Brže od pregledniku!
143 odnosi: Albanski jezik, Ambroz Vranyczany, Andrija Kačić Miošić, Ante Stamać, Antun Barac, Antun Mažuranić, Antun Vakanović, Armenski jezik, Astma, Astronomija, Španjolski jezik, Švedski jezik, Češki jezik, Ban, Barun, Beč, Bernard Stulli, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Bjelovar, Božidar Petrač, Bogoslav Šulek, Car, Danica (časopis), Dimitrija Demeter, Engleski jezik, Esperanto, Filozof, Filozofski fakultet u Zagrebu, Francuski jezik, Franjo Josip I., Gripa, Gundulić, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska kuna, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski sabor, Ivan Gundulić, Ivan Vladimir Mažuranić, Ivana Brlić-Mažuranić, Jakov Mikalja, Jezikoslovlje, Josip Jelačić, Jovan Živković, Karlovac, Katolička Crkva, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Književnost, Koprivnica, ..., Kosto Vojnović, Kralj, Krešimir Nemec, Ladislav Pejačević, Latinski jezik, Mađarski jezik, Matematika, Matica hrvatska, Matija Mažuranić, Matija Mesić, Milan Grlović, Mirko Tomasović, Mirogoj, Miroslav Šicel, Narodna stranka, Njemački jezik, Njemačko-ilirski slovar, Nosorozi, Nova TV, Novi Vinodolski, Osman (Gundulić), Pavo Barišić, Pjesnik, Političar, Poljski jezik, Pravni fakultet u Zagrebu, Pravo, Prevoditelj, Publije Vergilije Maron, Računovodstvo, Rijeka, Rudolf Valdec, Ruski jezik, Sambotel, Samostalna narodna stranka, Sladoled, Slavko Ježić, Smrt Smail-age Čengića, Sveučilište u Zagrebu, Talijanski jezik, Tržišno gospodarstvo, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Varaždin, Velegrad, Veleizdaja, Vladimir Mažuranić, Vladimir Mažuranić (leksikograf), Vojna krajina, Zagreb, Zrinjevac, 11. kolovoza, 13. prosinca, 16. stoljeće, 17. siječnja, 1814., 1827., 1830., 1832., 1833., 1835., 1837., 1840., 1841., 1846., 1847., 1848., 1850., 1854., 1858., 1861., 1862., 1872., 1873., 1879., 1880., 1884., 1886., 1887., 1890., 1892., 19. siječnja, 1945., 1960., 20. rujna, 2014., 21. veljače, 27. lipnja, 27. travnja, 3. ožujka, 4. kolovoza, 5. listopada, 6. kolovoza, 8. travnja. Proširite indeks (93 više) »
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Albanski jezik · Vidi više »
Ambroz Vranyczany
Ambroz Vranyczány (Vranjican) Dobrinović (Stari Grad, 13. listopada 1801. – Bad Ragaz, Švicarska, 12. srpnja 1870.), hrvatski barun, političar i poduzetnik.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Ambroz Vranyczany · Vidi više »
Andrija Kačić Miošić
Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »
Ante Stamać
Ante Stamać (otok Molat, 9. listopada 1939. – Zagreb, 30. studenoga 2016.),Miroslav Šicel (prireditelj), Antologija hrvatskog književnog eseja XX.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Ante Stamać · Vidi više »
Antun Barac
Crikvenici Antun Barac (Kamenjak Grižane kod Crikvenice, 20. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenoga 1955.), bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Antun Barac · Vidi više »
Antun Mažuranić
'''Antun Mažuranić''' (1805. – 1888.) Antun Mažuranić (Novi Vinodolski, 13. lipnja 1805. – Zagreb, 18. prosinca 1888.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Antun Mažuranić · Vidi više »
Antun Vakanović
Antun Vakanović (Hrvatska Kostajnica, 21. siječnja 1808. – Zagreb, 23. ožujka 1894.), hrvatski pravnik, hrvatski ban (1872. – 1873.) i političar.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Antun Vakanović · Vidi više »
Armenski jezik
Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Armenski jezik · Vidi više »
Astma
Animacija astmatskog napada. Astma (od grčkog ἅσθμα, ásthma, "zaduha") je učestala kronična upalna bolest dišnih puteva obilježena raznolikim i recidivirajućim simptomima, reverzibilnom opstrukcijom dišnih putova i bronhospazmom.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Astma · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Astronomija · Vidi više »
