Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Istočnoeuropska nizina i Volga

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Istočnoeuropska nizina i Volga

Istočnoeuropska nizina vs. Volga

Položaj Istočnoeuropske nizine Volga najveća rijeka u nizini ali i u cijeloj Europi Istočnoeuropska nizina (rus.: Восточно-Европейская равнина, ukr.: Східноєвропейська рівнина, polj.: Nizina Wschodnioeuropejska, bje.: Усходне-Эўрапейская раўніна, est.: Ida-Euroopa lauskmaa, Vene tasandik, kaz.: Шығыс Еуропа жазығы, lit.: Ryţu Europos lyguma, lat.: Austrumeiropas līdzenums, mol.: Cîmpia Europei de Est) poznata i kao Ruska nizina je velika nizina u istočnoj Europi, koja zauzima približno 40% europskog kontinenta i po tome predstavlja njegovu najveću ravničarsku cjelinu. Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.

Sličnosti između Istočnoeuropska nizina i Volga

Istočnoeuropska nizina i Volga imaju 8 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Baltičko more, Bijelo more, Crno more, Kama (rijeka), Kaspijsko jezero, Oka (rijeka), Ruski jezik, Ural (rijeka).

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Baltičko more i Istočnoeuropska nizina · Baltičko more i Volga · Vidi više »

Bijelo more

Bijelo more (rus.: Бе́лое мо́ре, fin.: Vienanmeri) jest zaljev na jugu Barentsova mora smješten na sjeverozapadnoj obali Rusije.

Bijelo more i Istočnoeuropska nizina · Bijelo more i Volga · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Crno more i Istočnoeuropska nizina · Crno more i Volga · Vidi više »

Kama (rijeka)

Kama (ruski: Ка́ма; tatarski: Çulman) je rijeka u Rusiji.

Istočnoeuropska nizina i Kama (rijeka) · Kama (rijeka) i Volga · Vidi više »

Kaspijsko jezero

Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.

Istočnoeuropska nizina i Kaspijsko jezero · Kaspijsko jezero i Volga · Vidi više »

Oka (rijeka)

Oka (ruski: Ока́) je rijeka u Rusiji.

Istočnoeuropska nizina i Oka (rijeka) · Oka (rijeka) i Volga · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Istočnoeuropska nizina i Ruski jezik · Ruski jezik i Volga · Vidi više »

Ural (rijeka)

Ural (ruski: Урал, kazački: Жайық, Jayıq ili Zhayyq) znan kao Jaik do 1775. godine, je rijeka koja teče kroz Rusiju i Kazahstan.

Istočnoeuropska nizina i Ural (rijeka) · Ural (rijeka) i Volga · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Istočnoeuropska nizina i Volga

Istočnoeuropska nizina ima 31 odnose, a Volga ima 75. Kao što im je zajedničko 8, Jaccard indeks 7.55% = 8 / (31 + 75).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Istočnoeuropska nizina i Volga. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »