rijeka, 1964.) hrvatski promatrač promjenljivih zvijezda, astrofotograf i popularizator znanosti.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Marino Fonović
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Mletačka Republika
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Napoleon Bonaparte
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Pazin
Plomin
Plomin je malo staro naselje u općini Kršan, na jugoistočnoj obali Istre, nadomak grada Labina.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Plomin
Podzemne rudničke prostorije
Podzemne rudničke prostorije su namijenjene istraživanju, otvaranju i pripremi ležišta mineralnih sirovina za otkopavanje.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Podzemne rudničke prostorije
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Prvi svjetski rat
Raša (općina)
Nasljeđe rudarske prošlosti: crkva Sv. Barbare u Raši ima oblik prevrnutog rudarskog vagoneta, a zvonik podsjeća na toranj izvoznog tornja Istarskih ugljenokopa u Raši. Raša (talijanski Arsia, čakavski Aršija) je općina u Hrvatskoj.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Raša (općina)
Raški rudar
Raški rudar - glasilo Istarskih ugljenokopa u Labinu. Raški rudar glasilo Istarskih ugljenokopa, počeo je izlaziti u Labinu 7. studenog 1947. godine.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Raški rudar
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Rijeka
Rudar
Rudari (na radilištima podzemnog i površinskog kopa), iskopavaju i utovaruju razne mineralne sirovine (ugljen, rudača, korisni minerali) koje se iz rudnika odvoze transportnom mehanizacijom.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Rudar
Rudarstvo
Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Rudarstvo
Rudnik
Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Rudnik
Smola
Ogrlica od baltičkog jantara (mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60 - 40 milijuna godina). boru. Smola tamjana. Smolarenje. violine, ali i za meko lemljenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Neke od različitih boja šelaka. Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Smola
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Srednji vijek
Termoelektrana Plomin
TE Plomin Pogled odozdo na dimnjak TE Plomin 2 Okno rudnika Tupljak - posljednjeg ugljenokopa u Hrvatskoj. Utovar ugljena na otkopu. gorivo. vodocijevnog kotla. generatora pare elektrani generatoru pare. generatoru pare. Termoelektrana Plomin je termoelektrana kod Plomina u mjestašcu Plomin Luka.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Termoelektrana Plomin
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Ugljen
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i Vlada Republike Hrvatske
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i 1914.
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i 1940.
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i 1942.
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i 1998.
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Istarski ugljenokopi i 1999.