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Španjolski jezik · Vidi više »
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Švedski jezik · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Ivan Mažuranić i Češki jezik · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Ban · Vidi više »
Barun
Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Barun · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Beč · Vidi više »
Bernard Stulli
Bernard Stulli (Dubrovnik, 1915. – Zagreb, 1985.) je bio hrvatski povjesničar i arhivist.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Bernard Stulli · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Bjelovar · Vidi više »
Božidar Petrač
Božidar Petrač Božidar Petrač (Zagreb, 21. srpnja 1952.) je hrvatski književnik.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Božidar Petrač · Vidi više »
Bogoslav Šulek
Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Bogoslav Šulek · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Car · Vidi više »
Danica (časopis)
Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Danica (časopis) · Vidi više »
Dimitrija Demeter
Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. – Zagreb, 24. lipnja 1872.), bio je hrvatski pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist, kazališni kritičar, književni i kazališni djelatnik.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Dimitrija Demeter · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Engleski jezik · Vidi više »
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Esperanto · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Filozof · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Francuski jezik · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Franjo Josip I. · Vidi više »
Gripa
Gripa je zarazna bolest primarno dišnog sustava uzrokovana virusom koji se prenosi kapljicama u zraku nastalim kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Gripa · Vidi više »
Gundulić
Grb Gundulić - Gondola Grb Getaldić-Gundulić - Ghetaldi-Gondola Gundulić (tal. Gondola), dubrovačka plemićka obitelj.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Gundulić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Hrvatska kuna · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Ivan Gundulić · Vidi više »
Ivan Vladimir Mažuranić
Ivan Vladimir Mažuranić (Karlovac, 7. travnja 1915. – Zagreb, 6. travnja 1985.), hrvatski je mačevalac i olimpijac.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Ivan Vladimir Mažuranić · Vidi više »
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Ivana Brlić-Mažuranić · Vidi više »
Jakov Mikalja
Mikalja: Blago jezika slovinskoga Jakov Mikalja (Pještica (Peschici) na poluotoku Gargano, Italija, 31. ožujka 1601. ‒ Loreto, 1. prosinca 1654.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, leksikograf.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Jakov Mikalja · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Jezikoslovlje · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Josip Jelačić · Vidi više »
Jovan Živković
Barun Jovan Živković Fruškogorski (srp. барон Јован Живковић Фрушкогорски, njem. Freiherr Johann Zsivkovics von Fruschkogorsky; Srijemski Karlovci, 11. travnja 1826. – Zagreb, 8. travnja 1902.) bio je hrvatski pravnik, plemić, političar i bankar.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Jovan Živković · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Karlovac · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Katolička Crkva · Vidi više »
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Zagrebački bogoslovni fakultet Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvitak filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u Zagrebu pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227. – 1247).
