Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Ivan Kušan

Indeks Ivan Kušan

Ivan Kušan (Sarajevo, 30. kolovoza 1933. – Zagreb, 20. studenoga 2012.) hrvatski književnik i akademik.

31 odnosi: Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Engleski jezik, Francuski jezik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Koko (franšiza), Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska, Mirko Marjanović, Modra lasta, Most (razdvojba), Nagrada "Grigor Vitez", Nagrada Vladimir Nazor, Poezija, Prevoditelj, Roman, Ruski jezik, Sarajevo, Sjedinjene Američke Države, Smib, Telegram (novine), Washington, Zagreb, Zagreb film, 1933., 20. studenoga, 2012., 30. kolovoza.

Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu

Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Ivan Kušan i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »

Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu

Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Ivan Kušan i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Ivan Kušan i Engleski jezik · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Ivan Kušan i Francuski jezik · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Kušan i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ivan Kušan i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Ivan Kušan i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatsko kulturno društvo Napredak

Hrvatsko kulturno društvo Napredak (HKD Napredak), središnja je kulturna ustanova bosanskohercegovačkih Hrvata.

Novi!!: Ivan Kušan i Hrvatsko kulturno društvo Napredak · Vidi više »

Koko (franšiza)

Serijal romana za djecu odnosno mladež o Ratku Miliću zvanom Koko i njegovim prijateljima pisca Ivana Kušana.

Novi!!: Ivan Kušan i Koko (franšiza) · Vidi više »

Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas

Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas leksikografsko je djelo hrvatskog književnika Mirka Marjanovića.

Novi!!: Ivan Kušan i Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Novi!!: Ivan Kušan i Matica hrvatska · Vidi više »

Mirko Marjanović

Mirko Marjanović (Gornja Tramošnica, Gradačac, 13. srpnja 1940. - Sarajevo, 28. svibnja 2023.), pripovjedač, romanopisac, književni i likovni kritičar.

Novi!!: Ivan Kušan i Mirko Marjanović · Vidi više »

Modra lasta

Modra lasta je školski časopis u izdanju Školske knjige, koji izlazi od 1954. godine jednom mjesečno tijekom školske godine, na oko 52 stranice, a ima distribuciju po Hrvatskoj.

Novi!!: Ivan Kušan i Modra lasta · Vidi više »

Most (razdvojba)

* most, građevina.

Novi!!: Ivan Kušan i Most (razdvojba) · Vidi više »

Nagrada "Grigor Vitez"

Nagrada "Grigor Vitez" je nagrada koja se dodjeljuje za dječju knjigu u Hrvatskoj.

Novi!!: Ivan Kušan i Nagrada "Grigor Vitez" · Vidi više »

Nagrada Vladimir Nazor

Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.

Novi!!: Ivan Kušan i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Novi!!: Ivan Kušan i Poezija · Vidi više »

Prevoditelj

Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.

Novi!!: Ivan Kušan i Prevoditelj · Vidi više »

Roman

Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.

Novi!!: Ivan Kušan i Roman · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Ivan Kušan i Ruski jezik · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Ivan Kušan i Sarajevo · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Ivan Kušan i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Smib

Smib je poučno-zabavni dječji časopis u izdanju Školske knjige, koji se objavljuje od 1. veljače 1970. godine u Hrvatskoj na 52 stranice plus dodatni sadržaji.

Novi!!: Ivan Kušan i Smib · Vidi više »

Telegram (novine)

Telegram je bio hrvatski tjednik za politiku i kulturu koji je izlazio od 1960. do 1973. godine.

Novi!!: Ivan Kušan i Telegram (novine) · Vidi više »

Washington

Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Ivan Kušan i Washington · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Ivan Kušan i Zagreb · Vidi više »

Zagreb film

Zagreb film je filmsko poduzeće koje je 1953. godine osnovalo Društvo filmskih radnika Hrvatske.

Novi!!: Ivan Kušan i Zagreb film · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Kušan i 1933. · Vidi više »

20. studenoga

20.

Novi!!: Ivan Kušan i 20. studenoga · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Ivan Kušan i 2012. · Vidi više »

30. kolovoza

30.

Novi!!: Ivan Kušan i 30. kolovoza · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »