Brže od pregledniku!
25 odnosi: Austrija, Dalmacija, Dubašnica, Graz, Grgur XIII., Hrvatski jezik, Inkvizicija, Istra, Kartografija, Krk, Latinica, Latinski jezik, Milja, Njemački jezik, Rim, Samostan, Slikarstvo, Slovenija, Talijanski jezik, Tlocrt, Toponim, 1545., 1550., 1579., 1605..
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Austrija · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Dalmacija · Vidi više »
Dubašnica
Dubašnica nekadašnje selo i župa na sjeverozapadu otoku Krka, koje je osnovano negdje pred kraj 15 stoljeća, najkasnije 1491. kada su žitelji dobili pravo na vlastitog župnika.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Dubašnica · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Graz · Vidi više »
Grgur XIII.
Grgur XIII., lat. Gregorius PP.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Grgur XIII. · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Inkvizicija
Rimskom inkvizicijom. Inkvizicija (lat. inquisitio – traženje, istraga) je naziv za niz originalno Crkvenih pravosudnih institucija od 12. stoljeća do Napoleonskih ratova na prostoru Zapadne Europe.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Inkvizicija · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Istra · Vidi više »
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Kartografija · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Ivan Klobučarić i Krk · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Latinica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Latinski jezik · Vidi više »
Milja
Rimskog carstva. Milja (lat. milia, množina od mille: tisuća) je naziv mnogih, vrlo različitih mjernih jedinica duljine.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Milja · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Njemački jezik · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Rim · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Samostan · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Ivan Klobučarić i Slikarstvo · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Slovenija · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Talijanski jezik · Vidi više »
Tlocrt
Tlocrt je naziv za crtež pojedinih etaža građevnog objekta projeciranjem njegovih kota na papir ili koju drugu ravnu plohu (npr. kamena ili metalna ploča).
Novi!!: Ivan Klobučarić i Tlocrt · Vidi više »
Toponim
Toponimi (grč.
Novi!!: Ivan Klobučarić i Toponim · Vidi više »
1545.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Klobučarić i 1545. · Vidi više »
1550.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Klobučarić i 1550. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Klobučarić i 1579. · Vidi više »
1605.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Klobučarić i 1605. · Vidi više »