Novi!!: Ivan Mažuranić i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Književnost · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Koprivnica · Vidi više »
Kosto Vojnović
Kosto Vojnović (ćir. Косто Војновић; Herceg Novi, 2. ožujka 1832. – Dubrovnik, 20. svibnja 1903.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Kosto Vojnović · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Kralj · Vidi više »
Krešimir Nemec
Krešimir Nemec (Županja, 29. svibnja 1953.), hrvatski književni znanstvenik i redoviti sveučilišni profesor.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Krešimir Nemec · Vidi više »
Ladislav Pejačević
Grof Ladislav Pejačević (Sopron, 5. travnja 1824. – Našice, 7. travnja 1901.) bio je hrvatski političar iz Unionističke stranke te hrvatski ban u razdoblju 1880.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Ladislav Pejačević · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Latinski jezik · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Mađarski jezik · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Matematika · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Matica hrvatska · Vidi više »
Matija Mažuranić
Matija Mažuranić (Novi Vinodolski, 4. veljače 1817. – sanatorij u Feldhofu pokraj Graza, 17. travnja 1881.), hrvatski književnik i putopisac.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Matija Mažuranić · Vidi više »
Matija Mesić
Matija Mesić (Brod na Savi, 19. veljače 1826. – Zagreb, 8. prosinca 1878.) bio je hrvatski katolički svećenik, povjesničar, kraljevski javni redoviti profesor hrvatske povijesti na Mudroslovnom fakultetu, predsjednik Matice hrvatske, redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te prvi rektor i potom prorektor Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Matija Mesić · Vidi više »
Milan Grlović
Milan Grlović, (Križevci, 10. listopada 1852. – Zagreb, 9. lipnja 1915.), bio je hrvatski novinar, publicist, prevoditelj, kritičar i književnik.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Milan Grlović · Vidi više »
Mirko Tomasović
Mirko Tomasović (Split, 6. studenoga 1938. – Zagreb, 7. svibnja 2017.), bio je hrvatski književni povjesničar, teoretičar, esejist, prevoditelj, romanist i pedagog.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Mirko Tomasović · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Mirogoj · Vidi više »
Miroslav Šicel
Miroslav Šicel (Varaždin, 16. kolovoza 1926. – Zagreb, 25. studenoga 2011.) bio je hrvatski književni povjesničar, esejist, redaktor i autor školskih udžbenika.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Miroslav Šicel · Vidi više »
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Narodna stranka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Njemački jezik · Vidi više »
Njemačko-ilirski slovar
Naslovnica Njemačko-ilirskog slovara Njemačko-ilirski slovar (Deutsch-ilirisches Wörterbuch. – Němačko-ilirski slovar.) Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića iz 1842. godine prvi je uistinu moderan hrvatski rječnik, nastao u vrijeme i kao rezultat Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Njemačko-ilirski slovar · Vidi više »
Nosorozi
Nosorozi (Rhinocerotidae) su porodica neparnoprstaša (Perissodactyla) u kojoj je pet vrsta.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Nosorozi · Vidi više »
Nova TV
Nova TV je hrvatska televizijska mreža koja je s prikazivanjem sadržaja počela 28. svibnja 2000. godine.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Nova TV · Vidi više »
Novi Vinodolski
Bribira Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Lijevo je Trg Vinodolskog zakona, a desno Frankopanski trg Novi Vinodolski je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Novi Vinodolski · Vidi više »
Osman (Gundulić)
Naslovnica ''Osmana'' iz 1826. godine u Dubrovniku. Osman je povijesno-romantični ep nastao u posljednjem desetljeću života Ivana Gundulića.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Osman (Gundulić) · Vidi više »
Pavo Barišić
Pavo Barišić (Gornja Dubica, BIH, 9. rujna 1959.), hrvatski je filozof, bivši ministar znanosti i obrazovanja u 14.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Pavo Barišić · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Pjesnik · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Političar · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Poljski jezik · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Ivan Mažuranić i Pravo · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Prevoditelj · Vidi više »
Publije Vergilije Maron
Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Publije Vergilije Maron · Vidi više »
Računovodstvo
srednjeg vijeka Računovodstvo je disciplina koja se bavi zapisom svih financijskih transakcija koje se dogode u jednoj poslovnoj organizaciji.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Računovodstvo · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Rijeka · Vidi više »
Rudolf Valdec
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Rudolf Valdec Rudolf Valdec (Krapina, 8. ožujka 1872. – Zagreb, 1. veljače 1929.Perić, Ivo: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja, Dom i svijet: Zagreb, 2006.,, str. 161.), hrvatski kipar.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Rudolf Valdec · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Ruski jezik · Vidi više »
Sambotel
Sambotel (mađ. Szombathely, nje. Steinamanger, slo. Sombotel, lat. Savaria, Sabaria) je grad u zapadnoj Mađarskoj.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Sambotel · Vidi više »
Samostalna narodna stranka
Samostalna narodna stranka je kratkovječna politička stranka, koju su osnovali 1862. godine u Banskoj Hrvatskoj tadašnji vodeći članovi Narodne stranke, u svrhu što većeg približavanja Hrvatske carskoj vladi u Beču, nasuprot unionistima, koji su tražili jače kontakte s Ugarskom, odnosno većine narodnjaka, koji su tražili uravnoteženiji pristup.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Samostalna narodna stranka · Vidi više »
Sladoled
Sladoled je djelomično ili potpuno zamrznuta slastica koja se većinom sastoji od mlijeka ili mliječnih proizvoda (mlijeko u prahu, ugušćeno mlijeko, vrhnje ili maslac), te nemliječnih sastojaka koji se dodaju u smjesu u svrhu podešavanja okusa, arome, boje, mirisa i konzistencije (šećeri i zaslađivači, stabilizatori i emulgatori, uz mogući dodatak voća, voćnih aroma, jaja, čokolade ili nekih drugih dodataka).
