Brže od pregledniku!
28 odnosi: Al Salmiya Club, Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976., Hamburger SV, HNK Šibenik, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Ivica Matković, Jugoslavenska nogometna reprezentacija, NK Mračaj Runović, Nogomet, Nottingham Forest F.C., Runovići, Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974., Večernji list, 11. prosinca, 1949., 1967., 1973., 1977., 1981., 1982., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001..
Al Salmiya Club
Al Salmiya je kuvajtski nogometni klub sa sjedištem u gradu Al Salmiyi.
Novi!!: Ivan Buljan i Al Salmiya Club · Vidi više »
Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.
Europsko nogometno prvenstvo 1976. održano je u SFR Jugoslaviji, od 16.
Novi!!: Ivan Buljan i Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976. · Vidi više »
Hamburger SV
Hamburger SV je njemačko sportsko društvo ("Traditionsverein") iz grada Hamburga.
Novi!!: Ivan Buljan i Hamburger SV · Vidi više »
HNK Šibenik
Hrvatski nogometni klub Šibenik hrvatski je nogometni klub iz Šibenika.
Novi!!: Ivan Buljan i HNK Šibenik · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Ivan Buljan i HNK Hajduk Split · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Buljan i Hrvatska · Vidi više »
Ivica Matković
Ivan Matković (Split, 12. listopada 1953.) je bivši hrvatski nogometni igrač i trener.
Novi!!: Ivan Buljan i Ivica Matković · Vidi više »
Jugoslavenska nogometna reprezentacija
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Ivan Buljan i Jugoslavenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
NK Mračaj Runović
NK Mračaj je nogometni klub iz Runovića u Imotskoj krajini.
Novi!!: Ivan Buljan i NK Mračaj Runović · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Ivan Buljan i Nogomet · Vidi više »
Nottingham Forest F.C.
Nottingham Forest nogometni je klub iz Nottinghama, osnovan 1865.
Novi!!: Ivan Buljan i Nottingham Forest F.C. · Vidi više »
Runovići
Runovići su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Ivan Buljan i Runovići · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.
Konačni plasman sudionica nogometnog SP-a 1974. 10.
Novi!!: Ivan Buljan i Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974. · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Buljan i Večernji list · Vidi više »
11. prosinca
11.
Novi!!: Ivan Buljan i 11. prosinca · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Buljan i 1949. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Buljan i 1967. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Buljan i 1973. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Buljan i 1977. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Buljan i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Buljan i 1982. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Buljan i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Buljan i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivan Buljan i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivan Buljan i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivan Buljan i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Ivan Buljan i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ivan Buljan i 2001. · Vidi više »