Novi!!: Ivan Mažuranić i Sladoled · Vidi više »
Slavko Ježić
Slavko Ježić (Dubrava kraj Čazme, 17. veljače 1895. – Zagreb, 5. svibnja 1969.), hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Slavko Ježić · Vidi više »
Smrt Smail-age Čengića
Smrt Smail-age Čengića je spjev koji je napisao Ivan Mažuranić, njegovo najveće djelo objavljeno 1846. godine.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Smrt Smail-age Čengića · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Talijanski jezik · Vidi više »
Tržišno gospodarstvo
Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Tržišno gospodarstvo · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Varaždin · Vidi više »
Velegrad
Prizor iz Tokia, najvećeg grada na svijetu Manhattan, New York Velegrad je naziv za grad s više od milijun stanovnika.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Velegrad · Vidi više »
Veleizdaja
Veleizdaja je teško kazneno djelo vjerolomstva prema vlastitoj državi, koje se smatra tipičnim političkim deliktom, usmjerenim protiv sigurnosti države.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Veleizdaja · Vidi više »
Vladimir Mažuranić
*Vladimir Mažuranić (leksikograf), hrv.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Vladimir Mažuranić · Vidi više »
Vladimir Mažuranić (leksikograf)
Vladimir Mažuranić (Karlovac, 16. listopada 1845. – Zagreb, 17. siječnja 1928.), bio je hrvatski leksikograf, književnik, pravnik, povjesničar i akademik JAZU.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Vladimir Mažuranić (leksikograf) · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Vojna krajina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Zagreb · Vidi više »
Zrinjevac
Zrinjevac Meteorološki stup Zrinjevac, odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, zagrebački je trg i perivoj s alejom platana, izgrađen 1892., najstariji je od sedam zagrebačkih donjogradskih trgova koji čine tzv.
Novi!!: Ivan Mažuranić i Zrinjevac · Vidi više »
11. kolovoza
11.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 11. kolovoza · Vidi više »
13. prosinca
13.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 13. prosinca · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 16. stoljeće · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 17. siječnja · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1814. · Vidi više »
1827.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1827. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1830. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1832. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1833. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1835. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1837. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1840. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1841. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1846. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1847. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1848. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1850. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1854. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1858. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1861. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1862. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1872. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1873. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1880. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1884. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1886. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1887. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1890. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1892. · Vidi više »
19. siječnja
19.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 19. siječnja · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1945. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 1960. · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 20. rujna · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 2014. · Vidi više »
21. veljače
21.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 21. veljače · Vidi više »
27. lipnja
27.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 27. lipnja · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 27. travnja · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 3. ožujka · Vidi više »
4. kolovoza
4.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 4. kolovoza · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 5. listopada · Vidi više »
6. kolovoza
6.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 6. kolovoza · Vidi više »
8. travnja
8.
Novi!!: Ivan Mažuranić i 8. travnja · Vidi više »
